magazin
Istraživanje: Fizički neaktivne osobe imaju veće izglede za smrt od korone

Među oboljelima od koronavirusne bolesti ranija fizička neaktivnost povezana je s mnogo težim simptomima i većim rizikom od smrti, pokazala je studija s gotovo 50.000 ispitanika zaraženih virusom.
Ljudi koji nisu bili fizički aktivni najmanje dvije godine prije pandemije imali su veće izglede za hospitalizaciju, liječenje na odjelu za intenzivnu njegu i smrt, objavili su znanstvenici u radu u časopisu British Journal of Sports Medicine.
Kao rizik za teški oblik covida-19, fizičku neaktivnost jedino su nadmašili dob i ako je osobi transplantiran neki organ, utvrdila je studija.
U usporedbi s drugim faktorima rizika na koje ispitanici mogu utjecati poput pušenja, pretilosti ili povišenog krvnog tlaka “fizička aktivnost najveći je faktor rizika u svim ishodima bolesti”, zaključili su autori studije.
Sjedilački način života
Faktori rizika poput visoke životne dobi, muškog spola, dijabetesa, pretilosti ili kardiovaskularnih bolesti najviše su povezani s teškim oblikom koronavirusne bolesti, utvrdile su ranije studije.
Do sada sjedilački način života nije bio obuhvaćen kategorijom faktora rizika.
Kako bi utvrdili povećava li pomanjkanje tjelovježbe i drugih fizičkih aktivnosti izglede za teški oblik bolesti, hospitalizaciju, prijem u odjel intenzivne njege ili smrt znanstvenici su proučili podatke o 48.440 odraslih osoba u SAD-u zaraženih covidom-19 od siječnja do listopada 2020., a koje su prije bile obuhvaćene raznim izvanbolničkim programima.
Prosječna dob pacijenata bila je 47, a 60 posto bile su žene. Prosječno je indeks tjelesne mase bio 31 što je iznad praga za pretilost.
Oko polovice ispitanika nije imalo nikakvu drugu bolest poput dijabetesa, kronične plućne bolesti, bolesti srca ili bubrega te raka. Gotovo 20 posto patilo je od jedne od tih bolesti, a više od 30 posto od dvije ili više.
Svi ispitanici su izvještavali o razini tjelesnih aktivnosti najmanje tri puta u razdoblju od ožujka 2018. do ožujka 2020. u okviru izvanbolničkih programa u koje su bili uključeni.
Subjektivni podaci
Oko 15 posto opisalo se kao neaktivno, što je značilo od 0 do 10 minuta fizičkih aktivnosti tjedno, gotovo 80 posto kao “djelomično aktivno” s oko 11 do 149 minuta fizičkih aktivnosti tjedno i sedam posto bilo je trajno aktivno u skladu s nacionalnom zdravstvenim preporukama s više od 150 minuta fizičkih aktivnosti tjedno.
Nakon što su uzeli u obzir utjecaj rase, dobi i drugih bolesti, fizički neaktivne osobe oboljele od koronavirusne bolesti imale su više nego dva puta veće izglede završiti u bolnici od onih koji su bili fizički najaktivniji. Imali su i 73 posto veće izglede završiti na bolničkim odjelima intenzivne njege te 2,5 posto veće izglede umrijeti od te bolesti.
U usporedbi s pacijentima koji su bili povremeno fizički aktivni, neaktivne osobe imale su 20 posto veće izglede biti hospitalizirane, deset posto veće izglede za prijem u odjele intenzivne njege i 32 posto veće izglede za smrt.
Iako je veza statistički uvjerljiva, studija koja nije bila vođena kao kliničko ispitivanje ne može se smatrati izravnim dokazom da pomanjkanje fizičke aktivnosti izravno uzrokuje različite ishode kod oboljelih, ističu znanstvenici i dodaju da su zaključci i rezultat subjektivnih podataka koje su davali pacijenti što znači da treba uzeti u obzir i mogućnost utjecaja pristranosti.
magazin
“Moždani pacemakeri”: Implantati na testiranju za pomoć alkoholičarima i narkomanima

Kirurzi će staviti implantate u mozgove alkoholičara i ovisnika o opioidima u pokusu čiji je cilj testiranje upotrebe električnih impulsa za borbu protiv žudnje za pićem i drogama, piše britanski list Guardian.
Ta se tehnika već koristi za pomoć pacijentima u kontroli nekih učinaka Parkinsonove bolesti, depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Sada skupina liječnika i istraživača – sa sveučilišta Cambridge i Oxford te King’s Collegea u Londonu – želi koristiti duboku stimulaciju mozga kako bi pokušali smanjiti žudnje ovisnika i potaknuti njihovu samokontrolu.
“Duboka moždana stimulacija djeluje poput pacemakera”, rekla je za Observer glavna istraživačica projekta, prof. Valerie Voon s odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge.
“Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću. Ovo će ispitivanje pokazati je li to praktična ideja.”
Korištenje moždanih implantata posljednjih je godina postalo popularno kod liječnika koji liječe moždane poremećaje. Više od četvrt milijuna ljudi opremljeno je njima za kontrolu simptoma niza stanja. U slučaju Parkinsonove bolesti, implantati isporučuju impulse centrima za kretanje u mozgu pacijenata i zaustavljaju simptome koji uključuju drhtanje i nevoljne pokrete.
Nekoliko nedavnih malih studija sugeriralo je da bi se tehnika mogla proširiti za korištenje kod ovisnika o alkoholu i opioidima. Znanstvenici sada dovršavaju planove za prvo potpuno kliničko ispitivanje duboke moždane stimulacije kako bi utvrdili može li se proširiti kako bi se suprotstavilo rastućoj krizi ovisnosti o alkoholu i drogama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.
Ovisnost o opioidima također je ozbiljan zdravstveni problem. Gotovo polovica svih smrtonosnih trovanja drogama sada uključuje opijate kao što su heroin i morfij.
“Većina ljudi zadobije teška oštećenja ako postanu ozbiljno ovisni o alkoholu ili opioidima”, rekla je Voon. “Njihova žudnja ne utječe samo na njih. Njihove obitelji, njihovi roditelji, njihovi supružnici i njihova djeca također pate. Ovisnost nikada nije samo individualni poremećaj.”
“Ovisnici su nesposobni za rad, a također se suočavaju s opasnošću od predoziranja. To je postalo vrlo ozbiljan problem za moderno društvo”, kazala je ona.
magazin
Znate li kako najekonomičnije voziti autocestom? Postoji točno određeno pravilo

Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana.
Dakle, za većinu vozila vrijedi pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min. Tada je potrošnja najniža, a i najmanje opterećujete motor, piše HAK revija.
Što je s brzinama na autocestama i ekonomičnom vožnjom?
Njemačka stručna organizacija TÜV preporuča brzinu od 70 do 80 posto maksimalne brzine – ali ona ne smije prijeći 130 km/h. Ovo pravilo (do 80 posto maksimalne brzine) vrijedi za slabije automobile koji nemaju visoku krajnju brzinu. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi stoga ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h.
magazin
OGŠ SV. BENEDIKTA / Prvog dana proljeća koncert učenika za Dan škole

Osnovna glazbena škola sv. Benedikta jedina je umjetnička katolička škola na području RH i uspješno djeluje već sedamnaestu školsku godinu. Njezine osnivačice su Benediktinke svete Marije, a život i rad škole izvodi se pod benediktinskim motom: „Ora et labora“ (Moli i radi) te uz Benediktov monaški usklik: „Neka se u svemu slavi Bog!“
A mi Boga slavimo kroz razne aktivnosti: od svakodnevne redovne nastave, bilo da se radi o skupnim predmetima (solfeggio, zbor, orkestar, komorna glazba), bilo o individualnoj nastavi instrumenata (učenici sviraju flautu, gitaru, glasovir, klarinet, obou i violinu), školskim produkcijama i koncertima, nastupima u raznim prigodama ili manje formalnim druženjima kao što su subotnje Radionice s katehezom pod vodstvom naših koludrica, zajedničke svete mise, terenska nastava, smotre, druženje s ostalim katoličkim školama u RH i natjecanja, stoji u objavi iz Škole.
21. ožujka, prvi dan proljeća, ujedno je i blagdan preminuća sv. Benedikta, koji OGŠ sv. Benedikta slavi kao Dan škole.
Ovogodišnja proslava Dana škole započinje večer uoči samoga blagdana, jednim od najsvečanijih događaja u godini, svečanim Koncertom učenika povodom Dana škole, koji će se održati u četvrtak, 20. ožujka s početkom u 19 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Ulaz je slobodan.
Na ovom koncertu nastupit će polaznici predškolske glazbene skupine, školski zbor i orkestar te niz solista, dua i tria, redom najbolji, najmarljiviji i najuspješniji učenici škole, kojima je nastup na ovakvom događaju nagrada i veliko veselje. Poseban pečat ovakvom obliku javnog prezentiranja učeničkih postignuća daje publika, koja svojim toplim i iskrenim aplauzom nagrađuje i potiče naše male glazbenike pa je ovo prilika pozvati sve ljude dobre volje, one koji nas poznaju i koji još nisu imali tu priliku, da dođu, opuste se i uživaju, a sigurni smo da će s našeg koncerta izaći zadovoljni, oplemenjeni i pozitivno iznenađeni vještinama i izvedbenim dostignućima naših malih učenika.
Veliko veselje i radost našim učenicima naročito pričinja animiranje djece koja su zainteresirana započeti put svog glazbenog školovanja pa koristimo ovu prigodu pozvati upravo takvu djecu i njihove roditelje da se pridruže na Koncertu učenika povodom Dana škole, u petak u 19 sati, gdje će imati priliku iz prve ruke, zapravo iz ruku i duša djece slične dobi, upoznati što se sve može na glazbenom planu postići uz dobro i stručno vodstvo i u poticajnoj atmosferi.
Na sam Dan škole, blagdan preminuća sv. Benedikta, 21. ožujka, osnivačice škole, Benediktinke svete Marije, učenici škole i njihovi roditelji i učitelji, zajedno će proslaviti sv. misu u crkvi svete Marije u 18 sati.
U ovoj posebnoj prigodi, prilika je i zahvaliti na suradnji i potpori osnivačicama OGŠ sv. Benedikta, Benediktinkama svete Marije, Sveučilištu u Zadru, Koncertnom uredu Zadar, Gradu Zadru i Zadarkoj županiji, našoj sestrinskoj ustanovi, Dječjem vrtiću Golubica, Glazbenoj školi Blagoje Bersa i Odjelu glazbene škole pri OŠ Biograd na Moru te svima s kojima surađujemo i koji doprinose pozitivnom ozračju i uspješnom djelovanju i prezentiranju OGŠ sv. Benedikta, posebno uključujući medije.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin7 dana prije
ĐIR GRADOM sa Sašom Čukom
-
magazin3 dana prije
Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NOVA RADIONICA ZADARSKIH STRUČNJAKA / Dević i Družijanić otkrili i maslinarima Šibensko-kninske županije kako najbolje orezati masline