Svijet
UVODE SE COVID PUTOVNICE! Evo kako će funkcionirati u Hrvatskoj
Europska unija planira u lipnju pokrenuti sustav digitalne zdravstvene propusnice, u nadi da će se tako spasiti ovogodišnju turističku sezonu, omogućujući putnicima da dokažu da su cijepljeni ili su negativni na covid-19.
Kako radi sustav?
Propusnica, koju izdaju liječnik ili zdravstvena ustanova, sadržavat će QR kod s informacijom da je putnik cijepljen protiv covida-19 ili je negativan na testu.
Isprintan na papiru ili spremljen u aplikaciji na pametnom telefonu, kod će biti dokaz da ste imuni.
Tko izrađuje sustav?
Izrađuju je članice EU. Francuska već testira aplikaciju za letove. Tim IBM-a u Njemačkoj izrađuje aplikaciju za korisnike i drugu “kontrolnu” aplikaciju kojom će se, primjerice, služiti stjuardese ili granični policajci. Zelena boja značit će da je propusnica vjerodostojna, a crvena da nije.
Kako će aplikacije funkcionirati na međunarodnim putovanjima?
Europska komisija planira raspisati natječaj za centralni sustav, koji će omogućiti povezivanje različitih nacionalnih aplikacija i tako osigurati putovanja među članicama.
Globalni standard još nije osmišljen, što znači da ostaje vidjeti kako će se tretirati putnici izvan EU.
Zvuči komplicirano. Hoće li funkcionirati?
Još treba riješiti nekoliko logističkih problema, uključujući to kako će se izdati digitalne putovnice milijunima ljudi u EU koji su već cijepljeni.
Drugo pitanje je i pruža li test na antitijela dovoljan dokaz da je osoba koja se oporavila od covida-19 imuna, nakon vijesti da su se neki ponovno zarazili nekom drugom varijantom koronavirusa.
Hoće li podaci biti zaštićeni?
Osjetljivi osobni podaci bit će spremljeni na pametnim telefonima u odvojenom “novčaniku” (walletu), dok će središnji europski sustav baratati samo potpisima na digitalnim potvrdama, a ne osobnim podacima.
Kritičari ipak upozoravaju da će sustav biti podložan prevarama. Drugi kažu da je diskriminatoran, jer će u slobodi kretanja uživati samo oni koji mogu dokazati da su cijepljeni.
Što radi Hrvatska?
Hrvatska intenzivno radi na tzv. covid-putovnicama, koje bi, kako doznajemo od dobro upućenog izvora, trebale biti u opticaju već početkom lipnja.
“Zamišljeno je da se ona izdaje digitalnim putem. Napravit će se aplikacija koja će generirati siguran QR kod na kojem će biti podatci o putniku, njegovo ime i prezime, datum kada su primili cjepivo, kad su se testirali ili kad su preboljeli covid. Na tome se radi intenzivno, Hrvatska je svakako među zemljama koje na tome najaktivnije rade. Plan nam je da sve bude gotovo do početka lipnja”, doznajemo od dobro upućenog izvora.
Za sve oko izdavanja tzv. covid-putovnice, odnosno spomenutog QR koda bit će nadležno Ministarstvo zdravstva.
Hrvatska u društvu 13 zemalja kojima je cilj što prije uvesti covid-putovnice
Hrvatska je jedna od trinaest europskih zemalja koje su već dogovorile kriterije za zelene putovnice, odnosno potvrde, koje bi olakšale putovanja u vrijeme pandemije.
Uz Hrvatsku u inicijativu su uključeni Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska, a o kriterijima bi se uskoro trebala očitovati i Europska komisija.
Austrijska ministrica turizma Elisabeth Köstinger nedavno je izjavila da bi upravo ta inicijativa za brže uvođenje zelene putovnice trebala omogućiti preživljavanje europskog turističkog sektora.
Ta bi potvrda putnicima jamčila da neće završiti u karanteni.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!