Connect with us

Svijet

PROCURIO BOMBASTIČAN DOKUMENT; Američki istražitelji: ‘Kina se već godinama sprema za Treći svjetski rat, ali drukčijim oružjem’

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Dokazi da je Peking razmatrao vojni potencijal koronavirusa još 2015. godine potaknuo je novi strah oko uzroka pandemije Covida-19

Zadnjih šest godina, kineski se znanstvenici pripremaju za Treći svjetski rat u kojemu će se borba voditi s biološkim i genetskim oružjem, uključujući koronavirus, navodi se u dokumentu do kojeg su došli američki istražitelji, javlja Daily Mail.

U senzacionalnom dokumentu se tvrdi da će to biti “glavno oružje za pobjedu” u takvom sukobu, te se čak navode i savršeni uvjeti za oslobađanje biološkog oružja, dokumentirajući utjecaj koji bi imalo na “neprijateljski medicinski sustav”.

Ti najnoviji dokazi da je Peking razmatrao vojni potencijal SARS-a koronavirusa još 2015. godine potaknuo je novi strah oko uzroka pandemije Covida-19, a neki dužnosnici još uvijek vjeruju da je virus mogao pobjeći iz kineskog laboratorija.

Nedostatak regulacije u laboratorijima

Dokumentacija znanstvenika Narodne oslobodilačke vojske i zdravstvenih dužnosnika tiče se ispitivanja manipulacija bolestima kako bi se proizvelo oružje “na način koji nikada prije nije viđen”. Visoki vladini dužnosnici kažu da to “izaziva veliku zabrinutost” zbog namjera onih koji su bliski kineskom predsjedniku Xi Jinpingu usred sve većeg straha zbog nedostatka regulacije aktivnosti u laboratorijima.

Autori dokumenta inzistiraju na tome da će treći svjetski rat “biti biološki”, za razliku od prva dva rata koji su opisani kao kemijski, odnosno nuklearni. Referirajući se na istraživanja koja su sugerirala da su dvije atomske bombe bačene na Japan prisilile na predaju, što je dovelo do kraja Drugog svjetskog rata, oni tvrde da će biološko oružje biti “glavno oružje za pobjedu” u idućem svjetskom ratu.

Dokument također iznosi idealne uvjete za oslobađanje biološkog oružja i nanošenje maksimalne štete. Znanstvenici tvrde da se takvi napadi ne bi trebali izvoditi usred vedrog dana, jer intenzivna sunčeva svjetlost može oštetiti patogene, a kiša ili snijeg mogu utjecati na čestice aerosola. Umjesto toga, biološko oružje bi se trebalo ispustiti noću ili u zoru, sumrak ili po oblačnom vremenu, uz “stabilan smjer vjetra… kako bi aerosol mogao odletjeti u ciljano područje”.

Istraživanje također primjećuje da bi takav napad rezultirao navalom pacijenata kojima je potrebno bolničko liječenje, što bi onda “moglo prouzročiti kolaps neprijateljskog medicinskog sustava”.

Istraživanje genetskih promjena

Druga zabrinutost tiče se kineskog istraživanja genetskih promjena “Dobivanje funkcije” na Institutu za virusologiju u Wuhanu, koji se nalazi u blizini mjesta gdje je otkriveno prvo izbijanje SARS-CoV-2 virusa, a u kojem virolozi stvaraju nove viruse za koje se tvrdi da su zarazniji i smrtonosniji.

Zastupnik Tom Tugendhat, predsjednik odbora za vanjske poslove, rekao je: “Ovaj dokument izaziva veliku zabrinutost zbog ambicija nekih od onih koji savjetuju najviše stranačko vodstvo. Čak i pod najstrožom kontrolom ovo oružje je opasno”.

Stručnjak za kemijsko oružje Hamish de Bretton-Gordon rekao je: “Kina je osujetila sve pokušaje reguliranja i nadgledanja upravljanja svojih laboratorija u kojima se takvo eksperimentiranje moglo odvijati.”

Otkriće iz knjige “Što se stvarno dogodilo u Wuhanu” objavljeno je jučer u listu The Australian. U dokumentu, “Nove vrste umjetnih virusa kao genetsko biološko oružje”, tvrdi se: “Slijedom razvoja u drugim znanstvenim područjima, postignut je veliki napredak u isporuci bioloških sredstava. Na primjer, novootkrivena sposobnost zamrzavanja i sušenja mikroorganizama omogućila je skladištenje bioloških sredstava i njihovo aerosoliziranje tijekom napada.”

Za obranu ili napad?

Analitičari tvrde da je 18 autora dokumenta radilo u “rizičnim” laboratorijima. Izvršni direktor Australijskog instituta za stratešku politiku Peter Jennings također je izrazio zabrinutost zbog kineskih bioloških istraživanja koronavirusa koji bi se u budućnosti mogli koristiti kao oružje. “Ne postoji jasna razlika u mogućnostima istraživanja, jer hoće li se koristiti u napadu ili obrambeno, nije odluka koju bi ti znanstvenici donijeli”, rekao je.

“Ako gradite vještine navodno da biste zaštitili svoju vojsku od biološkog napada, istodobno joj dajete sposobnost da koristi ovo oružje u napadu. Ne možete razdvojiti to dvoje”, dodao je. Obavještajne agencije sumnjaju da je Covid-19 možda rezultat nenamjernog curenja iz laboratorija u Wuhanu, ali još uvijek nema dokaza koji bi upućivali na to da je namjerno pušten, piše Daily Mail.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu