Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

OTKRIVAMO: KAKO JE BLAGAJNOM OPĆINE KOLAN UPRAVLJAO NAČELNIK S NAJKRAĆIM MANDATOM Šime Gligora naručio javne radove za 181, platio ih 375 tisuća kuna i – dobio novu fasadu na obiteljskoj kući?! Sad opet želi biti načelnik!

Objavljeno

-

„Slučajni načelnik“ Općine Kolan, Šime Gligora, kojeg je na vlast 2016. donio drugi krug izvanrednih izbora, a već 2017. ga smijenili oni redoviti, uspio je i u tako kratkom vremenskom periodu kompromitirati i sebe i Općinu.

Priča je nažalost klasična, domaća. Prema informacijama kojima raspolažemo, naime, ovaj je načelnik s rekordno kratkim mandatom prvo potpisao narudžbu radova u vrijednosti kakvih 180 tisuća kuna, da bi isti gotovo preko noći naglo poskupjeli (više nego dvostruko!), i to na nešto manje od 400 tisuća kuna. Sve bez javnog natječaja, prigovora i rasprave. Slučajno ili ne, osim neviđenog poskupljenja radova poduzetnički talent načelnika Gligore, tvrde mještani, imao je još jednu posljedicu – novu fasadu na obiteljskoj kući.

Izvanredni izbori u Kolanu, Gligoru su na čelo te općine doveli u travnju 2016. Među prvim odlukama koje s te pozicije potpisuje jest ona o asfaltiranju iskopa nakon radova na vodovodnoj mreži.

Prvotni Troškovnik procjenjuje da obnova kolničkih konstrukcija vrijedi nešto više od 181 tisuću kuna.

„Na ugovornu vrijednost radova ne mogu utjecati eventualne promjene okolnosti na bilo kojoj od strana Ugovora, kao ni okolnosti koje su bez utjecaja bilo koje od ugovornih strana“, navedeno je u Ugovoru o javnim radovima kojima se posao mimo natječaja dodjeljuje tvrtki Colas Hrvatska.

Tako su stvari stajale 6. srpnja 2016.

Već 3. kolovoza iste godine, niti mjesec dana od prvotne procjene troškova radova asfaltiranja, načelnik Gligora donosi novu Odluku.

Radovi ipak koštaju nešto više. Točnije, više i od duplo više!

U takvoj, novoj Odluci, mladi se načelnik „vadi“ na tvrtku Vodoinstalacija koja je gradila vodovod i za kojima je u prvom redu i trebalo asfaltirati prometnicu, na „iznimnu žurnost“ radova zbog prometnog kolapsa i zbog sezone, na to da je ponuditelj već započeo s radovima… sve kako bi u finalu konstatirao da se zbog troškova dovođenja novog ponuditelja taj dio preskače i postojećem se izvođaču odobravaju dodatni radovi kojima se trošak posla sa spomenutih 180 penje na vrtoglavih 375 tisuća kuna!

U potrazi za odgovorom na pitanje – je li ovo bio potez naivnog i neiskusnog novog načelnika ili „mudrog“ poslovnjaka, možda pomognu svjedočanstva mještana Kolana da je paralelno s asfaltiranjem i naglim poskupljenjem cijene istoga obiteljska kuća načelnika Šime Gligore osvanula – s novom fasadom.   

Šime Gligora želi opet biti načelnik Kolana. Nije ni čudo. Ako je u nepunih godinu dana mandata na čelu jedne male općine uspio osigurati novu fasadu na obiteljskom domu, što li bi tek realizirao u regularne četiri godine?

U 5 GODINA – 3 POLITIČKE OPCIJE Gligora postao načelnik uz HDZ, potom se odmetnuo u neovisne, a sad se kune u opciju MOST-HSP-SU

Na prijevremenim lokalnim izborima 2016. godine, Šime Gligora dobio je mandat načelnika kao kandidat HDZ-a.

Godinu kasnije, na redovite izbore izlazi kao neovisni kandidat, da bi ove godine na funkciju načelnika jurišao na krilima koalicije Most-HSP-Stranka umirovljenika.

Tko je sljedeći?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Sv. Filip i Jakov u top 5 hrvatskih općina po izdvajanju za socijalnu zaštitu!

Objavljeno

-

By

foto: Općina Sv. Filip i Jakov

U odnosu na 2023. godinu, općine su unutar proračunske stavke socijalna zaštita u 2024. godini, sredstva povećale za preko 50 posto. Po relativnom i apsolutnom iznosu po rastu predvode Bošnjaci, a među vodećima su još općine Bilje, Brdovec, Stara Gradiška, Dubrava, Ribnik, Sveti Filip i Jakov, Klis… Općine Ribnik i Bošnjaci su najviše izdvojile za socijalnu zaštitu po stanovniku i prema udjelu iz proračuna.

Među vodećima su po ta dva kriterija još, primjerice, Lećevica, Sveti Filip i Jakov, Gorjani, Klis, Zadvarje, Lovas, Konavle, Pojezerje, Petlovac, Ružić, Unešić… Pokazala je to naša analiza napravljena iz proračunskih izvješća općina i podacima proračunske stavke socijalna zaštita.

U listopadu je obilježen Svjetski dan beskućnika, Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i Međunarodni dan starijih osoba. Nizom projekata i mjera pokušavaju se ublažiti problemi potrebitih, povećati inkluzivnost, pospješiti smještaj starijih u domovima…

U programu rada Vlade RH 2024. – 2028. predviđeno je kreiranje ciljanih i učinkovitih mjera namijenjenih najranjivijim skupinama društva kako bi se stopa rizika od siromaštva smanjila ispod 15 posto. Planirano je povećanje socijalnih naknada, kao i povećanje osnovice na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade s trenutnih 160 na 200 eura do 2028. Naknada za ugroženog kupca energenata – piše i analizira načelnik.hr – nastavit će se isplaćivati u uvećanom iznosu od 70 eura. Osigurat će se i ravnomjeran pristup integriranim uslugama socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja za djecu i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a smanjivat će se i energetsko siromaštvo.

Također, nastavlja se provoditi Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027. godine, s ciljem osiguravanja uvjeta i alata za učinkovito smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te poboljšanja svakodnevnog života osoba u riziku od siromaštva, kao i onih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji. Hrvatski nacionalni ciljevi za smanjenje siromaštva, usklađeni s Europskim stupom socijalnih prava do 2030. godine uključuju smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298 tisuća, uključujući 40 tisuća djece. Republika Hrvatska se također obvezala na ciljeve Europskog jamstva za djecu, čiji je cilj osigurati da sva djeca imaju pristup osnovnim pravima i uslugama, s posebnim projektima usmjerenima na poboljšanje pristupa zaštiti djece i ranom odgoju i obrazovanju.

Novim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2025. godine, koje su na snazi od 1. travnja 2025., unaprijeđena je skrb za beskućnike tako što je omogućeno da beskućnik ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u 100 posto iznosu iako je smješten u prihvatilište ili organizirano stanovanje, dok su ranije imali pravo na 50 posto iznosa. Skrb o njima je  u nadležnosti je jedinica lokalne i područne samouprave, a Ministarstvo svake godine, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama izrađuje Plan zbrinjavanja beskućnika u zimskim uvjetima, pri čemu se prikupljaju podaci o raspoloživim smještajnim kapacitetima te o dodatnim mogućnostima smještaja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima.

Od 2016. godine do danas, Ministarstvo je iz sredstava FEAD-a osiguralo 39,4 milijuna eura za financiranje projekata humanitarnih organizacija kroz koje je pružena pomoć u obliku hrane i osnovne materijalne pomoći za više od 300 tisuća osoba koje žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, u istom je razdoblju Ministarstvo iz sredstava ESF-a financiralo niz projekata u vrijednosti većoj od 655 milijuna eura namijenjenih aktivnostima socijalnog uključivanja brojnih ranjivih skupina. U lipnju ove godine objavljen je Poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici“, ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, u okviru kojeg će se financirati projekti koji će podupirati socijalnu uključenost ranjivih i socijalno osjetljivih skupina.

Akcijskim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. realizirana su 73 programa za beskućnike u iznosu od 2,9 milijuna eura, kojima je obuhvaćeno više od 4 tisuće beskućnika. Novim Akcijskim planovima bit će predviđene mjere usmjerene ka smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti, kao i ostvarivanju jednakih prilika i bolju uključenost u zajednicu, koje će uključivati i ranjivu skupinu beskućnika.

U tijeku je i izgradnja te opremanje osamnaest centara za starije osobe diljem Hrvatske, a neki od njih grade se upravo u općinama – Lovasu, Nedelišću, Svetom Filipu i Jakovu, Kostreni, Voćinu i Vrpolju.

Kroz projekt Zaželi sklopljeno je 514 ugovora vrijednih 460,7 milijuna eura osiguranih iz europskog socijalnog fonda. Upravo se i najveći dio općina uključio u ovaj program.

Kako naša analiza pokazuje, u 2024. godini ukupno je 340 općina povećalo izdvajanja unutar stavke socijalna zaštitu, a  u odnosu na 2023. godinu, dok su kod 6 općina sredstva ostala jednaka. Ukupno su sredstva povećana za 24,1 milijun eura, odnosno za 51 posto. Udjeli u proračunu kod dvije općine premašuju 50 posto izdvojenih proračunskih sredstava za stavku socijalne zaštite, a kod čak 78 općina je udjel dvoznamenkasti.

Općina Ribnik najviše je izdvojila za socijalnu zaštitu po stanovniku u lanjskom proračunu, gotovo 2,1 tisuću eura, a Bošnjaci 1,4 tisuću eura, obje koje su na tom području bile vodeće i u našoj mandatnoj analizi ulaganja u socijalnu zaštitu.  Lećevica je, nadalje,  po stanovniku izdvojila 347 eura, Sveti Filip i Jakov 309 eura, Gorjani 294 eura, Klis 284, Zadvarje 260, Lovas 251 euro, Konavle 215 eura i Velika Trnovitica 215 eura. Prema udjelu iz proračuna s izdvojenih gotovo 69 posto opet predvodi Ribnik, mala općina Karlovačke županije i također je slijede Bošnjaci, velika općina Vukovarsko-srijemske županije, koja je izdvojila 54 posto iz proračuna za socijalnu zaštitu. Pojezerje je izdvojilo 32 posto, Gorjani 29 posto, Petlovac 26 posto, Ružić, Unešić i Podgorač 23 posto te Donji Vidovec i Velika Trnovitica 22 posto.

Po rastu izdvojenih sredstava u 2024. godini, u odnosu na 2023., u apsolutnom i relativnom iznosu, predvode Bošnjaci u čijem su proračunu za socijalnu zaštitu sredstva povećana za 4 milijuna eura, odnosno za gotovo 3 tisuće posto. Blizu je po postotnom rastu  Bilje, slijedi Brdovec s rastom od 1,2 tisuće posto, Stara Gradiška u kojoj su sredstva povećana za tisuću posto, za nešto manje povećana su u Dubravi, u Ribniku i Trpnju za nešto više od 900 posto, za 855 posto u Općini Sveti Juraj na Bregu te za 802 posto u Donjoj Motičini i Kistanju.

U apsolutnom iznosu je nakon Općine Bošnjaci, najveći rast izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu na godišnjoj razini imala općina Brdovec, za 2,1 milijun eura, Sveti Filip i Jakov za 1,1 milijun, Klis za 776,8 tisuća eura, Ribnik za 679,9 tisuća, Bilje za 590,7 tisuća, Erdut za 536,8 tisuća, Bistra za 502,2 tisuće, Konavle za 426,1 tisuća i Sveti Juraj na Bregu za 316,6 tisuća eura.

Izvor: Antena Zadar

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROJEKT OD DVA MILIJUNA EURA / Zagrebačka tvrtka Markoja gradit će širokopojasnu mrežu za područje Bibinja i Zemunika

Objavljeno

-

By

Općina Bibinje potpisala je ugovor s tvrtkom Markoja d.o.o. iz Zagreba o projektiranju i građenju širokopojasne mreže elektroničke komunikacijske infrastrukture na području općina Bibinje i Zemunik Donji. Riječ je o projektu koji će omogućiti brži i pouzdaniji pristup internetu stanovnicima, poduzetnicima i javnim institucijama u tim područjima.

Ukupna vrijednost ugovora nakon provedenog postupka javne nabave iznosi 2.067.500,00 eura, a rok završetka radova je 30. lipnja 2026. godine. 

Realizacija projekta pridonijet će digitalnom razvoju lokalne zajednice, boljoj povezanosti te stvaranju preduvjeta za nove gospodarske i društvene aktivnosti u skladu s nacionalnim i europskim digitalnim strategijama. Projekt se financira u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Načelnik Općine Bibinje, Šime Sekula, istaknuo je važnost ovog projekta za daljnji razvoj lokalne zajednice:

“Ovo je jedan od ključnih infrastrukturnih projekata koji će donijeti konkretne koristi našim mještanima i gospodarstvenicima. Kvalitetna digitalna povezanost otvara mogućnosti za nove poslovne ideje, obrazovanje i svakodnevni život. Ponosni smo što Bibinje ide ukorak s vremenom i ulaže u pametnu budućnost,” izjavio je Sekula.

Provedbom ovog projekta, Bibinje i Zemunik Donji pridružit će se jedinicama lokalne samouprave koje ulažu u digitalnu transformaciju i stvaranje pametne infrastrukture za budućnost.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru rade ove nedjelje…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 9. studenog 2025.

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 13

Skradinska 8 – od 7 do 21

Ulica Marka Marulića 7 – od 7 do 21

Put Nina 89 – od 7 do 21

KONZUM:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Put Pudarice 34 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

zatvoreno

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

zatvoreno

RIBOLA

Vukovarska ulica 6a – od 7 do 21

Put Petrića 51C – 7:00-21:00

PEVEX

zatvoreno

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

zatvoreno

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu