Hrvatska
SDP I GRBIN NA MUKAMA: “Spremni smo na udare, ali pobunjenici nemaju šanse”
Najveća oporbena stranka u problemima je uoči lokalnih izbora, a nezadovoljstvo je sve veće.
Nakon lanjske katastrofe na parlamentarnim izborima šef SDP-a Davor Bernardić dao je ostavku, a na unutarstranačkim izborima u listopadu pobijedio je njegov najveći kritičar Peđa Grbin.
Jednako kao što je Grbin cijelo vrijeme radio o glavi Bernardiću, tako će uskoro biti i njemu, najavljivali su već tada Grbinovi unutarstranački oponenti. Neslužbenim kanalima poručivali su mu da će u akciju krenuti nakon lokalnih izbora, pogotovo ako na njima SDP loše prođe. Samo 15 dana prije lokalnih izbora središnjicu SDP-a zatresla je eksplozija iz Osijeka – uopće se neće natjecati za osječko-baranjskog župana jer je utvrđeno da njihov kandidat Denis Ambruš izbornom povjerenstvu nije dostavio dovoljno važećih potpisa.
SDP-ovci su predali 3847 potpisa, a provjerom je utvrđeno da je valjanih samo 3019, što je 181 potpis manje od potrebnog broja.
“Nažalost, u dva dana nismo uspjeli skupiti dovoljno pravovaljanih potpisa”, konstatirao je povjerenik SDP-a za tu županiju Damir Tomić, koji je tu dužnost preuzeo nakon što je u ponedjeljak ostavku podnio predsjednik SDP-a u Osječko-baranjskoj županiji Domagoj Hajduković. Iako je od Bernardićeve ostavke prošlo skoro deset mjeseci, povjerenik Tomić za nevjerojatan debakl s prikupljanjem potpisa otpužio je bivšeg šefa SDP-a.
“Najviše mi je žao zbog Denisa, jer mislim da je bio dobar kandidat, no ovo je kulminacija lošeg vođenja stranke od strane Bernardića”, rekao je Tomić u petak.
Grbinovi, a time i Tomićevi, unutarstranački neprijatelji jučer su s podsmijehom komentirali tu optužbu.
“To što se dogodilo sa skupljanjem potpisa za SDP-ova kandidata za župana posljedica je nerada i nesuradnje unutar tamošnje organizacije. Dugo su Boris Piližota (zamjenik gradonačelnika Osijeka), Biljana Borzan i sam Peđa Grbin opstruirali Domagoja Hajdukovića, a sada im se to obilo o glavu. Zato što je Hajduković dao ostavku u trenutku kada je proces prikupljanja potpisa već započeo, procesa koji su spomenuti sabotirali, jer su željeli napakostiti Hajdukoviću. A onda im se to sve obilo o glavu jer nakon Hajdukovićeve ostavke više nisu imali dovoljno vremena da prikupe potpise”, tvrdi za Jutarnji list izvor iz zagrebačkog SDP-a.
Budući da zakon kaže da za potvrđivanje kandidature treba prikupiti 3200 valjanih potpisa, a SDP je predao 3847 potpisa, od kojih je čak 828 bilo “falš” (više od 20 posto!), nameće se logično pitanje – radi li se tu o nevjerojatnoj traljavosti SDP-ovaca ili o unutarstranačkoj sabotaži, možda s ciljem destabilizacije Peđe Grbina?
“Zasad u nikoga u tom smislu ne mogu posumnjati. U pravilu se do deset posto prikupljenih potpisa, iz raznih razloga i nenamjernih grešaka, provjerom pokaže nevaljanima, a sada je bilo više od 20 posto takvih. Ne vjerujem u sabotažu, mislim da se radi o greškama učinjenim zbog jako malo vremena kojeg smo imali za skupljanje potpisa”, kaže izvor iz slavonskog SDP-a.
No, zanimljivo, stranački povjerenik za osječko-baranjski SDP Damir Tomić jučer je za Jutarnji list potvrdio da će već sutra od izbornog povjerenstva zatražiti uvid u potpisne liste. Očito je da SDP želi istražiti je li riječ o sabotaži ili nemaru, te koje su sve (i zašto) općinske i gradske organizacije krive za taj fijasko.
I dok se mogući pretendenti na Grbinovu funkciju Rajko Ostojić i Davor Bernardić jučer nisu javljali na pozive i poruke, jedan od njihovih saveznika rekao je za Jutarnji list da od Grbina nakon lokalnih izbora očekuje isto što je napravio i Bernardić nakon parlamentarnih – da podnese ostavku.
“Stojimo loše, pogotovo tamo gdje se Grbin sam umiješao. U Zagrebu, Vukovaru, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj županiji – svugdje gdje je raspustio vodstva organizacija. Ako SDP u tim sredinama osvoji manje nego na prošlim lokalnim izborima, Grbin treba dati ostavku”, kaže.
A što onda? “Vidjet ćemo, mnogi u stranci nagovaraju Bernardića da se ponovno kandidira za šefa SDP-a”, tvrdi.
Iz Grbinova tabora poručuju da znaju za njihove planove, da su spremni za udar, ali da pobunjenici nemaju šanse. “Oni će pokušati napasti, bez obzira na rezultat SDP-a, koji, siguran sam, neće biti tako loš kao što oni računaju. Uostalom, obranit ćemo Rijeku, a u Zagrebu ćemo s Možemo! imati većinu, tako da će ih izborni rezultat neutralizirati”, kaže sugovornik dnevnog lista.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!