Korisnici društvenih mreža šire tvrdnje da je predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde najavila planove za ukidanje američkih platnih kartica i platformi poput Visa, Mastercard, PayPala i Alipaya. Te tvrdnje postale su viralne, ali su pogrešno interpretirane i izvučene iz konteksta.

Na platformi X (bivši Twitter) pojavile su se objave u kojima se tvrdi da Lagarde želi zamijeniti spomenute sustave europskim alternativama, a jedna objava na nizozemskom jeziku ide toliko daleko da navodi kako Lagarde želi uvesti digitalni euro kao zamjenu za sve te metode plaćanja.

Međutim, te tvrdnje ne odgovaraju stvarnim izjavama predsjednice ECB-a, prenosi Euronews.

Što je Lagarde stvarno rekla?

Pretragom na Googleu dolazi se do intervjua koji je Lagarde dala irskoj radijskoj postaji Newstalk 2. travnja. U intervjuu je upozorila da Europa mora smanjiti ovisnost o američkoj i kineskoj tehnologiji, osobito u području digitalnih plaćanja.

Oko 6:20 minute intervjua, Lagarde kaže:

“Ako razmislite, većina naših digitalnih plaćanja – bilo da je riječ o e-trgovini, plaćanju između osoba, karticama ili mobilnim uređajima – temelji se na ne-europskoj infrastrukturi.

Bilo da koristite karticu ili mobitel, plaćanja uglavnom prolaze kroz Visa, Mastercard, PayPal, Alipay… A odakle dolaze ti sustavi? Iz SAD-a ili Kine. Cijeli mehanizam koji omogućuje plaćanje nije europski.”

Dodala je da Europa “za svaki slučaj”, treba smanjiti ranjivost i osigurati vlastite digitalne opcije.

Inicijativa Wero

Važno je naglasiti: Lagarde nije rekla da se Visa, Mastercard ili druge platforme trebaju ukinuti. Umjesto toga, zagovarala je postojanje europskog rješenja uz postojeće sustave.

Primjer takve inicijative je Wero, digitalni novčanik koji omogućuje prijenos novca putem broja mobitela. Nastao je unutar Europske inicijative za plaćanja (EPI), mreže europskih banaka osnovane 2021. godine s ciljem uvođenja jedinstvene digitalne usluge plaćanja.

Wero je već dostupan u Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj, a planira se proširenje na ostale zemlje.

ECB odbacuje tvrdnje s mreža

Na upit EuroVerifya, iz Europske središnje banke odgovoreno je:

„ECB se ne zalaže za ukidanje platnih sustava koje nude Visa, Mastercard, PayPal ili Alipay. Podržavamo raznolik i konkurentan platni krajolik, koji uključuje i privatne i javne opcije.“

Dodali su da bi digitalni euro bio dodatna opcija, a ne zamjena za gotovinu i postojeće metode digitalnog plaćanja.

Assisi je već stoljećima hodočasničko mjesto, ali ovih dana vjernici ondje ne dolaze zbog svetog Franje, već zbog tinejdžera koji će uskoro postati prvi svetac milenijalac.

Carlo Acutis, koji je umro od leukemije 2006. u dobi od 15 godina, bit će proglašen svetim na misi u Vatikanu 27. travnja.

Prozvan “Božjim influenserom” ili “cyber ​​apostolom”, Acutis je većinu svog kratkog života proveo šireći katoličku vjeru na internetu. Sada privlači nove generacije hodočasnika na svoje počivalište.

Srednjovjekovni planinski grad Assisi poznat je kao rodno mjesto svetog Franje, utemeljitelja franjevačkog reda.

Slike nasmijanog dječaka u crvenoj polo majici sada stoje uz portrete Franje u njegovom habitu kamenim pročeljima i zvonicima.

Hodočasnici se dolaze moliti pred očuvanim Carlovim tijelom u crkvi svete Marije Velike, u svetištu Spoliationu. Tijelo mu je izloženo u staklenoj grobnici od 2022. godine.

Njegovi ostaci su balzamirani, a njegovo mladenačko lice i crna kosa zapanjujuće su realistični. Odjeven je kako se nekoć odijevao, u traperice i gornji dio trenirke.

Američka tinejdžerica Monica Katreeb, koja je hodočastila sa skupinom učenika, rekla je AFP-u da se s njim može više “poistovjetiti” nego sa srednjovjekovnim mučenicima i njihovim surovim svakodnevnim životom.

“Vidjeti nekoga tko izgleda kao ti i nosi odjeću koju bi i ti nosio… koliko je to cool?”, rekla je Katreeb za AFP.

Rekla je da planira prisustvovati misi proglašenja Acutisa svetim kasnije ovog mjeseca u Vatikanu te očekuje da će to biti “spektakularan trenutak”.

“Znak nade”

Carlo je rođen u Londonu 3. svibnja 1991. Roditelji su mu bili Talijani i uglavnom je odrastao u Milanu. Praznike je provodio u drugom domu obitelji u Assisiju, a umro je u Monzi u sjevernoj Italiji.

Njegova obitelj bila je bogata i nije bila religiozna, ali Carlo je od mladosti bio prožet gorljivom vjerom. Svaki dan je išao na misu.

Njegova majka Antonia Salzano Acutis prisjetila se dobro odgojenog i velikodušnog dječaka koji je “davao sve svoje igračke, uvijek s osmijehom”.

“Osjećala sam da je poseban, neobičan dječak”, rekla je Salzano Acutis AFP-u u vrtu zaklade posvećene njezinom sinu koja se nalazi na planini iznad Assisija.

S devet godina pomagao je beskućnicima na ulicama i donosio im hranu, prisjetila se njegova majka.

“Govorio bi: ‘Ja imam sve, ovi ljudi nemaju ništa, je li to pošteno?’”, rekla je.

Tinejdžer je imao talent za računala i širio je nauk Isusa Krista internetom. Stvorio je digitalnu izložbu o čudima.

“Živimo u složenom društvu u kojem se ponekad čini da tehnologija apsorbira sve”, rekla je Salzano Acutis.

“Zašto je Carlo znak nade? Zato što je kroz sve to prošao neokrznut, pokazao je da moramo biti gospodari tim stvarima, a prije svega ih je iskoristio kako bi činio dobro”, rekla je.

Katreeb se slaže s time i kaže da je mnoge mlade ljude pomeo “doomscrolling” na društvenim mrežama, što je ponekad vodilo do mračnijih online sadržaja poput pornografije.

Carlo je pokazao alternativu, da “mi to samo preplavimo Božjom porukom”, rekla je.

Ikone i ručnici

Vatikan je priznao dva čuda povezana s Carlom koja su prema katoličkim pravilima preduvjet za njegovu kanonizaciju.

Prvo čudo pripisalo mu se 2020. godine kad je rečeno da je 2013. posmrtno posredovao izlječenju brazilskog dječaka koji je bolovao od rijetke bolesti gušterače.

Vatikan mu je prošle godine pripisao i ozdravljenje kostarikanske studentice teško ozlijeđene u nesreći.

Glas se širi, a Carlova grobnica privlači sve veći broj hodočasnika i znatiželjnih posjetitelja.

Biskupija je prošle godine primila gotovo milijun ljudi, a ove godine već više od 400.000.

U suvenirnicama raste interes za artiklima s Carlovim likom, od kipića, ikona, krunica do majica i ručnika, kažu trgovci.

Asiški biskup, autor knjige o vezama između Carla, Franje i svete Klare Asiške, jedne od prvih Franjinih sljedbenica, rekao je kako se nada da će kanonizacija privući nove vjernike.

Carlo je hodao asiškim ulicama za života, “udahnuo je mnoge toga što pripada Franjinoj duhovnosti i pretočio ih u suvremenu duhovnost”, rekao je biskup Domenico Sorrentino AFP-u.

U Njemačkoj se početkom godine, a u Mađarskoj i Slovačkoj proteklih tjedana pojavila slinavka i šap, visokozarazna bolest životinja, u prvom redu papkara – goveda, koza, ovaca i svinja.

Bolest se u Njemačkoj – u pokrajini Brandenburg gdje su oboljeli vodeni bivoli – u međuvremenu povukla pa joj je Svjetska organizacija za zdravlje životinja službeno potvrdila status države slobodne od slinavke i šapa. No, početkom ožujka zaraza je buknula u Mađarskoj, u regiji Györ-Moson-Sopron na zapadu zemlje, potom i na trima farmama mliječnih goveda u Slovačkoj.

Riječ je o regiji na tromeđi Mađarske, Slovačke i Austrije pa su Austrijanci preventivno zatvorili granicu s druge dvije zemlje za uvoz stoke.

