Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA IZ ZEMUNIKA Nadbiskup Puljić krstio blizanke – šesto i sedmo dijete u obitelji Surjan

Objavljeno

4 godine prije

-

Foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić krstio je u župnoj crkvi Kraljice mira – Kraljice Hrvata u Zemuniku u subotu 24. travnja blizanke Katarinu i Luciju, šesto i sedmo dijete u obitelji Surjan.

Roditelji blizanki su Marina i Josip Surjan, a imena i godišta njihove djece su: Luka (14), Marija (11), Frane (9), Petra (7), Ivan (4) i sedmomjesečne Katarina i Lucija, rođene 29. rujna 2020., na blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabrijela i Rafaela. Anita Grgurović je kuma Katarini, a Marina Biloglav je kuma Luciji.

Tragom navještene Božje riječi, nadbiskup je rekao kako se Otac nebeski javio govoreći: ‘Ovo je Sin moj ljubljeni’, kada doživljavamo nešto što ne vidimo, a događa se. Na dan krštenja ta će se scena ponoviti i za vaše kćeri. Gospodin će reći: Ovo su moje kćeri koje po krštenju postaju Božja djeca“ rekao je mons. Puljić roditeljima Surjan, istaknuvši da je „to objava Svemogućega koji se raduje životu. To je Božja objava koja pokazuje kako je Bogu stalo do stvorenja koja je on stvorio. Katarina i Lucija su djelo Božje, dar Božji, ne samo poštovanim roditeljima, nego i zajednici Božjeg naroda kojemu će se po krštenju priključiti. Zato se svi radujemo, ne samo roditelji, njihovi braća i sestre, nego i cijela župna zajednica koja dobiva dvije nove članice, dva vrijedna člana koje će biti članovi Božjega nauma“ istaknuo je mons. Puljić.

Nadbiskup je u prigodnom nagovoru naglasio da je u tijeku Godina sv. Josipa koji je zaštitnik Crkve, ali je i zaštitnik obitelji, zaštitnik radnika. „Pape su tijekom stoljeća sv. Josipa proglašavali zaštitnikom, pomoćnikom, upravo radi njegove uloge koju je imao kao otac. Sv. Josip je osoba kojemu se vjernici mogu osobito utjecati, osobito očevi, majke, obitelji i Crkva. Povezano s Godinom sv. Josipa, papa Franjo je ovu godinu, od blagdana sv. Josipa, proglasio i Godinom obitelji, koja će trajati do 2022. g. Tako nam je dao prigodu da tijekom ovoga vremena razmišljamo o svetoj zadaći koju je Bog povjerio obiteljima, od onoga prvoga trenutka kada ih je stvorio. Bog je obiteljima povjerio da budu zaštitnici života, da budu Božji suradnici, ne samo na fizičkom planu rađanja, nego i odgoja“ istaknuo je nadbiskup Puljić, rekavši da se djeca krste u vjeri roditelja i kumova.

„Djeca neće moći sami. Trebat će im rast u vjeri. Zato je prva dužnost roditelja, ne samo brinuti se o njihovom fizičkom rastu, nego brinuti i o duhovnom rastu djece. Zazivajući sv. Josipa, zaštitnika obitelji i radujući se Godini obitelji koja je započela, pozivam vas da se radujete činu krštenja i da u životu budete svojoj djeci ono što Gospodin od vas očekuje. Neka vas Gospodin blagoslovi i čuva“ rekao je nadbiskup u obraćanju roditeljima.

Mons. Puljić je obitelji Surjan darovao i novčani prilog kojega nadbiskup uvijek dodjeljuje višečlanim obiteljima kada krsti dijete u brojnoj obitelji.

Prigodnu riječ roditeljima uputio je i don Gašpar Dodić, župnik Zemunika. „Ono što vi kao roditelji riječju i gestom priopćujete i primjerom potvrđujete, uranja se duboko u dušu vaše djece koju vam je dobri Bog darovao. Bog posvećuje osobito sakramentom, a vi svojim uzorom ugrađujete temelje za budući život, temeljno opredjeljenje svoje djece, koje će ih nositi da se mogu hrvati i pobjeđivati nedaće života i na kojemu će graditi svoj život do punine“ rekao je don Gašpar Marini i Josipu, istaknuvši da će se njihov roditeljski „na vjeri utemeljen primjer i uzor u govorenju, osjećanju i djelovanju, duboko utisnuti u srce vaše djece“.

„Djeca će prihvatiti i najmanji impuls vaše religiozno usmjerene ljubavi, u sebi će je pohraniti te ćete tim izvornim snagama pomoći oblikovati njihov religiozni život. Riječ je o životnoj mudrosti i životnoj filozofiji koju roditelji ugrađuju u svoju djecu. Stoga nije bez razloga izreka: ‘Dobar primjer je najbolja propovijed’. Čestitam vam i Bog vas blagoslovio u vašoj djeci“ poručio je roditeljima Surjan župnik Dodić.

„Svaki život je dar Božji. Brojna obitelj je najprije dar Božji dar“ rekli su Marina i Josip, a majka Marina je istaknula: „Mene je Bog nagradio. Nisam mogla zamisliti da ću imati toliko djece, ali nadala sam se brojnoj obitelji. Bog mi pokazuje i moje slabosti kroz takav život. Bez Boga ne mogu ništa“.

I don Gašpar potječe iz brojne obitelji, njegova majka rodila je osmero djece. Župnik Dodić je rodom Janjevac te je don Gašpar rekao da su ga krštenje blizanki i brojna obitelj Surjan podsjetili na duhovni ambijent njegovog rodnog Janjeva gdje obitelji oduvijek imaju puno djece.  

„Dirljivi događaj krštenja podsjetio me na janjevačke majke s brojnom djecom koje su na krštenja donosile svoju djecu. To me dirne i vrati na moje janjevačke korijene, sjetim se kako smo u Janjevu u jedan dan imali i po 5, 6 krštenja. Nas je kroz sedam stoljeća života u Janjevu spasio život, brojna djeca“ istaknuo je don Gašpar.

Dodić je podsjetio i na veliko, vrijedno svjedočanstvo janjevačkih žena koje je bilo poslano Papi u Vatikan. Naime, na poticaj njihovog nekadašnjeg janjevačkog župnika, blagopokojnog don Ante Bakovića, janjevačke žene podržale su papu Pavla VI. kada je taj Papa objavio encikliku Humane vitae.

„Don Anto Baković tek je bio došao za župnika u Janjevo 1968. g. i odmah je potaknuo janjevačke majke da sa slikama svojih brojnih obitelji, u kojima je bilo i 14 djece, podrže papu Pavla VI. prigodom objavljivanja njegove enciklike Humane vitae. Papa je bio sa svih strana izvan i unutar Crkve napadan zbog objavljivanja te enciklike. Don Anto Baković je 11. listopada 1968. g., na blagdan Materinstva BDM, poslao pismo papi Pavlu VI. koje su potpisale 53 janjevačke majke, a koje su zajedno rodile 648 djece. Don Anto je Papi poslao pismo sa slikama tih janjevačkih obitelji s brojnom djecom. Predvođene svojim župnikom, majke su tako izrazile podršku i potporu u vrijeme kada je Papa primao napade i zahvalili su Papi na enciklici. Mi Janjevci taj čin i tadašnju podršku Janjevaca Papi nosimo s ponosom u duši“ rekao je don Gašpar.      

Baković je objavio sadržaj Pisma koje je poslao Papi i u župnom janjevačkom listu. „U tom listu don Anto je objavio i izjave janjevačkih žena koje su one davale ginekolozima. Don Anto je napisao kako ‘sve janjevačke žene daju isti odgovor ginekolozima: Abortus je meni nepoznat, kontraceptivna sredstva suvišna su za Janjevce. Meni to moja katolička savjest ne dozvoljava’. U župi Janjevo svaki dan na jutarnjoj misi bude 300 osoba, a svaki dan na večernjoj misi bude do 500 osoba, od kojih se mnogi pričešćuju’. Sjetim se otvorenosti životu janjevačkih obitelji i Pisma papi Pavlu VI. koje spominjem kada sam u prigodi krštenja djece u brojnoj obitelji. Takve obitelji prava su škola života gdje djeca uče životne vrijednosti, nasljedujući način i duh svojih roditelja“ rekao je don Gašpar Dodić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

Izvor: Zadarska nadbiskupija

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Još niže temperature, u četvrtak i snijeg. Idući tjedan jugo i kiša

Objavljeno

10 minuta prije

-

13. studenoga 2024.

By

foto: Saša Čuka

Danas u sjevernim krajevima i u Gorskoj Hrvatskoj pretežno oblačno. Na moru te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije sunčano, od sredine dana uz postupni porast naoblake. Prema večeri raste vjerojatnost za mjestimice slabu oborinu, uglavnom na jugu zemlje kišu, a u Lici i Gorskom kotaru i snijeg. Vjetar većinom slab. Na Jadranu umjerena bura, podno Velebita i jaka s olujnim udarima. Najviša dnevna temperatura zraka od 3 do 7, na Jadranu od 13 do 18 °C.

U četvrtak veći dio dana oblačno. Lokalno može pasti slaba kiša, uglavnom na krajnjem jugu, a u višem gorju moguća je susnježica i snijeg. Popodne smanjenje naoblake sa zapada, no na moru sunčanih razdoblja može biti i ranije. Vjetar do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita i olujna s orkanskim udarima, a na jugu ujutro prolazno i jugo. Najniža temperatura zraka od -1 do 4, na Jadranu većinom između 5 i 10 °C. Najviša dnevna od 3 do 7, na moru od 11 do 16 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti umjereno do pretežno oblačno, lokalno može pasti slaba kiša ili rosulja, uglavnom u prvom dijelu četvrtka kad je u višem gorju moguća i slaba susnježica ili snijeg. U subotu sunčanije, ali ujutro ponegdje može biti magle. Na Jadranu u četvrtak promjenjivo oblačno, uglavnom na krajnjem jugu mjestimice kiša. Potom od petka pretežno sunčano. Vjetar u kopnenim krajevima većinom slab. Uz obalu će puhati umjerena do jaka, osobito podno Velebita na udare i olujna bura. U subotu slabljenje bure, a prema otvorenom moru zapuhat će do umjeren sjeverozapadnjak. Dnevna temperatura zraka u blagom porastu, u subotu u unutrašnjosti hladnije jutro.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OVE NEDJELJE: U Benkovcu duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje

Objavljeno

14 sati prije

-

12. studenoga 2024.

By

Duhovni susret za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u nedjelju, 17. studenog, u župi Rođenja BDM u Benkovcu.

Susret počinje u 15 sati duhovnim nagovorom kojeg će održati o. Jozo Milanović, benediktinac iz samostana na Ćokovcu.

U 16 sati je euharistijsko klanjanje, a u 17 sati misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja BDM u Benkovcu.

Misu u 23,30 sati za hodočasnike koji će pješice ići od Benkovca do Škabrnje, u benkovačkoj župnoj crkvi predvodi don Duje Kurtović. Nakon mise je noćni hod sudionika prema Škabrnji, gdje će sudjelovati na obilježavanju 33. godišnjice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu.

Događaj organizira Povjerenstvo za osobe s posebnim potrebama i njihove obitelji, obitelji branitelja i žrtava Domovinskog rata Zadarske nadbiskupije.

***

Na 33. godišnjicu stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu, u ponedjeljak, 18. studenog, misu u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji u 11 sati predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić.

Nakon mise je polazak sudionika u koloni sjećanja ‘Korak po korak’ od crkve do groblja sv. Luke, gdje će kod spomen obilježja stradalih i središnjeg križa izaslanstva položiti cvijeće i svijeće, a svećenik će izmoliti molitvu odrješenja za pokojne.

Komemorativni program u sjećanju na žrtve Škabrnje počinje u 9,45 sati na lokaciji Ambar na ulazu u mjesto Škabrnja, na početku Ulice 18. studenog 1991., gdje se i dogodio zločin nad nedužnim civilima 1991. godine.

U 10,15 sati, od Ambara kreće Kolona sjećanja sudionika, hodnja do Spomen – obilježja masovne grobnice kod OŠ Vladimira Nazora u Škabrnji. Tu će zajednički vijenac u ime svih Izaslanstava položiti izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KOLJNOF 2024. / Zadrani Pablo i Tomislav Marijan Bilosnić na Međunarodnim književnim susretima u Mađarskoj

Objavljeno

15 sati prije

-

12. studenoga 2024.

By

U Koljnofu (Kópháza), mjestu koje se nalazi u Gradišću, u zapadnoj Mađarskoj i pripada Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga 2024. godine održani su 16. međunarodni književni susreti Koljnof 2024.

Sudionici 16. Međunarodnih književnih susreta u Koljnof bili su članovi Društva hrvatskih književnika: Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik), voditelj susreta, prof. dr. sc. Joško Božanić (Vis), Vlasta Vrandečić Lebarić (Brač, Zagreb), prof., Biserka Glasnović Goleš (Zagreb), Nada Galant,  (Žminj, Istra), Tomislav Milohanić, (Poreč, Istra) Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka (Delnice, Gorski kotar) i Pablo Bilosnić (Zadar).

Prvog dana susreta, hrvatski književnici posjetili su Petrovo selo (Szentpéterfa), najjužnije gradišćanskohrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj, gdje su odali počast preminulim kolegama i prijateljima, pjesnikinji Timei Horvat i pjesniku Lajošu Škrapići, na čijim su grobovima čitali svoje pjesme. Potom su nastupili u Etno muzeju u Petrovomo selu, gdje im se pridružio i dr. sc. Robert Hasjszan Panonski, direktor Panonskog instituta, iz susjednog Pinkovca (Güttenbacha), austrijskog dijela južnoga Gradišća.

Na putu prema Koljnofu pjesnici su se kraće zadržali u Hrvatskim Šicama, te se družili i razgovarali s predstavnicima hrvatske samouprave u tome mjestu. Navečer je održana pjesničko glazbena večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu. Hrvatskim gostima pridružili su se domaći pjesnicidr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), inače domaćin i pokretač književnih susreta u Koljnofu,  pjesnikinja i novinarka Ingrid Klemenčić, također iz Koljnofa, te poznati pjesnik Jurica Čenar, član DHK, iz Donje Pulje u Austriji, dok su iz Beča stigli pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

Program je započeo odavanjem počasti i sjećanjem na netom preminulog kolegu Ernesta Fišera, koji je višekratno sudjelovao na književnim susretima u Koljnofu. Susrete je biranim riječima, uz pozdrave sudionicima i posjetiteljima, otvorio Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji voditelj književnih susreta u Koljnofu, koji ove susrete prati od njihovih početaka.

U nastavku programa Bilosnić je predstavio novotiskane zbornike 15 godina književnih susreta u Koljnofu, i Oko njegove kuće šulja se Tigar.  Riječ je o zbornicima koji sadržavaju književne priloge (poeziju, prozu, putopise, kritike) dosadašnjih sudionika književnih susreta u Koljnofu. Istom prigodom, uz čitanje pjesama i glazbene točke, pjesnici su predstavili i svoje novoizišle zbirke. Pjesničko-glazbena večer uz brojnu publiku, koja je došla i iz udaljenijih mjesta, produžila se duboko u noć.

Drugog dana susreta, u subota, 9. studenoga 2024. godine na koljnofskom groblju odana je počast hrvatskim književnicima Mati Šinkoviću i Mihovilju Nakoviću, a potom su se književnici uputili u Undu, gdje ih je dočekala kolegica, pjesnikinja Marija Huljev, koja živi u ovome mjestu. U ime Hrvatske narodnosne samouprave književnike je primila Sabina Balog.

Na seoskom trgu hrvatski su književnici čitali svoje radove, a njima su se pridružili i ovdašnji mladi literati. Za goste je priređena posebna gozba koju su priredile domaćice Unde.

U Prisiki (Peresznye), pjesnik i znanstvenik, sveučilišni profesor dr. sc. Šandor Horvat, (Narda, Mađarska), sudionike Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu,upoznao je s nedavno postavljenom izložbom „Naše Marije“ uMuzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, u rodnoj kući gradišćanskog svećenika don Štefana Dumovića. Po razgledanju muzeja, književnici su u  Hrvatskom Židanu (Horvátzsidány) posjetili don Štefana Dumovića, koji ih je primio i ugostio u svome župnom dvoru. U Židanu je održan i spomen na hrvatskog umjetnika i slikara Luju Brigovića i pjesnika Ivana Horvata.

Na putu u Sambotel gdje se održavao Dan Hrvata u Mađarskoj, hrvatski književnici posjetili su grad Kiseg. U Kisegu, a potom i Sambotelu književnici su posjetili spomenike i kulturne institucije vezane za povijest i život Hrvata u ovom dijelu Gradišća. U Sambotelu su dijelom sudjelovali i u obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj, na kojemu su se okupili hrvatski predstavnici iz svih dijelova Mađarske.

Istoga dana, u večernjim satima, u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, održana je književna večer i  nastavljeno predstavljanje knjiga sudionika književnih susreta. Sudionicima su se pridružili Ivan Rotter (Gerištof, Austrija), Dorotea Zeichmann – Lipković (Klimpuh, Austrija) i  dr.sc. Herbert Gassner (Celindorf, Austrija).  

U nedjelju, 10. studenoga, trećeg dana Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. književnici su se upoznali sa znamenitostima mjesta Koljnofa, koji je smješten na samoj granici nekadašnje Željezne zavjese. U podnevnim su satima sudjelovali u otvaranju spomenika Židovima u Gori, koji su ovdje 1944/45. godine stradali i ubijeni. U ime svih, dr. Franjo Pajrić otvarajući spomenik postavio je i pitanje: Zašto se ovo moralo dogoditi? Svjedoci ovog događaja, Marica Grubić, rođena Prešić, i Mátyás Grubić i sami su nazočili otvaranju spomenika.

Međunarodne književne susrete u Koljnofu posjetio je i veleposlanik Republike Hrvatske dr. sc. Mladen Andrlić sa svojim suradnicima. Potom je u Domu kulture u Koljnofu otpočela priredba Folklorno otpodne, na kojoj su nastupili tamburaši, folklorne grupe, plesači, muške i ženske klape iz Koljnofa, a na pozornici su im se svojim pjesmama pridružili i sudionici književnih susreta, pjesnici iz Hrvatske. Večer je nastavljena pučkim kazivanjem pjesama gradišćanskih pjesnika u interpretaciji Joška  Grubić Babra.

Četvrtog, posljednjeg dana susreta, u ponedjeljak, 11. studenoga sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. posjetili su Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, gdje su se uz čitanje svojih radova družili s učenicima ove škole od petog do osmog razreda.

Potom ih je primio načelnik Općine Koljnof  gospodin Matija Firtl, i upoznao s razvojem ovog mjesta, kojega su Međunarodni književni susreti, ucrtali na kulturnu kartu srednje Europe. Uslijedio je posjet gradu Šopronu, gdje su i završena ovogodišnja književna druženja u Koljnofu. Hrvatska pjesnička riječ tako se čula od, juga do sjevera Gradišća, od  Petrova sela do Šoprona.  

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu