Connect with us

Hrvatska

DAN EUROPE Plenkovićeva čestitka: “Nastavimo zajedno graditi Europu mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja”

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u nedjelju čestitku u povodu Dana Europe u kojoj je pozvao hrvatske građane da nastave raditi na Europi mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja.

– Dan Europe i ove godine obilježavamo suočavajući se istodobno s najvećim globalnim izazovima od Drugog svjetskog rata. Stoga je ovo prigoda da se prisjetimo da se iz zgarišta poratne Europe, nakon pobjede nad fašizmom i nacizmom kojom je okončano jedno od najmračnijijih i najtragičnijih razdoblja europske povijesti, ali i nasuprot prijetnje komunističkog totalitarizma u okolnostima hladnog rata, tada rodila vizionarska ideja ujedinjene i demokratske Europe, kao zalog trajnog mira, solidarnosti i blagostanja europskih naroda. Ono što se u to vrijeme možda činilo utopijom danas je stvarnost koju dijele 27 država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, istaknuo je Andrej Plenković.

– U proteklih sedam desetljeća Europska unija izgradila se kao projekt mira, pomirbe, demokracije, razvoja, suradnje i uzajamne solidarnosti, koja se u svijetu nametnula kao globalni lider u promicanju ljudskih prava. Premda čini tek 6% svjetskog stanovništva, Europska unija danas je prva poljoprivredna i druga gospodarska sila na svijetu, prvi je donator razvojne pomoći, prva turistička destinacija i svjetska sportska velesila te svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena, s ambicijom da do 2050. postane prvi klimatski neutralni kontinent.

– Kao najmlađa država članica koja je prošle godine imala prigodu i predsjedati Vijećem EU-a, Hrvatska se pokazala kao odgovorna, solidarna i angažirana članica, koja zna štititi svoje nacionalne interese i koristiti mehanizme Unije za vlastiti gospodarski razvoj, socijalnu uključenost te za što bolji i što kvalitetniji život svojih građana, navodi se u poruci.

– U vremenu borbe protiv koronavirusa, kao i ostatak svijeta Europska unija suočila se s gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim izazovima bez presedana, dok je pandemija nažalost odnijela brojne živote diljem kontinenta. Svjesni da je suradnja među državama članicama ključ za uspješniju borbu protiv bolesti COVID-19, ulažemo zajedničke napore radi što bržeg cijepljenja svih naših sugrađana jer je to najbrži i najsigurniji put za povratak životu kakvog smo poznavali prije pandemije. Zajedničkim snagama osigurali smo dovoljno cjepiva za sve Europljane. Svim hrvatskim građanima to pruža mogućnost da do ljeta najmanje 50% odraslog stanovništva bude cijepljeno. Pritom je donacijom cjepiva Hrvatska pokazala solidarnost i prema susjednim državama koje nisu članice Europske unije jer pandemiju nećemo zaustaviti sve dok se ne postigne dovoljna stopa procijepljenosti u Europi i svijetu.

Osim toga, kako bi države članice Europske unije mogle svladati gospodarske posljedice pandemije, uspostavom posebnog instrumenta “EU sljedeće generacije” zajedničkim smo naporima osigurali izdašan paket europske financijske pomoći. Hrvatska se izborila za više od 24 milijarde eura u narednom desetljeću, koje su generacijska prilika za brži gospodarski oporavak i razvoj naše zemlje nakon krize, navodi Plenković.

– U ovoj globalnoj krizi, hrvatska je država snažnim mjerama stala iza svojih radnika i poslodavaca, zahvaljujući čemu su očuvana radna mjesta i osigurano je funkcioniranje gospodarstva. U tu svrhu Vlada i svi njeni resori pripremili su prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji sadrži niz reformi i investicija koje će nam pomoći da prebrodimo ovu krizu. Cilj je Vlade da se što bolje iskoriste raspoloživa europska sredstva kao bi se dao novi zamah razvoju Hrvatske i modernizaciji našeg gospodarstva zahvaljujući digitalnoj i zelenoj tranziciji koja će osigurati veću konkurentnost.

– Ove godine Dan Europe označava i početak Konferencije o budućnosti Europe u Strasbourgu, podsjeća Plenković i poručuje: U narednim mjesecima diljem Europe imat ćemo prigodu za uključivo promišljanje o smjeru budućeg razvoja Europske unije. U svim državama članicama, uz europske institucije, pojedinci, udruge civilnog društva, akademska zajednica, gospodarstvenici, sindikati, svi su pozvani da se uključe i svojim idejama i prijedlozima pridonesu poboljšanju djelovanja Unije, njenoj većoj spremnosti u suočavanju s globalnim izazovima i njenom približavanju građanima. Svojim posebnim iskustvom nove države članice koja je dugo težila povratku u okrilje demokratske Europe, Hrvatska sigurno može dati vrijedan doprinos radu Konferencije o budućnosti Europe, u kojoj će u ime Europske komisije jednu od vodećih uloga imati potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

– Svjesni stoljetnih stremljenja hrvatskog naroda za vlastitom državom, slobodom i demokracijom te s iskustvom Domovinskog rata, pozvani smo da podijelimo svoja promišljanja kako bismo pridonijeli izgradnji još bolje Europe, kao demokratske zajednice suverenih država koje promiču mir, humanističke vrijednosti, socijalnu pravednost i gospodarski napredak, navodi se na kraju čestitke.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu