Connect with us

Hrvatska

DAN EUROPE Plenkovićeva čestitka: “Nastavimo zajedno graditi Europu mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja”

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u nedjelju čestitku u povodu Dana Europe u kojoj je pozvao hrvatske građane da nastave raditi na Europi mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja.

– Dan Europe i ove godine obilježavamo suočavajući se istodobno s najvećim globalnim izazovima od Drugog svjetskog rata. Stoga je ovo prigoda da se prisjetimo da se iz zgarišta poratne Europe, nakon pobjede nad fašizmom i nacizmom kojom je okončano jedno od najmračnijijih i najtragičnijih razdoblja europske povijesti, ali i nasuprot prijetnje komunističkog totalitarizma u okolnostima hladnog rata, tada rodila vizionarska ideja ujedinjene i demokratske Europe, kao zalog trajnog mira, solidarnosti i blagostanja europskih naroda. Ono što se u to vrijeme možda činilo utopijom danas je stvarnost koju dijele 27 država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, istaknuo je Andrej Plenković.

– U proteklih sedam desetljeća Europska unija izgradila se kao projekt mira, pomirbe, demokracije, razvoja, suradnje i uzajamne solidarnosti, koja se u svijetu nametnula kao globalni lider u promicanju ljudskih prava. Premda čini tek 6% svjetskog stanovništva, Europska unija danas je prva poljoprivredna i druga gospodarska sila na svijetu, prvi je donator razvojne pomoći, prva turistička destinacija i svjetska sportska velesila te svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena, s ambicijom da do 2050. postane prvi klimatski neutralni kontinent.

– Kao najmlađa država članica koja je prošle godine imala prigodu i predsjedati Vijećem EU-a, Hrvatska se pokazala kao odgovorna, solidarna i angažirana članica, koja zna štititi svoje nacionalne interese i koristiti mehanizme Unije za vlastiti gospodarski razvoj, socijalnu uključenost te za što bolji i što kvalitetniji život svojih građana, navodi se u poruci.

– U vremenu borbe protiv koronavirusa, kao i ostatak svijeta Europska unija suočila se s gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim izazovima bez presedana, dok je pandemija nažalost odnijela brojne živote diljem kontinenta. Svjesni da je suradnja među državama članicama ključ za uspješniju borbu protiv bolesti COVID-19, ulažemo zajedničke napore radi što bržeg cijepljenja svih naših sugrađana jer je to najbrži i najsigurniji put za povratak životu kakvog smo poznavali prije pandemije. Zajedničkim snagama osigurali smo dovoljno cjepiva za sve Europljane. Svim hrvatskim građanima to pruža mogućnost da do ljeta najmanje 50% odraslog stanovništva bude cijepljeno. Pritom je donacijom cjepiva Hrvatska pokazala solidarnost i prema susjednim državama koje nisu članice Europske unije jer pandemiju nećemo zaustaviti sve dok se ne postigne dovoljna stopa procijepljenosti u Europi i svijetu.

Osim toga, kako bi države članice Europske unije mogle svladati gospodarske posljedice pandemije, uspostavom posebnog instrumenta “EU sljedeće generacije” zajedničkim smo naporima osigurali izdašan paket europske financijske pomoći. Hrvatska se izborila za više od 24 milijarde eura u narednom desetljeću, koje su generacijska prilika za brži gospodarski oporavak i razvoj naše zemlje nakon krize, navodi Plenković.

– U ovoj globalnoj krizi, hrvatska je država snažnim mjerama stala iza svojih radnika i poslodavaca, zahvaljujući čemu su očuvana radna mjesta i osigurano je funkcioniranje gospodarstva. U tu svrhu Vlada i svi njeni resori pripremili su prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji sadrži niz reformi i investicija koje će nam pomoći da prebrodimo ovu krizu. Cilj je Vlade da se što bolje iskoriste raspoloživa europska sredstva kao bi se dao novi zamah razvoju Hrvatske i modernizaciji našeg gospodarstva zahvaljujući digitalnoj i zelenoj tranziciji koja će osigurati veću konkurentnost.

– Ove godine Dan Europe označava i početak Konferencije o budućnosti Europe u Strasbourgu, podsjeća Plenković i poručuje: U narednim mjesecima diljem Europe imat ćemo prigodu za uključivo promišljanje o smjeru budućeg razvoja Europske unije. U svim državama članicama, uz europske institucije, pojedinci, udruge civilnog društva, akademska zajednica, gospodarstvenici, sindikati, svi su pozvani da se uključe i svojim idejama i prijedlozima pridonesu poboljšanju djelovanja Unije, njenoj većoj spremnosti u suočavanju s globalnim izazovima i njenom približavanju građanima. Svojim posebnim iskustvom nove države članice koja je dugo težila povratku u okrilje demokratske Europe, Hrvatska sigurno može dati vrijedan doprinos radu Konferencije o budućnosti Europe, u kojoj će u ime Europske komisije jednu od vodećih uloga imati potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

– Svjesni stoljetnih stremljenja hrvatskog naroda za vlastitom državom, slobodom i demokracijom te s iskustvom Domovinskog rata, pozvani smo da podijelimo svoja promišljanja kako bismo pridonijeli izgradnji još bolje Europe, kao demokratske zajednice suverenih država koje promiču mir, humanističke vrijednosti, socijalnu pravednost i gospodarski napredak, navodi se na kraju čestitke.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu