Connect with us

Hrvatska

Božinović: “Postojeće mjere ćemo produžiti, strože mjere nisu isključene”

Objavljeno

-

Članovi Znanstvenog savjeta sastali su se nakon  mjeseca. Nije se razgovaralo o strožim mjerama, one će se i dalje donositi na lokalnoj, odnosno županijskoj razini. Postojeće mjere na nacionalnoj razini na snazi su još danas. 

Danas je glavna tema bila provedba plana cijepljenja te učinkovitost i sigurnost cjepiva u Hrvatskoj, a razgovaralo se i o mutiranim sojevima virusa.

– Bio je to jedan sadržajan i konstruktivan sastanak gdje se ukazalo na ozbiljnost situacije s koronavirusom u Europi i Hrvatskoj. Ministar Beroš je iznio podatke za današnji dan. Razgovarali smo o trendu ove bolesti u svijetu gdje vidimo različite rezultate i različite podatke. Važno je za cjelokupnu javnost da shvati da je ovo pandemija po tome što je zahvatila svaki kutak Zemlje. Svi skupa ćemo iz ove situacije izaći tek kad se nađe adekvatno rješenje u svim zemljama, a to uključuje i dostupnost cjepiva. Dokle god dijelovi svijeta nisu procijepljeni u dovoljnoj mjeri, virus će mutirati, a onda raste i opasnost da s vremenom neke pod mjera koje sad primjenjujemo, uključujući i cjepiva, će se morati dodatno modificirati, rekao je ministar Davor Božinović nakon sjednica Savjeta.

– Znate da danas ističu mjere na nacionalnoj razini, mi ćemo ih produžiti u onom izričaju kojem one jesu na snazi. Uvijek postoji mogućnost dodatnog angažiranja s nacionalne razine. Članovi Savjeta su pohvalili taj pristup prema županijama. Znamo da je situacija od županije do županije različita.  Imamo iskustva s primjenom mjera na županijskoj razini. Mislim da ćemo s ovim pristupom, naravno uz stalni nadzor i komunikaciju pronaći i održati balans kojem smo od početka bili skloni, a to je prije svega zaštita života i zdravlja, održivost zdravstvenog sustava, ali i održavanja ekonomskih aktivnosti. Nastavljamo pratiti situaciju. Čuli smo dosta zanimljivih podataka od znanstvenika.

– Županijski stožeri s Nacionalnim će pratiti situaciju po županijama. Ovisno o situaciji će se donositi strože mjere. Opcija strožih mjera nije isključena, ona je možda u ovom trenutku isključena na nacionalnoj razini. Imate županije koje imaju nisku incidenciju, županije koje su krenule s oštrijim mjerama i već se vide rezultati postupanja i nema puno logike donositi nacionalnu mjeru koja će biti stroža i primjenjivat se u županijama koje su krenule sa zahtjevima prema Nacionalnom stožeru da im se uvedu restriktivnije mjere. Te mjere se donose uz suglasnost Stožera i odluku donosi Nacionalni stožer, rekao je Božinović. 

– Što se tiče cijepljenja, nakon što je premijer osigurao 740.000 dodatnih doza Pfizera, čuli ste dobre vijesti iz Bruxellesa za dodatnih 50 milijuna doza na razini EU za drugo tromjesečje. Mislim da broj cjepiva više neće biti upitan kad govorimo o procjepljivanju hrvatskog stanovništva, dodao je.

Na pitanje je li Stožeru podnesen prijedlog da se u Zagrebu učenici od petog do osmog razreda vrate u škole, Božinović je kazao da još nema tu informaciju 

– Postoje različita mišljenja. Neki epidemiolozi smatraju da je primjena C modela opravdana, mi to također smatramo. O tome odluku donosi posebno povjerenstvo pri ministarstvu znanosti. U ovom trenutku nema puno razloga da se mijenja ta odluka. Brojevi nam rastu u odnosu na trenutak kad se odlučio da se ide s C modelom. Nije logično ukoliko brojke novozaraženih rastu, da se kreće u popuštanje, rekao je Božinović.

Član znanstvenog savjeta Ozren Polašek je kazao da očekuje brojku u iduća dva tjedna od 4000 novozaraženih. Ministru je postavljeno pitanje na temelju kojih brojki i analiza članovi Savjeta savjetuju treba li ići na oštrije mjere.

– Kad govorimo o semaforima i brojevima, ti semafori su kod zemalja koje su ih primjenjivali doveli do toga da su u nekim situacijama sami sebi vezali ruke. Ako kažete incidencija 100, pa uvodimo ono, što ćete kad je incidencija 101? Je li to bliže odluci da se popusti ili da se ne popusti mjera? Mi govorimo o trendovima, situaciju pratimo na dnevnoj bazi i mjere primjenjujemo sve više u suradnji sa županijama jer je Hrvatska različita. Vrijeme nije jednako na sjeveru ili jugu Hrvatske. Mislim da nećemo odustati od ovog pristupa koji se pokazao ispravnim i najjednostavnijim za objasniti ljudima zašto je nešto danas u jednoj županiji ovako, a u drugoj drugačije. Semafori na nacionalnoj razini, mislim da nećemo ići u tom smjeru. Prošle godine kada je bila turistička sezona da su nas emitivna tržišta gledala po županijama. Na županijama je velika odgovornost i posao cijelo ljeto da prate situaciju i zajedno s nama promišljaju i donose mjere, kazao je Božinović.

– Njihovi prijedlozi su u suradnji s nama. Daju specifičnosti koje nekad prihvatimo, nekad nam nisu prihvatljivi ali radimo zajednički. Ostavljamo im slobodu prijedloga i uvažamo ono što je argumentirano.

– Sve odluke potpisuje Nacionalni stožer. Uzmite Primorsko-goransku županiju koja ima nekoliko liječnika i epidemiologa koji su poznati javnosti nakon više od godinu dana i zašto mislite da oni ne bi bili u stanju predložiti kvalitetne mjere za područje koje žive. Znate i sami koji su to liječnici i epidemiolozi. Bilo bi pogrešno da ne uvažavamo njihove mišljenje, kazao je Božinović.

Na pitanje o problemu nepovjerenja prema cjepivu AstraZenece i kako će se on riješiti, Božinović je kazao da je to problem na europskoj razini.

– Ovdje se premijer, ministar zdravstva, predsjednik Sabora cijepio AstraZenecom što je najbolji pokazatelj odnosa Vlade i svih nas prema tom cjepivu. Nadam se kako vrijeme bude prolazilo da će ta skepsa biti manja. Prema svemu onome što nas izvješćuje HALMED i HZJZ nemamo iskustva na koja se referiraju druge zemlje, ali ćemo u tom smislu nešto morati pojačati kada je u pitanju komunikacija – kazao je.

Komentirao je i je li Stožer dobio zahtjev za postrožavanjem mjera u Šibensko-kninskoj županiji.

– Od jutros nemam tu konkretnu informaciju,kazao je. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu