ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS JE 28. ROĐENDAN ZADARSKE ŽUPANIJE Župan Longin: “Naša županija je veliko gradilište, u tijeku je rekordan investicijski ciklus od tri milijarde kuna… To je uspjeh svih nas!”
Zadarska županija danas obilježava 28 godina svog postojanja.
Sada već davne 1993. godine Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, osnovana je tada Zadarsko-kninska županija. 17. siječnja 1997. godine Zastupnički dom Sabora RH donio je novi Zakon o područjima županija, gradova i općina kojim je područje Kotara Knin pripojeno Šibenskoj županiji kada je naša županija postala Zadarska županija.
Danas Zadarska županija na svom području ima 34 jedinice lokalne samouprave, i to 6 gradova i 28 općina. U svom samoupravnom djelokrugu Županija obavlja poslove od regionalnog značaja, a osobito one koji se odnose na: obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Također, Županija obavlja i poslove izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih za gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikog grada, a od prošle godine, provođenjem nacionalne reforme javne uprave i primjenom Zakona o sustavu državne uprave, s danom stupanja na snagu posebnih zakona, preuzeti su i poslovi državne uprave.
Županija je u trenutku svog osnutka bila tek članak zakona, papir, pojam, odluka o nečemu što tek treba nastati. Ono što Županija jest od tada, ali i danas, prije svega su ljudi. Iza svake ideje, iza svake odluke, iza svakog sporazuma, iza svake izrađene studije, iza svakog kilometra izgrađene ceste, iza svake obnovljene ambulante ili škole, izgrađene školske sportske dvorane, iza svake postavljene izložbe, iza svakog osvojenog priznanja, iza svega što se na ovom prostoru događalo stoje ljudi- vijećnici Županijske skupštine, župani i njihovi zamjenici, nekada davno i članovi Županijskog poglavarstva, službenici i namještenici. Svi ti ljudi svojim znanjem i radom 28 su godina kontinuirano obavljali svoj posao, uvijek s dugoročnim ciljem-stvaranjem što boljih životnih uvjeta za sve žitelje Zadarske županije.
(Izvor: 20 godina Zadarske županije, D. Nižić)
U nastavku donosimo čestitku zadarskog župana Božidara Longina:
“Dragi prijatelji, s obzirom da je pred nama 28. rođendan Zadarske županije, svim našim građankama i građanima upućujem svoju iskrenu čestitku jer, a stalno to ističemo, županija nisu ni papiri, ni zgrade, ni luke, ni ceste, županija su ljudi.
Dan Zadarske županije, 16. travnja, dočekujemo u vrlo specifičnim uvjetima uzrokovanim pandemijom koronavirusa. Iza nas je jedna vrlo zahtjevna godina u kojoj je gospodarstvo patilo, kultura je šutjela, školstvo je moralo iz stvarnih učionica preseliti u one virtualne. No život je ipak tekao dalje. Čovjek je biće koje i u najtežim trenucima uključuje one rezerve energije.
Kroz 28 godina postojanja Zadarske županije morali smo se boriti s raznim iskušenjima. Nije bilo lako, ali pokazali smo da svaka kriza može biti i prilika za novi početak. Sigurna smo županija koja je više puta potvrdila uspješno upravljanje u kriznim situacijama. Solidarna smo županija koja misli na stanovnike svih životnih dobi.
Zadarska županija i dalje je jedan od najrazvijenijih krajeva naše Domovine. I u doba najveće krize, zaposlenost je ne samo očuvana nego i povećana. Naša županija je jedno veliko gradilište jer se realiziraju brojni projekti kako u zaleđu, tako i na otocima i priobalnom dijelu županije. U tijeku je rekordan investicijski ciklus od tri milijarde kuna koji je zalog sigurne budućnosti naših stanovnika jer se ovi projekti i realiziraju prvenstveno radi njih. Svi ti ostvareni projekti zajednički su uspjesi svih nas koji u ovoj županiji živimo, radimo i odgajamo svoju djecu.
U vjeri da će se u što skorijem razdoblju epidemiološka situacija popraviti, želim zahvaliti svima koji su i dalje na prvoj liniji borbe s koronavirusom. Od zdravstvenih djelatnika, civilne zaštite, policije i svih ostalih službi bez kojih bi redovne aktivnosti naših sugrađana bile znatno otežane.
Na koncu, još jednom svim našim stanovnicima čestitam Dan Zadarske županije te ih pozivam da svojim odgovornim ponašanjem osiguraju zdravlje sebi i drugima.
Župan Zadarske županije
Božidar Longin, dipl. ing.”
ZADAR / ŽUPANIJA
ZAŠTITNICA ZADARSKE NADBISKUPIJE / Danas slavimo sv. Stošiju. Ovo je raspored misnih slavlja…
Svetkovina sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, svečano se slavi danas, 15. siječnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru.
Svečano misno slavlje u 11 sati u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Svečano misno slavlje u 18 sati, u kojem tradicionalno sudjeluju I hrvatski nad/biskupi, predvodi dubrovački biskup Roko Glasnović.
Misna slavlja na svetkovinu sv. Stošije su još u 7, 8 i u 9 sati.
Na uočnicu svetkovine sv. Stošije, u utorak, 14. siječnja, Svečanu Večernju u katedrali sv. Stošije u Zadru u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / SVEČANA VEČERNJA na uočnicu svetkovine sv. Stošije
Svečanu Večernju na uočnicu svetkovine sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, u utorak, 14. siječnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Propovijed nadbiskupa Zgrablića objavljujemo u cijelosti.
„Slava je Gospodu što svime upravlja,
Sinu što nevoljni rod ljudski otkupi
i u sve vijeke čast po svijetu čitavu
Duhu štono ognjem grije nas.“
(Himan sv. Stošiji)
Draga braćo i sestre!
Ovim završnim riječima himna slavljenja Trojedinom Bogu kojeg smo pjevali na početku ove svečane I. Večernje u čast zaštitnice naše Zadarske nadbiskupije, u Jubilejskoj, Svetoj godini, počinjemo liturgijsko slavlje blagdana svete Stošije.
Doista, neka bude blagoslovljen i slavljen Gospodin, kako smo ispovijedali i molili nakon dva psalma u večerašnjem hvalospjevu uzetom iz Knjige Otkrivenja (Otk 4, 11; 5, 9 – 10. 12), koji je sve stvorio i njegovom je voljom sve postalo. Dio smo ovog veličanstvenog Božjeg promisla i djela stvaranja i otkupljenja. Ta` bez njegove volje i njegova htijenja ne bismo dobili najveći dar i najdragocjeniju milost našega postojanja i slavnog preporođenja u Kristu.
Zahvalni smo Bogu što nam u ovoj milosnoj Svetoj godini iz blaga zasluga Isusa Krista, Blažene Djevice Marije, svete Stošije i svih drugih svetaca i blaženika, Crkva i u ovom molitvenom trenutku daruje veliku milost potpunog oprosta i time nam vraća izvorno dostojanstvo svetosti s kojom nas je Stvoritelj obdario u trenutku poziva na postojanje i s kojom možemo doći pred njegovo sveto Lice.
Sveta Stošija svoj život nije živjela neovisno od plana Stvoriteljeva i njegovog Sina Isusa Krista kojeg je poslao na ovaj svijet da zauvijek ostane s nama i izvrši djelo otkupljenja. Ona je, usprkos nevoljama i poteškoćama, mukama i prolivenoj krvi, ostala vjerna Božjem pozivu na život i zajedništvo. Ona nam je, stoga, primjer, putokaz i poticaj kako naš život ostvariti do njegove punine koja se ostvaruje u zajedništvu sa Stvoriteljem. Ona je naša prijateljica na nebu, s Bogom, i svojim nas zagovorom potiče na ustrajnost na našem putu života. Iz blaga njezine svetosti Bog ne prestaje obdarivati svoju djecu milošću oprosta. Sv. Stošija s nama dijeli blago svoje svetosti.
Riječ nam Božja hvalospjeva iz Knjige otkrivanja ukazuje na djelo koje za nas i sada s nebesa vrši sv. Stošija i u koje se i sami uključujemo.
- Kao Narod Božji, slušajući Ivanovu poruku i u ovom kratkom hvalospjevu uzetom iz Knjige otkrivenja, pozvani smo ponovno otkrivati važnost našeg zajedništva sa svetima i svoju životnu zadaću kako bi se razvijalo Božje djelo, Božje kraljevstvo među ljudima, Božji plan s nama.
Crkva kao zajednica Božjega naroda kojem pripadamo, poziva nas na promišljanje i molitvu kako bismo mogli ispravno čitati znakove vremena, događanja u povijesti, razlučivati naše djelovanje, da bismo ostvarili onaj prvotni plan našega Stvoritelja s našim životom i upoznali još divnije djelo njegova otkupljenja i tako se opredijeliti za ono što je za vječno dobro čovjeka.
Nakon opetovanih poziva koji se u Knjizi otkrivenja ponavljaju sedam puta u riječima: „Tko ima uho, nek’ posluša što Duh govori crkvama“ (usp. Dj 2,7. 11. 17. 29; 3, 6. 13. 22), Kristovi su učenici, Crkva, svaki od nas, pozvani uzdignuti svoj duh u nebo kako bi od tuda mogli vidjeti stvarnost svoga života i svijeta Božjim očima.
Molitva je najprikladniji trenutak kada uzdižemo naše misli i naše srce u nebo, k Bogu, kao bi s te `visine` promatrali Božje lice, sebe, druge i svijet oko sebe.
U Knjizi otkrivenja pronaći ćemo tri simbola koji će nam taj Božji pogled učiniti mogućim i jasnijim. Ti simboli jesu: prijestolje Božje, knjiga i Jaganjac.
Prvi simbol je prijestolje. Na njemu sjedi lik kojeg Ivan ne opisuje, jer njegov izgled nadilazi svaki mogući ljudski izričaj. Pred njim se osjeća ljepota i radost. Onaj koji sjedi na prijestolju snažno odsjeva ljepotom poput dragog kamenja „nalik na jaspirs i sard“ (Otk 4, 3). Pred njim su i ostala bića koja zanosno kliču: „Svet, svet, svet, Gospodin, Bog, Svevladar, Onaj koji bijaše i koji jest i koji dolazi!“ (Otk 4, 8). Oni koji su oko njega s uzbuđenjem ponavljaju: „Dostojan si, Gospodine, Bože naš, primiti slavu i čast i moć! Jer ti si sve stvorio, i tvojom voljom sve postade i bi stvoreno“ (Otk 4, 11).
Drugi simbol je knjiga u kojoj je upisan Božji plan s ljudima. Ova je knjiga zatvorena i zapečaćena sa sedam pečata. „I nitko, ni na nebu ni na zemlji, ni pod zemljom nije mogao otvoriti knjigu i pogledati u nju“ (Otk 5, 3). I sam sveti Ivan pred tom je činjenicom duboko dirnut i brizne u plač (usp. Otk 5, 4). Ipak, postoji Netko tko može prodrijeti u ovu čovjekovu zbunjenost i muku, netko tko može prodrijeti u otajstvo povijesti i prosvijetliti ga. Postoji netko tko je dostojan i tko može skinuti pečate i otvoriti knjigu i iz nje čitati.
I tu se pojavljuje treći znak: Jaganjac, Krist. Jaganjac stoji na nogama. Simbol je to Krista koji je ustao od mrtvih. On skida pečate, otvara knjigu i otkriva Božji plan, otkriva tajne zapisane u knjizi, otkriva duboki smisao povijesti i svakog ljudskog života.
Zbog toga mu oni okupljeni oko prijestolja Jaganjca pjevaju pjesmu novu: „Dostojan si uzeti knjigu i otvoriti pečate njezine jer si bio zaklan i otkupio, krvlju svojom, za Boga, ljude iz svakog plemena i jezika, puka i naroda; učinio si ih Bogu kraljevstvom i svećenicima i kraljevat će na zemlji“ (Otk 5, 9 – 10). „Onomu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu blagoslov i čast, i slava i vlast u vijeke vjekova“ (Otk 5, 13).
Što nam govore ova tri simbola: prijestolje, knjiga i Jaganjac? Poučavaju nas kako čitati događanja u povijesti i vlastitom životu. Uzdižući naš pogled prema nebu, prema Bogu, ostajući u stalnoj povezanosti s Kristom, otvarajući svoje srce i misli Bogu u osobnoj i zajedničkoj molitvi, učimo gledati na drugačiji način. Ovi nam simboli tako pomažu dokučiti pravo značenje svega što nas okružuje i što se događa s nama i oko nas. Naša molitva je poput otvorenog prozora, kako kaže papa Benedikt XVI., kroz koji možemo vidjeti ne samo naše posljednje odredište prema kojem hodočastimo, nago nam molitva omogućuje da nas `kroz prozor` prosvijetli Božja volja i osvijetli naš životni put i pomogne nam da njime hodamo intenzivno i predano.
Kako nam Gospodin pomaže dublje čitati događanja u povijesti, u vlastitom životu i u životima naših bližnjih? Ponajprije nam pomaže na način da realno gledamo na sadašnjost u kojoj živimo. Jaganjac iz Knjige Otkrivenja otvara prvi pečat iz Knjige i mi vidimo svijet u kojem jesmo; vidimo svijet u kojem postoje tolike negativne stvarnosti. Postoje zla koja čini čovjek, kao što je nasilje koje dovodi i do međusobnog ubijanja. Postoje nepravde jer čovjek ne poštuje naravne, Božje zakone. Postoje i posljedice zla zbog kojih čovjek mora trpjeti, kao što su glad, bolest, prirodne katastrofe… Suočeni s ovim stvarnostima, pozvani smo nikada ne gubiti nadu, jer znamo da privremena prividna pobjeda zla nema konačnu riječ. Pozvani smo čvrsto vjerovati da se zlo sukobljava sa svemoći koja je Božja. Sveti Ivan piše: „Pogledam, a ono konj bijelac i u njegova konjanika lúk. I dan mu je vijenac te kao pobjednik pođe da pobijedi“ (Otk 6, 2). U vrijeme je ušla Božja snaga koja je jača od zla, koja u konačnosti nadvladava zlo. Bijela boja podsjeća na uskrsnuće: Bog nam je postao toliko blizu da je sišao u tamu smrti i obasjao je sjajem svog božanskog života. Krist je uzeo na sebe zlo svijeta, grijeh svijeta i čovjeka, da nas očisti, uništi zlo, vatrom svoje ljubavi. Naša nada, želja u pobjedu dobra, s Kristom ne razočarava.
Pozvani smo napredovati i sazrijevati u vjeri i nadi, u ovoj stvarnosti, u ovom iskustvu. Kako? Molitvom. Molitva bistri pogled na svijet i raspiruje našu nadu u konačnu pobjedu Dobra. Molitva nam daje snagu da ne dopustimo da nas nadvlada zlo, da nas obuzme grijeh i njegove sile. Ona nam usmjerava pogled na Krista raspetoga i uskrsloga. Živimo u vremenu i hrabro s Kristom koračamo prema cilju na hodočasničkom putu života, hrabro se suočavajući, poput sv. Stošije, s poteškoćama i zlom, znajući da Dobro pobjeđuje Zlo. Znamo da na putu života susrećemo nasilje, laž, mržnju, progon, grijeh, ali nas to ne obeshrabruje. Nada koju raspirujemo u molitvi u našim srcima pokazuje na konačnu pobjedu Božju. Zadnju riječ u životu sv. Stošije, kao i u životu Krista, nije imala mržnja, mučenje, prolijevanje krvi, smrt… već Bog koji u Kristu, „na bijelom konju“, prema slici iz Knjige otkrivenja, pobjeđuje i vodi u svoje vječno Kraljevstvo istine, punine radosti i života.
Ova naša molitva Večernje želi se pridružiti onim glasovima dvadeset i četiri starješina i četvorici živih bića iz Knjige otkrivenja koji zajedno pjevaju „novu pjesmu“ koja slavi Krista Jaganjca koji „čini sve novo“ (Otk 21, 5). Naša molitva želi biti vapaj naše duše kako bi došlo Božje kraljevstvo u kojem je ljudsko srce poslušno Božjoj volji, Stvoriteljevom planu, Bogu koji vodi naš život i život svijeta.
U Knjizi otkrivenja molitvu „dvadeset i četiri starješine“ i „četiri živih bića“ drže u svojim rukama liru koja prati njihovo pjevanje. Pred njima su i „zlatne posude pune kâda“ (5, 8a), koje su, kako sv. Ivan objašnjava, „molitve svetačke“ (5, 8b), odnosno onih koji su već u punom zajedništvu s Bogom, ali i svih koji se nalaze na tom putu. Pred prijestoljem Božjim je anđeo koji u ruci drži zlatnu kadionicu u kojoj neprestano stavlja zrnca tamjana, odnosno naše molitve, čiji se ugodni miris prinosi zajedno s molitvama pred prijestolje, pred lice Božje (usp. Otk 8, 1 – 4).
Ova simbolika prekrasno opisuje i našu večernju molitvu u koju uključujemo sav naš umor, napor, siromaštvo duha, malovjernost, suhoću duha, nesavršenost, grešnost…, hvalu, slavljenje, zahvaljivanje…, sve naše prozbe, kako bi dospjeli do Božjeg srca. Nema suvišne i beskorisne molitve. Nema izgubljene molitve. Sv. Ivan u Knjizi otkrivenja piše: „Anđeo uze kadionicu, napuni je vatrom sa žrtvenika i prosu na zemlju. I udariše gromovi, i glasovi, i munje, i potres“ (Otk 8, 5). Ova nam slika opisuje kako Bog nije ravnodušan na naše molitve. Bog zahvaća u ovaj svijet i njegov se glas čuje na zemlji, on djeluje tako da Zlo drhti i uznemiruje se plan Zloga.
Ponekad nam se čini da pred zlom ništa ne možemo učiniti, ali naša molitva je jaki i učinkoviti odgovor na zlo i grijeh. Molitva jača naša svakodnevna nastojanja u vršenju dobra. Božja snaga čini našu slabost plodnom. Zapisat će sv. Pavao u Poslanici Rimljanima: „Duh potpomaže našu nemoć. Doista ne znamo što da molimo kako valja, ali se sam Duh za nas zauzima neizrecivim uzdasima. A onaj koji proniče srca zna da je želja Duha – da se po Božju zauzima za svete“ (Rim 8, 26 -27).
- Neka nas, braćo i sestre, poticajne riječi iz Knjige otkrivenja i ulomka u današnjem hvalospjevu iz ove Knjige, kao i cijela ova Večernja molitva, još jače potaknu da se svakodnevno uključimo u bogatstvo molitve i tu Gospodina slušamo, razmatramo o njegovim otajstvima spasenja, molimo za oproštenje, molimo za ohrabrenje da činimo dobro i umanjujemo zlo koje zahvaća nas i svijet oko nas. Neka nam molitva otkriva i ulijeva preobražavajuću snagu života.
Zagovor sv. Stošije neka nam bude pomoć na ovom hodočasničkom putu života, dok svi kao hodočasnici nade ne ostvarimo puninu naše nade, dok ne prispijemo u vječnu Domovinu koju je Gospodin pripravio svima koji ga ljube. Amen.
mons. Milan Zgrablić
zadarski nadbiskup
Zadar, katedrala sv. Stošije
14. siječnja 2025.
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Revitalizacija otoka: Izgradnja poučne i tematske staze na Babcu
Babac, otok Zadarskog arhipelaga, uskoro će dobiti poučnu i tematsku stazu koja će utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva te poboljšati iskustvo brojnih posjetitelja. Projekt vrijedan 67.578,31 eura dio je šireg plana za revitalizaciju otoka.
Projekt “Izgradnja poučne i tematske staze na otoku Babac” koji je upravo u tijeku, uključuje izvođenje građevinskih radova, opremanje staze, provedbu nabave te postavljanje oznaka i informativnih materijala. Glavni cilj projekta je poboljšati infrastrukturu na otoku, koja je trenutno u lošem stanju, i stvoriti uvjete za bolji život otočana, ali i za održivi razvoj turizma.
“Poučna staza, duljine 208 metara, bit će opremljena informativnim pločama na kojima će posjetitelji moći doznati više o kulturnoj i prirodnoj baštini otoka. Uz to, postavit će se klupe i koševi za otpad kako bi se dodatno očuvao okoliš i podigla svijest o važnosti održivog ponašanja”, kažu iz Općine Sv. Filip i Jakov.
Osim što će staza pridonijeti boljem upravljanju turističkim tokovima i smanjenju ekološkog otiska na ostatku otoka, lokalno stanovništvo i posjetitelji dobit će mjesto za šetnju, rekreaciju i društvene aktivnosti.
“Otok Babac, udaljen samo 680 metara od kopna, već godinama privlači posjetitelje zbog svoje očuvanosti i autentičnosti. Ova staza usmjerit će ih na jedno mjesto, smanjiti pritisak na ostatak otoka i pridonijeti održivom razvoju,” istaknuto je u izjavi Općine Sveti Filip i Jakov, koja je nositelj projekta.
Dio strateških planova razvoja
Projekt je u skladu s Planom razvoja Općine Sveti Filip i Jakov 2021.–2027., unutar mjere za unaprjeđenje javnih površina, pješačkih zona i šetnica. Također, doprinosi i cilju Plana razvoja Zadarske županije za razvojem pješačkih staza radi rasterećenja cestovne infrastrukture a sufinanciran je i u iznosu od 27.300 eura od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije..
“Radovi na izgradnji staze trebali bi trajati devet mjeseci, a nakon završetka očekuje se daljnji razvoj otoka. Poboljšana infrastruktura otvorit će vrata novim ulaganjima i mogućnostima za revitalizaciju ovog jedinstvenog otočkog prostora”, kažu iz Općine Sv. Filip i Jakov.
Izvor: BnM Portal
-
magazin2 sata prije
DANAS JE BLAGDAN SV. STOŠIJE / Evo zašto Zadrani toliko drže do nje…
-
Hrvatska1 tjedan prije
KRAJ BOŽIĆNIH BLAGDANA / Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje
-
magazin4 dana prije
SUBOTNJA ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DOBRO JE ZNATI… Evo koje trgovine u Zadru rade ove nedjelje…