Riječ je o području dvjestotinjak kilometara zračne udaljenosti od Hrvatske, odnosno najbliže hrvatske regije, Međimurja. To je važno znati jer se čestice virusa slinavke i šapa prenose zrakom i po četrdesetak kilometara daleko.

Najzaraznija bolest u životinja

Inače posljednji slučaj slinavke i šapa u Hrvatskoj službeno je zabilježen davne 1978. godine, a i u Europi desetljećima nije bilo te bolesti koja je trajno prustna samo u Africi i dijelovima Azije.

“Govorimo o virusnoj bolesti. Najkontagioznoj, najzaraznijoj bolesti u životinja. Mogući su svi načini prenošenja virusa, a najviše zabrinjava mogućnost prenošenja zrakom i to na relatvno velike udaljenosti”, govori nam prof. dr. sc. Ljubo Barbić sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Bolest je to papkara, i domaćih i divljih. Dakle, goveda, koza, ovaca i svinja, s tim da najviše pogađa goveda. A što se tiče kliničke slike, prof Barbić kaže da je riječ o klasičnom infekcijskom sindromu koji se manifestira pojavom vezikula (afti) te erozija na sluznici usta i nosa te na vimenu i u međupapčanom prostoru.

“Zbog promjena u usnoj šupljini životinje pojačano sline pa otuda naziv slinavka. Drugi dio naziva bolesti, šap, odnosi se na hromost kao posljedicu promjena na papcima”, objašnjava naš sugovornik.

Katastrofalne posljedice za domaće stočarstvo

Smrtnost je, kaže, oko 5 posto i to prvenstveno kod mladih životinja koje najčešće ugibaju zbog miokarditisa, upale srčanog mišića.

“Osnovni problem kod odraslih životinja je što uz moguća uginuća dolazi i do apsolutno smanjenje proizvodnje (mlijeka) čak do razine da se ona više i ne vraća. Znači, uz visoku kontagioznost, utjecaj na proizvodnju i uginuća mladih životinja, ta bolest predstavlja možda i najveću opasnost uopće u veterinarskoj medicini, ako govorimo o papkarima”, napominje prof. Barbić.

Na stranicama Ministarstva poljoprivrede napominje se da u ovaca, koza i svinja bolest ima blažu kliničku sliku nego u goveda te da je pobol (morbiditet) gotovo stopostotan, dok smrtnost (mortalitet) ovisi o dobi životinje te sekundarnim infekcijama i komplikacijama. Također se ističe da bi pojava slinavke i šapa imala katastrofalne posljedice za domaće stočarstvo.

“Zasad se ne zna kako je nastao početni slučaj”

Na pitanje je li meso oboljelih životinja opasno za konzumaciju, prof. Barbić odgovara da meso niti jedne bolesne životinje nije primjereno za ljudsku konzumaciju. Takošer kaže kako razlog recentne pojave bolesti u Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj nije utvrđen.

“Zasad se ne zna kako je nastao početni slučaj. Nitko još nije pouzdano potvrdio kako je uzročnik ušao na lokaciju u Njemačkoj, a poslije i u Slovačku. U Slovačkoj i Mađarskoj to je jedna susjedna, ograničena regija pa se virus vjerojatno širio s jedne farme na drugu. Dio zone ograničenja već zahvaća i Austriju. A s obzirom na brzinu kojom se zaraza prenosi – ponovit ću da je to najkontagioznija bolest u životinja – naravno da je cijela Europa u stanju povećanog opreza.”

Kako zaštititi životinje od zaraze

Slinavka i šap nije opasna po ljude, ali postavlja se pitanje kako zaštititi životinje od zaraze.

“Naše Ministarstvo poljoprivrede usklađeno je sa svim ostalim članicama EU-a i svakodnevno razmatra mogućnosti preventivnih mjera i prilagođava ih na temelju procjena rizika. Trenutno je izdana naredba po kojoj životinje koje ulaze u Hrvatsku moraju biti 21 dan na mjestu dolaska (u karanteni) i ne smiju ići u daljnji promet kako bi mogle biti pod nadzorom. U ovom trenutku to se smatra dostatnom mjerom. Naravno, već sutra može biti drugačije s promjenom dinamike epidemiološkog stanja bolesti pa će se, shodno tomu, prilagođavati i mjere”, objasnio je prof. Barbić.