Svijet
Ulazak u Sloveniju ovisi o tome koje ste cjepivo primili! Evo svih pravila…
Slovenija ima detaljna pravila za ulazak u zemlju za one koji žele prijeći granicu na temelju toga što su cijepljeni.
Tako se u tu zemlju može ući sa samo jednom dozom AstraZenece, uz protek 21 dana od cijepljenja, ali ne i s jednom dozom Pfizera i Moderne. S ta se dva cjepiva može u Sloveniju ući tek ako su primljene obje doze. Pritom, za Modernu od druge doze treba proći 14 dana, a za Pfizer je dovoljno sedam.
Graničnoj policiji treba pokazati potvrdu o cijepljenju.
Detaljna pravila izdana su i za cjepiva drugih proizvođača, a sve ih možete pogledati niže.
Cijepljene osobe mogu ući u Sloveniju ako su:
prije najmanje sedam dana primili drugu dozu BioNTech/Pfizer
prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Moderne
prije najmanje 21 dan primili prvu dozu AstraZenece
prije najmanje 14 dana primili dozu Johnson & Johnsona
prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sputnika V
prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinovaca
prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinopharma.
Uvjet svejedno ostaje neodgodiv posjet ili posao, a turistički se odlasci i dalje ne smatraju opravdanim razlogom za ulazak u Sloveniju.
Onima koji nisu cijepljeni i dalje ostaje mogućnost negativnog PCR testa koji ne smije biti stariji od 48 sati ili pozitivnog PCR testa na koronu koji mora biti stariji od 21 dan i ne smije biti stariji od šest mjeseci.
Bez testa i potvrde o cijepljenju moguće je u Sloveniju ući zbog tranzita, a zemlju se mora napustiti unutar 12 sati.
Slovenski premijer Janez Janša najavio je kako očekuje da će do 15. lipnja epidemija koronavirusa u toj zemlji biti pod kontrolom, pozvavši se pritom prije svega na novu dinamiku pristizanja cjepiva.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata, uz smanjeni opseg testiranja, potvrđeno 209 novih zaraza koronavirusom te petero preminulih među oboljelima.
“Ovo nije kraj epidemije, ali s obzirom na novu dinamiku isporuke cjepiva, možemo realno računati da će se to dogoditi sredinom lipnja”, kazao je Janša u izjavi prilikom posjeta bolnici u Slovenj Gradecu, no upozorio je da se do tada treba pridržavati propisanih mjera.
Po njegovim riječima, sada povoljnija epidemiološka situacija ne smije dovesti do opuštanja, posebno s obzirom na nove varijante virusa.
“Molim sve da do 15. lipnja primjenjuju preventivne mjere. Ne smijemo misliti da je svemu kraj, ali smo blizu toga”, naveo je slovenski premijer, dodavši kako smatra da će ovoga ljeta biti moguće živjeti bez većih ograničenja i restrikcija.
“Ako učinimo sve što je u našoj moći, ovog ćemo ljeta imati relativno mali broj restrikcija, slično kao prošle godine”, ocijenio je slovenski premijer.
Slovenska vlada objavila je da je u nedjelju, s 1380 testova, potvrđeno samo 209 novih zaraza, a postotak pozitivnih nalaza pao je na 15.1 posto, sa skoro 20, koliko je bio dan ranije.
Aktivnih slučajeva sada je u zemlji 9503, no u bolnicama je i dalje visokih 605 hospitaliziranih covid-pacijenata, od čega 152 na intenzivnim odjelima, premda se broj zadnjih dana više ne povećava. Trenutno 14-dnevna incidencija zaraze u Sloveniji na sto tisuća stanovnika iznosi 448.
Ukupan broj preminulih povećao se na 4263, a do sada je protiv covida-19 cijepljeno 427.449 ljudi, odnosno oko 23 posto, dok je obje doze cjepiva dobilo 10 posto ukupnog stanovništva.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!