Hrvatska
Beroš najavio mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova
Zdravstveni sustav treba hitno reformirati, složili su se sudionici tematske rasprave na saborskom Odboru za zdravstvo, a ministar zdravstva Vili Beroš najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja i provedbe potrebnih mjera.
Da nije bilo Covida, vjerojatno bi neke reforme bile započete, a jučerašnji dogovor oko plaćanja duga ljekarnama samo je mali korak u stabilizaciji zdravstvenog sustava.
– Ako ne započnemo s reformama u najkraćem vremenskom roku, bit ćemo u velikom problemu. Toga sam kao najodgovorniji čovjek hrvatskog zdravstva bolno svjestan, rekao je Beroš.
Prijenos vlasničkih prava na državu
Zbog lakšeg upravljanja najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova, odnosno prijenos vlasničkih prava na državu kako bi se potrebne promjene mogle provesti.
– Centralizacija zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja jedan je od elementa koji ćemo poduzeti, ako za to dobijem zeleno svjetlo na razini Vlade, nakon završetka lokalnih izbora. To je put koji će omogućiti daleko bolje upravljanje zdravstvenim sustavom, eliminirati političke elemente u vođenju ustanova i naglasiti financijsku stabilnost, kazao je Beroš.
– To uključuje reviziju mreže javnozdravstvenih ustanova i preraspodjelu djelatnosti u bolnicama, čime bi se nastavila funkcionalna integracija bolnica, dodao je.
Kad je riječ o financijskom dijelu, Beroš smatra da je potrebna nova politika određivanja cijene zdravstvene usluge i limita bolnica jer 70 posto bolnica većinu svojih sredstava troši na plaće, a njih 23 posto ide i preko iznosa limita.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da su prošle godine rashodi u zdravstvu dosegnuli 34 milijarde kuna, prihod od doprinosa je 21 milijardu kuna, a transferi prema zdravstvu ove će godine morati iznositi 10 milijardi kuna. I Marić kaže da je nakon dogovora o podmirenju duga veledrogerijama sljedeći korak reforma zdravstva.
Zdravstvenom sustavu potreban “clean start”
– Dug prema veledrogerijama pretačemo u dug prema bankama, ali mislim da smo poslali korektnu poruku. Iako smo iznad zakonom propisanih rokova plaćanja, ciljana razina je 120 dana za ljekarne i 180 dana za bolnice, a sljedeći korak je reforma zdravstva, rekao je Marić.
Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković ustvrdio je da Hrvatskoj nedostaje sredstava za zdravstveni sustav pa je potreban “clean start”, što znači riješiti postojeći dug da bi mogli početi rješavati tekuću nelikvidnost. U tom smislu dogovor s veledrogerijama je dobar početak.
– Zdravstveni sustav je prošlu godinu završio s 2,6 milijardi kuna minusa, a gotovo sav minus otpada na bolnički sustav, kaže Jurković dodajući da je 2018. minus iznosio 857 milijuna, 2019. godine 1,1 milijardu kuna, a u prva dva mjeseca ove godine je 640 milijuna.
Rokovi plaćanja dugova kod 24 bolnice kreću se unutar godine dana, kod 11 bolnica između godine i dvije, dok 24 bolnice imaju dugove iznad dvije godine. Ukupne obveze zdravstvenog sustava u nekoliko godina porasle su sa 7,6 milijardi kuna na više od 10 milijardi kuna. Istodobno, HZZO na prihodovnoj strani potražuje 4,9 milijardi kuna koje ne može naplatiti.
Država nije podmirila čak devet milijardi HZZO-u
Pritom je nepojmljivo da država ne podmiruje svoje transfere iz proračuna prema HZZO-u, čime je od 2015. do 2019. akumulirano devet milijardi kuna, više od duga prema veledrogerijama. Jurković je naveo niz mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani koje bi vodile jačanju financijske stabilnosti sustava. Podsjetio je i na masterplan bolnica donesen 2015. kao dio strukturne reforme za koji do danas nisu doneseni provedbeni akti.
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstva Renata Sabljar Dračevac podsjetila je kako je Beroš još 26. listopada na sjednici odbora rekao da su reforme zdravstva već pripremljene i nalaze se na stolu premijera, ali te reforme nitko dosad nije vidio.
– Dosad smo tri puta sanirali dugove veledrogerijama, a ništa nije poduzeto kako bi se smanjili ukupni troškovi u zdravstvu, kazala je.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa