Connect with us

Hrvatska

Kreće se u masovno cijepljenje, mobilizacija zdravstvenih djelatnika

Objavljeno

-

Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković izjavio je kako je država osigurala dovoljno cjepiva za sve koji se žele cijepiti. Poručio je kako treba krenuti s masovnijim cijepljenjem, a građane pozvao da se jave svojim obiteljskim liječnicima i prijave na platformu ‘Cijepi se’.

Poziv građanima na cijepljenje

– Nakon sedam tjedana rasta već 10 dana bilježimo stagnaciju što je ohrabrujuće. Međutim, to nije znak za opuštanje. Nastavimo se pridržavati mjera. Imali smo 1,8% više zaraženih u posljednjih sedam dana u odnosu na prethodni tjedan. Značajno je manji od prošlotjednog porasta od 29 posto. Broj preminulih je i dalje velik i odraz je visokih brojeva prije dva ili više tjedana. Prema aktualnim podacima, do ljeta, 30 lipnja bismo trebali na raspolaganju imati 3,1 milijun doza cjepiva što bi trebalo biti dovoljno da se cijepi 50-55% stanovništva i18 godina, kazao je premijer iznoseći podatke o pandemiji koronavirusa. Istaknuo je kako je država osigurala dovoljne količine cjepiva, a sa županima je obavljen razgovor kako bi se proces cijepljenja intenzivirati, da treba krenuti u masovnije cijepljenje. “Cjepiva će iz tjedna u tjedan biti dovoljno.

– Pozivam sugrađane da nazovu svoje liječnike, da se prijave na platformuko zajednički pridonesemo zdravstvanoj sigurnosti . Dosad je cijepljeno 17,2% posto odraslih barem jednom dozom. Taj broj je potrebno značajno povećati idućih dva mjeseda i desetak dana, poručio je premijer. Poseban poziv uputio je starijim osobama. Dosad je cijepljeno 43% osoba starijih od 65 godina, a 47 % starijih od 80 godina, napomenuo je.

Mobilizacija djelatnika za ubrzanje cijepljenja
Ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade ponovio je da će do kraja lipnja Hrvatskoj biti isporučeno ukupno više od 3 milijuna doza cjepiva. Istaknuo je da je svim županijama poslana poruka da se dobro organiziraju i mobiliziraju kako bi se dnevno cijepilo između 17 i 20 tisuća građana. U Hrvatskoj je do jučer cijepljeno 57.800 ljudi.

– Pred nama je još jedna prekretnica što se tiče cijepljenja. Dolazak većeg broja doza cjepiva tijekom svibnja i lipnja omogućuje nam intenziviranje procesa cijepljenja koje možemo iznijeti samo zajedničkim naporima. U cilju intenziviranja cijepljenja, obzirom na dolazak više od 230.000 doza tjedno, počevši od 1. svibnja – jučer je održan sastanak sa svim ravnateljima županijskih zavoda kao glavnm koordinatorima cijepljenja u županijama. Tom prigodom dana im je uputa da u proces cijepljenja uključe sve zdravstvene ustanove i privatne djelatnike u mreži javne zdravnstvene službe. Te da uz cijepljenje u ordinacijama obiteljskih liječnika organiziraju i mobilne timove i dovoljan broj cijepnih mjesta, kazao je Beroš.

Akcijski plan cijeljenja prioritetnih skupina bit će dostavljen sljedećeg tjedna pa će se moći započeti s trećom fazom cijepljenja šire populacije, najavio je Beroš. Dosad je u Hrvatsku stiglo 902.670 doza cjepiva te je aplicirano 80 posto tih doza. Obuhvat cijepljenjem veći od prosječnih 14,2 posto postignut je u dobnim skupinama iznad 60 godina. Najveći obuhvat s prvom dozom ima Krapinsko-zagorska županija (15,8 posto) a drugom dozom Sisačko-moslavačka županija (5,7 posto). Beroš je također naveo da do 21. travnja u bolnicama obrađeno više od 12.000 postcovid pacijenata.Volume 0% 

Plenković: Ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima 
– Obilježili smo dan proboja iz zloglasnog ustaškog logora i prisjetili se žrtava tog režima, osobito Židova, Srba, Roma i brojnih Hrvata antifašista. Naša je dužnost osuditi ove strašne zločine koji su prije 8 desetljeća počinjeni u ime patvorenog domoljublja. Naša je trajna zadaća razvijati društvo u kojem ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima, poručio je premijer Andrej Plenković koji je izvijestio i o današnjem posjetu Jasenovcu i Uštici.

– Iz tog mračnog razdoblja treba izvući pouke kako bi mladim naraštajima usadili istinsko domoljublje i plemenite demokratske vrijednosti koje su bile nit vodilja i u Domovinskom ratu. Zahvaljujući tome i demokratskim pravima Hrvatska je danas članica EU-a. S pravom se možemo ponositi što predstavnici manjina danas imaju predstavnike u Saboru i Vladi, dodao je premijer. (…) To je zalog za izgradnju bolje i otvorenije Hrvatske koja je domovina svim svojim građanima, bez obzira na njihovo porijeklo. To je najbolji put za zacijeljivanje rana iz prošlosti i izgradanju bolje budućnosti, kako se greške iz prošlosti nikada ne bi mogle ponoviti, zaključio je premijer.

Rezultat mjera: Rast umjesto pada zaposlenosti

Premijer je izvijeestio da je Državni zavod za statistiku objavio važan podatak, a to je da je prosječna plaća prvi put u veljači ove godine bila viša od 7.000 kuna. Zahvaljujući mjerama u borbi protiv pandemije, kazao je – broj zaposlenih bio je koncem ožujka za 17.000 veći nego godinu ranije. Napomenuo je da je 10 milijardi kuna izdvojeno za oko 120.000 poslodavaca i 680.000 radnika koji su dobili plaću od 4.000 kuna. “Umjesto pada broja zaposlenih, unatoč okolnostima, došli smo u poziciju da imamo veći broj osiguranika”, dodao je. 

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u utorak. U odnosu na siječanj ove godine, prosječna isplaćena neto plaća realno je viša za 0,5 posto. Medijalna neto plaća za veljaču 2021. iznosila je 5.791 kunu. To znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu