Svijet
Niti mjesec od otkrića u Indiji, i u Europi našli dvostruko mutirani soj korone
Zdravstvene agencije u Velikoj Britaniji potvrdile su do sada ukupno 77 slučajeva varijante koronavirusa B.1.617, koju virolozi opisuju da nosi “potencijalno zabrinjavajuće mutacije”.
Do 14. travnja Public Health England (PHE) utvrdio je 73 slučaja zaraze građana varijantom B.1.617 u Engleskoj i četiri u Škotskoj, donosi Guardian. Ovo je prvi put da je mutirani oblik SARS-CoV-2, koji se izvorno razvio u Indiji, zabilježio u Europi.
“On trenutno ima oznaku ‘varijante pod istragom’. Ako se zabrinutost pokaže opravdanom, odnono ako se pokaže da je riječ o zaraznijem obliku virusa ili otpornijem na imunološki odgovor organizma, može ga se označiti kao ‘zabrinjavajuću varijantu’”, objasnila je Guardianova reporterka, specijalizirana za znanost.
Eksplozija covida-19 u megapolisima Indije
N1 je krajem ožujka objavio vijest da je Indija detektirala novu “dvostruko mutiranu varijantu” koronavirusa. Manje od jednog mjeseca otkako je ministarstvo zdravlja objavilo da je potvrđeno da se i u Indiji razvio specifičan mutirani oblik novog koronavirusa, on je dosegnuo Europu.
Tragom najnovije vijesti o ovoj varijanti koronavirusa, koja nosi tri mutacije, od koje su dvije takve da se smatra da bi ovaj oblik virusa mogle činiti opasnijim, Der Spiegel je pronašao da znanstvenici strahuju da bi upravo B.1.617 mogao biti odgovoran za eksploziju covida-19 u najvećim gradovima Indije.
Indija je 2019. imala milijardu i 366 milijuna stanovnika, od kojih brojni milijuni žive u užasnim uvjetima slamova u tamošnjim megagradovima. Unatoč tome, Indija je sve donedavno kroz pandemiju prolazila relativno dobro, imajući u vidu ekstremnu skučenost ljudi u slamovima i nerijetko praktično nikakve mogućnosti higijene.
“Ipak, ovog tjedna broj zaraženih u New Delhiju i Mumbaiju je eksplodirao, u dvama najvećim gradovima. U četvrtak se zarazilo 200.000 ljudi, tako koliko nije još nikad od početka pandemije”, navodi Der Spiegel.
Njemački medij konstatira da se porast dnevnog broja zaraženih u Indiji bilježio tjednima. To isto naveo je i N1 u svojoj agencijskoj vijesti s kraja ožujka o potvrđenom razvoju “indijskog soja” koronavirusa, jer i tada je bila riječ o rekordnim brojkama.
U međuvremenu je Indija imala velike vjerske praznike, mase su se kupale u Gangesu, često ne vodeći računa o razmaku, a i na svečanostima uopće često se maske nisu nosile. Najnovije laboratorijske pretrage genome uzoraka u saveznoj državi Maharashtra pokazale su da se čak 60 posto novooboljelih od covida odnosi na varijantu B.1.617.
Riječ je o upravo onoj državi u kojoj je u ožujku uopće po prvi put otkriven novi soj virusa, a za kojega je utvrđeno da u sebi nosi dokazano opasne mutacije prisutne kod britanskog i kod južnoafričkog soja.
Mutacije virusa su inače dio prirodnog razvoja virusa i većina ih je nebitna za epidemiju. Ipak, što se virus masovnije širi u populaciji, odnosno što ima manje prepreka u vidu epidemioloških mjera, mutacija je više i u toj brojnosti veća je vjerojatnost da će se razvijati i one mutacije koje će virusu predstavljati novu prednost, a čovječanstvu veću opasnost.
O posljedicama mutacija, tada je konkretno bila riječ o britanskom soju B.1.1.7, N1 je pisao nedavno, navodeći rezultate istraživanja iz Naturea kojim se utvrdilo da britanski soj sa sobom nosi 55 posto veću smrtnost kod oboljelih. N1 je tada prenio i izjave hrvatske znanstvenice Petre Klepac, inače članice Vladinog Znanstvenog savjeta koja radi u Londonu, o mutacijama:
“One također mogu smanjiti efektivnost cjepiva. Treba napomenuti da, što je više ljudi zaraženo virusom, ima više prilika za mutacije pa vjerojatnost da dođe do bitne mutacije raste. To nam daje još jedan argument da što više snizimo razinu zaraze u populaciji dok ne dođe cjepivo kako bi se smanjila vjerojatnost takvih mutacija.”
Što duže virus opstaje, veća opasnost od mutacije
Der Spiegel u svojoj analizi u Europi novootkrivenog soja iz Indije navodi i to da je vjerojatnost da će virus razviti mutaciju to veća što se virus duže uspijeva zadržati u svom “domaćinu” i othrvavati se imunološkom sustavu oboljeloga. Stručnjaci još uvijek nisu sigurni je li uzrok znatno većem širenju covida u Indiji u posljednje vrijeme pojava varijante B.1.617.
“Broj uzoraka još je uvijek premalen da bismo iz toga direktno mogli zaključiti”, prenio je njemački medij izjavu Sujeeta Kumara Singha, direktora glavnog državnog tijela za zdravstvo u Indiji, koju je dao za The Indian Express.
Guardian je pak citirao britanskog znanstvenika Paula Huntera sa Sveučilišta East Anglia:
“Nove varijante mogu se pokazati da ih je još teže kontrolirati cijepljenjem od onih varijanti koje su se pojavile u Brazilu i u Južnoafričkoj Republici.”
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…