Hrvatska
35 GODINA OD KATASTROFE Hrvati i danas umiru od raka zbog jakog zračenja iz Černobila?
Nekoliko godina nakon černobilske katastrofe uočili smo kod nas povećan broj karcinoma štitnjače i dojke te leukemija, rekao je dr. Andrija Hebrang za 24sata
Jedna od najvećih svjetskih katastrofa prije 35 godina pogodila je svijet. Eksplozija u nuklearnoj elektrani Černobil je 1986. promijenila naše živote.
Točan broj ljudi koji su umrli u danima i godinama nakon nesreće nije poznat. UN je 2005. objavio izvješće o 4000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. Helikopteri su iznad reaktora ispuštali pijesak, olovo i ostale tvari za gušenje vatre i zaustavljanje radijacije.
Dok su vlasti u Černobilu pokušavale sanirati uništeni reaktor i zaustaviti širenje radijacije, cijela Europa uvela je mjere opreza. U Jugoslaviji je Savezni komitet za zdravlje također objavio da su analizama u beogradskom Institutu za nuklearne nauke “Boris Kidrič” utvrdili da je voda u gradskim vodovodima ispravna za piće te da ni rijeke u Hrvatskoj nisu kontaminirane.
Kako je situacija utjerala svima strah u kosti svjedoče i novine iz toga doba. Tako Večernji list u svibnju 1986. piše da su zbog novonastale situacije tržnice prazne, a prodavači su postali iznimno ljubazni kako bi privukli i ono malo kupaca što dolazi. Sve je to utjecalo i na cijene koje su drastično pale jer bi inače prodavači morali svu hranu baciti.
Najviše brige je bilo oko mlijeka pa je u prodavaonicama znalo nestati zaliha. Radile su se i analize povrća te je otkriveno da je salata iz zagrebačke okolice kontaminirana prije pranja, dok je dalmatinska salata bila ispravna.
Zagrebački Radio 101 je prvi u Jugoslaviji objavio informaciju o nuklearnoj katastrofi u Černobilu. Bilo je to 28. travnja, dva dana nakon katastrofe.
Alica Bauman je bila voditeljica Laboratorija za radioaktivnost biosfere Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu. Na austrijskom radiju čula je vijest o nesreći te potvrdila da su i mjerenja u Zagrebu pokazala znatna odstupanja. Informacije je, zahvaljujući kćeri koja je radila kao novinarka, objavila na Radiju 101 te upozorila građane da zatvore prozore i ne izlaze, jer je smatrala da treba zaštititi novorođenčad i malu djecu.
Nakon što je Alice Bauman objavila tu vijest, nazvali su je iz vrha tadašnjih vlasti i zaprijetili da će je staviti u zatvor jer je prekoračila svoja ovlasti. Ali vijest je već bila vani, u žiži javnosti, i shvatili su da bi njeno zatvaranje bilo kontraproduktivno. Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon, i to od akutnih bolesti ili od raka.
– Nekoliko godina nakon černobilske katastrofe uočili smo kod nas povećan broj karcinoma štitnjače i dojke te leukemija. I danas ljudi u Hrvatskoj obolijevaju od malignih bolesti zbog zračenja iz 1986. godine, ali je nemoguće dokazati da upravo u tome leži uzrok – rekao nam je prof. dr. Andrija Hebrang, koji je, kad je stigla vijest o Černobilu, bio specijalist radiolog u Kliničkoj bolnici Merkur.
Hrvatska
Velika akcija USKOK-a i policije: U tijeku su uhićenja u pet županija!
USKOK provodi novu akciju. U tijeku su uhićenja u pet županija. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provode Služba kibernetičke sigurnosti Uprave kriminalističke policije i Policijska uprava splitsko-dalmatinska, javlja USKOK.
Navedene radnje se u Hrvatskoj provode na području više policijskih uprava (splitsko-dalmatinske, zagrebačke, primorsko-goranske, požeško-slavonske i istarske) u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.
Dokazne radnje se osim u Hrvatskoj provode i u više drugih država u sklopu međunarodne koordinirane akcije.
Hrvatska
Umirovljenika koji rade sada je više od 33.000: Evo na kojim poslovima raste broj zaposlenih
Zaposlenih umirovljenika prvi put više je od 33.000, a brojka kontinuirano raste i nakon završetka turističke sezone. Premda se u djelatnostima vezanima za turizam bilježi pad od oko 350 zaposlenih, ukupno je za toliko više onih koji rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Pojačano zapošljavanje događa se na najzastupljenijim poslovima poput trgovine, građevine, prerađivačke industrije, ali i stručnih djelatnosti. Isto tako, sve je više umirovljenika koji rade u zdravstvu i obrazovanju.
Turistička sezona sada je već daleko iza nas, no sve je više umirovljenika koji rade unatoč završetku sezonskih poslova. Naime, broj zaposlenih na pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine prvi put prešao je 33.000. Točnije, 33.061 korisnik starosne, prijevremene i obiteljske mirovine bilo prema općim bilo prema posebnim propisima odlučio se na rad u mirovini krajem listopada, pokazuju posljednji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, piše Mirovina.hr.
Pad u turizmu, ali rast u trgovini, preradi, građevini…
Kada govorimo u sezonskim poslovima, sezonaca je među umirovljenicima krajem kolovoza bilo 2.838 i to baš na poslovima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Već u rujnu ta je brojka pala na 2.494 njih da bi krajem listopada u tim djelatnostima ostalo 2.126 umirovljenika. Riječ je o oko 700 radnika manje pa ipak radnika u mirovini ima više nego ikad. Naime, do pojačanog zapošljavanja dolazi u ostalim djelatnostima i to ne više samo u onim najtraženijima, poput trgovine, prerađivačke industrije i građevine. Umirovljenici su sve traženija ‘roba’ i u zdravstvu i u školstvu.
