Hrvatska
Zdravko Marić: “Nema oporavka gospodarstva prije kraja 2022., a i to je pitanje”
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da se puni oporavak gospodarstva ne treba očekivati prije kraja sljedeće godine, a turizma i godinu kasnije, no da to ovisi i o pandemiji.
Projekcije BDP-a za ovu godinu ovise o tome što će se događati s covidom, ali i turističkom sezonom. Očekivanja su da bi turistička sezona trebala biti bolja od lanjske, no to ovisi o razvoju pandemije. Ove se godine ne može očekivati puni oporavak gospodarstva, najraniji se puni oporavak BDP-a na razine prije covida može očekivati krajem 2022. godine, a nekih aktivnosti, uključujući i turizam, ne prije 2023. godine, rekao je Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.
Istaknuo je i da je prihodna strana proračuna u prva tri mjeseca, a i prva dva tjedna travnja, na tragu očekivanja, dok je poseban izazov rashodna strana.
Najavio je i kako će se preraspodjelama u proračunu osigurati sredstva za covid dodatak umirovljenicima, a nakon toga raditi i na prijedlogu rebalansa.
Procjene su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i resornog ministarstva da će covid dodataka umirovljenicima proračun koštati 600 milijuna kuna.
“To danas ide na sjednicu Vlade, osigurat ćemo sredstva u proračunu preraspodjelama, a onda nakon toga onda ćemo raditi pripreme na rebalansu proračuna”, rekao je Marić, dodajući kako će do rebalansa doći prije ljetne stanke.
Ministar financija je, komentirajući dug prema veledrogerijama, naglasio kako i bez covida država ima dugogodišnji problem sa zdravstvom. Najvidljiviji je problem veledrogerija, odnosno opskrbe i dobave lijekova i materijala, ali to, ističe, nije jedini problem sa zdravstvom.
Nije problem niti neki stari dug prema veledrogerijama jer onda bi, tvrdi, rješenje bilo jednostavno – predložio bi Vladi da se izda obveznica ili bilo koji drugi dužnički oblik i da se isplati kompletni dug.
“Uopće nije tema niti pitanje podmirivanje tih obveza i dugova. Vlada odnosno država će to podmiriti, dakle to nije tema. Tema je kako osigurati dugoročnu financijsku održivost i stabilnost sustava”, naglasio je Marić, napominjući kako će se sastanak s predstavnicima veledrogerija održati u 13 sati.
U vezi Nacionalnog plana oporavka i otpornost, o kojemu će se danas raspravljati i u Saboru, a oporba ga je dočekala “na nož”, dok se poslovna zajednica pribojava da dovoljno novca neće otići u gospodarstvo, posebice ne u privatni sektor, rekao je kako je udio gospodarstva, što uključuje i privatni sektor, najviši – 54 posto, kao i da će najvažnija biti impplementacija tog dokumenta.
Ključni naglasak plana oporavka, tvrdi, je provedba reformi, stvari koje će imati transformativni efekt kako u javnom tako i u privatnom sektoru, a koje će biti suportirane javnim odnosno privatnim investicijama.
“Nema potrebe za podjele i raditi razliku između privatnog i javnog sektora”, kazao je Marić, poručujući uz ostalo kako je godina izazovna, ali i postoje pozitivne prilike za gospodarstvo koje treba iskoristiti.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!