Hrvatska
PREVIŠE SJEDE, A NEMAJU NOVCA ZA TRENINGE Sindikalisti pišu premijeru: “Sve više državnih službenika s oboljenjima mišićno-koštanog sustava”
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske poslao je otvoreno pismo premijeru kako bi upozorili na sve lošije zdravlje zaposlenika.
O tome je jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 govorila Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Šušković je, između ostalog, istaknula kako je poslodavac prema odredbama kolektivnog ugovora dužan radniku osigurati sistematski pregled, ali je dodala kako definirani minimalni iznos od 500 kuna nije dovoljan da bi se obuhvatio niz potrebnih pregleda.
Šušković je kao čimbenike koji utječu na kvalitetu života navela čimbenike radnog okruženja, stil života, prehranu, kao i osobni dohodak. Istaknula je kako državni službenici i namještenici nisu dužnosnici i ne rade za velike plaće.
“Njihov osobni dohodak u neto plaći iznosi između 3000 i 5500 kuna, govorim o našim članovima. Stoga im raspoloživi dohodak ne omogućuje aktivnije bavljenje sportom ili možda da si priušte bolju opremu”, rekla je Šušković, istaknuvši i negativan utjecaj takvog dohotka na kvalitetu ishrane.
Šušković je napomenula kako sjedilački poslovi uzrokuju oboljenja mišićno-koštanog sustava.
“Prema dostavljenim zahtjevima za pomoć sve je više takvih oboljelih”, rekla je.
Navela je primjer članice koja je podnijela zahtjev za odlazak u mirovinu jer boluje od multiple skleroze, no zahtjev joj je bio odbijen, da bi na njihovu inicijativu ipak bio odobren.
U nastavku prenosimo pismo Sindikata premijeru Plenkoviću.
“Poštovani predsjedniče Vlade RH,
povodom Dana zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, 28. travnja, obraćamo Vam se u ime naših članova koji velikim dijelom pripadaju skupini radnika izloženih dugotrajnom radu u sjedećem položaju i drugim specifičnim položajima. Takav način rada predstavlja rizik za njihovo zdravlje i pridonosi razvoju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, problema mišićno-koštanog sustava – leđa, vrata, ramena, udova, zglobova…
Većina se poremećaja mišićno-koštanog sustava razvija tijekom određenog vremena. Obično ne postoji samo jedan uzrok, već su poremećaji rezultat djelovanja niza čimbenika, uključujući fizičke, biomehaničke, organizacijske i psihosocijalne čimbenike.
Izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom COVID-19 i pojačani rad od kuće, smanjena tjelesna aktivnost, brojne samoizolacije, socijalno distanciranje, strah od zaraze… dodatno su pogoršale situaciju, izazvale razne ozbiljne posljedice, negativne na tjelesno, ali i mentalno zdravlje ljudi.
Posljedično, smanjuje se kvaliteta života i radna sposobnost pojedinaca, povećava se učestalost odlazaka na bolovanje, te nastanka invaliditeta i prijevremenog umirovljenja.
Pozivamo Vladu RH da, kao najveći poslodavac, preuzme vodeću ulogu u razvijanju preventivnog pristupa zdravstvenim problemima povezanim s radom.
Ponajprije prepoznavanjem svih opasnosti koje mogu naštetiti radnicima, procjenjivanjem ozbiljnosti njihovih posljedica i pronalaženjem prikladnih mjera zaštite, a potom i razvijanjem kulture zaštite na radu, informiranjem i educiranjem, podizanjem svijesti o važnosti i benefitima zaštite na radu, te aktivnim, zajedničkim sudjelovanjem poslodavaca i radnika, odnosno njihovih predstavnika u osiguranju zdravog i sigurnog radnog okruženja.
Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu moraju biti temelj i početak svake radne aktivnosti. Pozitivno utječu na motivaciju radnika, te njihovu produktivnost.
Predsjedniče Vlade,
povećano ulaganje u zaštitu zdravlja i sigurnost na radu sada su potrebniji nego ikada, a u ostvarivanju sigurnih i zdravih radnim mjesta, te unapređenju kvalitete rada, SDLSN je ozbiljan i konstruktivan partner.”
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
Živojin
28. travnja 2021. at 12:51
Tačno tako! Drug Plenki treba urgentno da organizuje fiskulturu za sve naše službe da mogu da dižu tegove u kanselarijama!