Kako je u rujnu počela nova školska, odnosno akademska godina, više je zaposlenih u obrazovanju, uz porast sa 611 umirovljenika u kolovozu na 795 njih u rujnu, da bi ta brojka sada dosegnula 856 umirovljenih učitelja i profesora aktivnih na tržištu rada. Rezultat je to i zakonskih izmjena prema kojima nastavnici mogu nastaviti raditi i nakon 65. godine.
Radi sve više umirovljenih liječnika, ali i učitelja
Zaposlenih je oko 350 više nego u mjesecu ranije, pri čemu se dogodio jednaki pad samo u turističkim djelatnostima. Međutim, taj se gubitak ne samo izjednačio, nego doveo i do pozitivnog trenda zahvaljujući pojačanom zapošljavanju u ostalim granama. Najviše umirovljenika do polovine radnog vremena zaposleno je u trgovini, njih 5.568, odnosno oko stotinu više nego u rujnu. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija s 4.275 zaposlenih umirovljenika, gdje se također bilježi rast od 150 novozaposlenih u samo mjesec dana. Na trećem su mjestu stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 4.185 radnika. Slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa 3.625 zaposlenih, a potom i građevina s 3.500 zaposlenih, odnosno oko stotinu više u listopadu nego u rujnu. U prijevozništvu i skladištenju radi 2.951 umirovljenik uz trend rasta.
Dakle, sve djelatnosti bilježe rast zaposlenih umirovljenika pa tako i one u kojima ih nema na tisuće. To se najbolje vidi u obrazovanju s već spomenutih 856 umirovljenika, ali i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 1.970 radnika u mirovini. Broj liječnika u mirovini stalno raste, a trenutačno u mirovini radi 681 liječnik. Onih koji imaju 60 i više godina je 2.702.
Na burzi za umirovljenike najtraženiji trgovci
Ove trendove prati i potražnja za radnicima na stranici za zapošljavanje umirovljenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tamo se traži 109 prodavača, 62 čistačice, 44 čuvara, 33 medicinske sestre, odnosno tehničara, 25 njegovatelja, 28 vozača te, uz ostalo, po 19 kuhara i konobara.
Inače, oko dvije trećine zaposlenih u mirovini čine muškarci koji je 21.505 u odnosu na 11.556 žena. Gotovo trećina umirovljenika radi na području Grada Zagreba, njih oko 9.500, dok među županijama prednjači Splitsko-dalmatinska s 3.636 zaposlenih. Iduća je Primorsko-goranska na čijem području radi 3.245 umirovljenika, a po brojnosti slijede Istarska s 2.463 i Zagrebačka s 2.013 umirovljenika koji rade uz primanje punog iznosa mirovine.
Hrvatska
Danas će biti jako toplo za kraj studenog
Na sjevernom Jadranu te u Gorskom kotaru i Lici bit će umjereno do pretežno oblačno, mjestimice kiša, osobito u drugom dijelu dana. Drugdje djelomice sunčano s promjenjivom naoblakom, navečer u središnjim područjima moguća kiša. Najviša temperatura između 12 i 17 stupnjeva.
Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni, u gorju i jak, od sredine dana sjeverni i sjeverozapadni. Na Jadranu slabo do umjereno jugo. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 12 i 17 Celzijevih stupnjeva.
U nastavku prenosimo DHMZ-ovu prognozu po regijama.
Istočna Hrvatska
Pretežno sunčano, poslijepodne porast naoblake, samo rijetko moguća poneka kap kiše. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, poslijepodne sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura od 12 do 16 °C.
Središnja Hrvatska
Prijepodne pretežno sunčano, od sredine dana porast naoblake. Kasno poslijepodne i navečer lokalno moguće malo kiše. Vjetar slab i umjeren jugozapadni, u najvišim predjelima na udare jak i olujan, poslijepodne slab i umjeren sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 12 do 17 °C.
Gorski kotar i Lika
Umjereno do pretežno oblačno. Mjestimice kiša, uglavnom u drugom dijelu dana. Vjetar slab i umjeren, ponegdje jak jugozapadni, moguće i s olujnim udarima, poslijepodne će oslabjeti. Najviša dnevna temperatura između 11 i 16 °C.
Istra
Umjereno do pretežno oblačno, tek mjestimice je moguća uglavnom slaba kiša. Puhat će slab do umjeren, prijepodne ponegdje i pojačan jugozapadni vjetar i jugo. More će biti malo do umjereno valovito. Najniža jutarnja temperatura zraka bit će između 9 i 14, u unutrašnjosti Istre između 4 i 9 °C. Najviša dnevna temperatura zraka bit će između 13 i 17 °C.
Sjeverni Jadran
Umjereno do pretežno oblačno. Mjestimice kiša, uglavnom u drugom dijelu dana na širem riječkom području. Puhat će slab do umjereno jugo. Najviša dnevna temperatura od 13 do 17 °C.
Dalmacija
Ujutro umjereno do pretežno oblačno, potom djelomice, mjestimice i pretežno sunčano. Vjetar većinom slab, ponegdje slabo i umjereno jugo. Najviša dnevna temperatura između 15 i 17 °C.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
magazin5 dana prije
VAŽNO! S Višnjika objavili upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća