Connect with us

Hrvatska

Božinović: “Postojeće mjere ćemo produžiti, strože mjere nisu isključene”

Objavljeno

-

Članovi Znanstvenog savjeta sastali su se nakon  mjeseca. Nije se razgovaralo o strožim mjerama, one će se i dalje donositi na lokalnoj, odnosno županijskoj razini. Postojeće mjere na nacionalnoj razini na snazi su još danas. 

Danas je glavna tema bila provedba plana cijepljenja te učinkovitost i sigurnost cjepiva u Hrvatskoj, a razgovaralo se i o mutiranim sojevima virusa.

– Bio je to jedan sadržajan i konstruktivan sastanak gdje se ukazalo na ozbiljnost situacije s koronavirusom u Europi i Hrvatskoj. Ministar Beroš je iznio podatke za današnji dan. Razgovarali smo o trendu ove bolesti u svijetu gdje vidimo različite rezultate i različite podatke. Važno je za cjelokupnu javnost da shvati da je ovo pandemija po tome što je zahvatila svaki kutak Zemlje. Svi skupa ćemo iz ove situacije izaći tek kad se nađe adekvatno rješenje u svim zemljama, a to uključuje i dostupnost cjepiva. Dokle god dijelovi svijeta nisu procijepljeni u dovoljnoj mjeri, virus će mutirati, a onda raste i opasnost da s vremenom neke pod mjera koje sad primjenjujemo, uključujući i cjepiva, će se morati dodatno modificirati, rekao je ministar Davor Božinović nakon sjednica Savjeta.

– Znate da danas ističu mjere na nacionalnoj razini, mi ćemo ih produžiti u onom izričaju kojem one jesu na snazi. Uvijek postoji mogućnost dodatnog angažiranja s nacionalne razine. Članovi Savjeta su pohvalili taj pristup prema županijama. Znamo da je situacija od županije do županije različita.  Imamo iskustva s primjenom mjera na županijskoj razini. Mislim da ćemo s ovim pristupom, naravno uz stalni nadzor i komunikaciju pronaći i održati balans kojem smo od početka bili skloni, a to je prije svega zaštita života i zdravlja, održivost zdravstvenog sustava, ali i održavanja ekonomskih aktivnosti. Nastavljamo pratiti situaciju. Čuli smo dosta zanimljivih podataka od znanstvenika.

– Županijski stožeri s Nacionalnim će pratiti situaciju po županijama. Ovisno o situaciji će se donositi strože mjere. Opcija strožih mjera nije isključena, ona je možda u ovom trenutku isključena na nacionalnoj razini. Imate županije koje imaju nisku incidenciju, županije koje su krenule s oštrijim mjerama i već se vide rezultati postupanja i nema puno logike donositi nacionalnu mjeru koja će biti stroža i primjenjivat se u županijama koje su krenule sa zahtjevima prema Nacionalnom stožeru da im se uvedu restriktivnije mjere. Te mjere se donose uz suglasnost Stožera i odluku donosi Nacionalni stožer, rekao je Božinović. 

– Što se tiče cijepljenja, nakon što je premijer osigurao 740.000 dodatnih doza Pfizera, čuli ste dobre vijesti iz Bruxellesa za dodatnih 50 milijuna doza na razini EU za drugo tromjesečje. Mislim da broj cjepiva više neće biti upitan kad govorimo o procjepljivanju hrvatskog stanovništva, dodao je.

Na pitanje je li Stožeru podnesen prijedlog da se u Zagrebu učenici od petog do osmog razreda vrate u škole, Božinović je kazao da još nema tu informaciju 

– Postoje različita mišljenja. Neki epidemiolozi smatraju da je primjena C modela opravdana, mi to također smatramo. O tome odluku donosi posebno povjerenstvo pri ministarstvu znanosti. U ovom trenutku nema puno razloga da se mijenja ta odluka. Brojevi nam rastu u odnosu na trenutak kad se odlučio da se ide s C modelom. Nije logično ukoliko brojke novozaraženih rastu, da se kreće u popuštanje, rekao je Božinović.

Član znanstvenog savjeta Ozren Polašek je kazao da očekuje brojku u iduća dva tjedna od 4000 novozaraženih. Ministru je postavljeno pitanje na temelju kojih brojki i analiza članovi Savjeta savjetuju treba li ići na oštrije mjere.

– Kad govorimo o semaforima i brojevima, ti semafori su kod zemalja koje su ih primjenjivali doveli do toga da su u nekim situacijama sami sebi vezali ruke. Ako kažete incidencija 100, pa uvodimo ono, što ćete kad je incidencija 101? Je li to bliže odluci da se popusti ili da se ne popusti mjera? Mi govorimo o trendovima, situaciju pratimo na dnevnoj bazi i mjere primjenjujemo sve više u suradnji sa županijama jer je Hrvatska različita. Vrijeme nije jednako na sjeveru ili jugu Hrvatske. Mislim da nećemo odustati od ovog pristupa koji se pokazao ispravnim i najjednostavnijim za objasniti ljudima zašto je nešto danas u jednoj županiji ovako, a u drugoj drugačije. Semafori na nacionalnoj razini, mislim da nećemo ići u tom smjeru. Prošle godine kada je bila turistička sezona da su nas emitivna tržišta gledala po županijama. Na županijama je velika odgovornost i posao cijelo ljeto da prate situaciju i zajedno s nama promišljaju i donose mjere, kazao je Božinović.

– Njihovi prijedlozi su u suradnji s nama. Daju specifičnosti koje nekad prihvatimo, nekad nam nisu prihvatljivi ali radimo zajednički. Ostavljamo im slobodu prijedloga i uvažamo ono što je argumentirano.

– Sve odluke potpisuje Nacionalni stožer. Uzmite Primorsko-goransku županiju koja ima nekoliko liječnika i epidemiologa koji su poznati javnosti nakon više od godinu dana i zašto mislite da oni ne bi bili u stanju predložiti kvalitetne mjere za područje koje žive. Znate i sami koji su to liječnici i epidemiolozi. Bilo bi pogrešno da ne uvažavamo njihove mišljenje, kazao je Božinović.

Na pitanje o problemu nepovjerenja prema cjepivu AstraZenece i kako će se on riješiti, Božinović je kazao da je to problem na europskoj razini.

– Ovdje se premijer, ministar zdravstva, predsjednik Sabora cijepio AstraZenecom što je najbolji pokazatelj odnosa Vlade i svih nas prema tom cjepivu. Nadam se kako vrijeme bude prolazilo da će ta skepsa biti manja. Prema svemu onome što nas izvješćuje HALMED i HZJZ nemamo iskustva na koja se referiraju druge zemlje, ali ćemo u tom smislu nešto morati pojačati kada je u pitanju komunikacija – kazao je.

Komentirao je i je li Stožer dobio zahtjev za postrožavanjem mjera u Šibensko-kninskoj županiji.

– Od jutros nemam tu konkretnu informaciju,kazao je. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Cijene goriva u Europi u studenom: Evo kako stoji Hrvatska

Objavljeno

-

By

Benzin je najskuplji u Danskoj i Nizozemskoj, gdje cijena litre iznosi 1,93 eura. Slijedi Švicarska s 1,86 eura, dok u Norveškoj litra stoji 1,80 eura. Na svjetskim tržištima cijene nafte prošloga su tjedna porasle za oko 6 posto, dosegnuvši najviše razine u dva tjedna. Razlog tome su rastuće geopolitičke napetosti, uključujući eskalaciju sukoba između Rusije i Ukrajine, što je dodatno opteretilo globalno tržište energije. U Hrvatskoj litra stoji 1,52 eura, u Bosni i Hercegovini 1,19 eura, u Srbiji 1,54 eura. U Sloveniji litra benzina košta 1,51 euro, u Crnoj Gori 1,43, a u Sjevernoj Makedoniji 1,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U ponoć je jako grunulo u Zagrebu. Eksplodirala je bomba na vratima kluba

Objavljeno

-

Sinoć, nekoliko minuta prije ponoći, grunulo je u Zagrebu.

Detonacija se snažno čula na Trnju, Sigečici, u istočnom dijelu Novog Zagreba…

Jutros je policija objavila kako se radilo o eksploziji eksplozivne naprave pred vratima kluba na Trnju. U eksploziji su oštećena vrata objekta.

“Jučer, 24. studenoga oko 23.55 sati na Trnju, ispred ulaznih vrata kluba aktivirana je eksplozivna naprava. Uslijed eksplozije oštećena su ulazna vrata i dio objekta za vrijeme kada klub nije radio i u objektu nije bilo osoba te je prouzročena materijalna šteta. Kriminalističko istraživanje je u tijeku”, priopćila je zagrebačka policija.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu