Svijet
Černobilski reaktor je opet aktivan. Kemičar: Situacija je jako neizvjesna
Trideset i pet godina nakon što se u nuklearnoj elektrani u Černobilu u Ukrajini dogodila eksplozija i najteža nuklearna nesreća u povijesti, fisijska reakcija ponovno tinja u uranijskom gorivu zakopanom duboko u dvorani reaktora.
“To je poput žara na roštilju”, kaže Neil Hyatt, kemičar za nuklearne materijale sa Sveučilišta Sheffield u Velikoj Britaniji. Ukrajinski se znanstvenici trude utvrditi hoće li se reakcija sama ugasiti ili će biti potrebne izvanredne intervencije kako bi se spriječila nova nesreća, piše časopis Science.
Senzori pokazuju sve veći broj neutrona, što je signal fisije, koji struji iz jedne nepristupačne prostorije, izvijestio je prošlog tjedna tijekom rasprava o demontaži reaktora Anatolij Dorošenko iz Instituta za sigurnosne probleme nuklearnih elektrana (ISPNPP) u Kijevu u Ukrajini.
“Ne možemo isključiti mogućnost nezgode”
“Mnogo je neizvjesnosti, ali ne možemo isključiti mogućnost nezgode. Broj neutrona polako raste”, kaže Maksim Saveljev iz ISPNPP-a, sugerirajući da stručnjaci imaju još nekoliko godina smisliti kako ugušiti prijetnju. Bilo koje rješenje pomno će pratiti i stručnjaci iz Japana, koji se još nosi s posljedicama nuklearne katastrofe prije 10 godina u Fukušimi, napominje Hyatt i dodaje da se radi o opasnostima sličnih razmjera.
Bauk samoodržive fisije u ruševinama nuklearne elektrane odavno se nadvio nad Černobil. Kad se 26. travnja 1986. godine dio jezgre reaktora broj četiri otopio, štapovi uranijskog goriva, njihova obloga od cirkonija, kontrolne grafitne šipke i pijesak ubačeni su na jezgru kako bi ugasili požar, da bi se potom stopili u lavu. Ta lava je potonula u podrumske prostorije reaktorske dvorane i očvrsnula u formacije nazvane materijalima koji sadrže gorivo (FCM). Materijali sadrže oko 170 tona radioaktivnog uranija, odnosno oko 95 posto izvornog goriva.
Betonsko-čelični sarkofag, zvan Sklonište, podignut godinu dana nakon nesreće, u kojem se nalaze ostaci reaktora broj četiri, omogućio je prodiranje kišnice. Budući da voda usporava ili smiruje neutrone i tako povećava šanse za cijepanje uranijeve jezgre, jače kiše ponekad bi mogle povećati broj neutrona. Nakon pljuska u lipnju 1990. godine “pratitelj”, odnosno znanstvenik u Černobilu, koji riskira izlaganje zračenju ulaskom u oštećenu reaktorsku dvoranu, raspršio je otopinu gadolinijevog nitrata koja apsorbira neutrone na FCM-u, za koje su se on i njegove kolege bojali da bi mogli postati kritični. Nekoliko godina kasnije na krov Skloništa postavljene su prskalice s gadolinijevim nitratom. Ali sprej ne može učinkovito prodrijeti u neke podrumske prostorije.
Dužnosnici nuklearke u Černobilu pretpostavljali su da će svaki rizik nestati nakon što je u studenome 2016. godine masivni Novi sigurnosni okvir (NSC) postavljen iznad Skloništa. Konstrukcija vrijedna 1.5 milijardi eura trebala je osigurati Sklonište kako bi se moglo stabilizirati i na kraju demontirati. NSC također sprječava prodor kiše, a, od kada je postavljen, broj neutrona u većini područja u Skloništu je stabilan ili opada.
Broj neutrona raste
Međutim, na nekim mjestima broj neutrona počeo je rasti, primjerice udvostručio se u posljednje četiri godine u sobi 305/2 u kojoj su tone FCM-a zakopane ispod ruševina. ISPNPP-ovi modeli sugeriraju da sušenje goriva čini neutrone još učinkovitijima u cijepanju jezgre uranija. “To su uvjerljivi i vjerodostojni podaci. Jednostavno nije jasno o čemu se tu radi”, kaže Hyatt za Science.
Ta prijetnja se ne može zanemariti. Kako se voda bude povlačila, postoji bojazan da će se “reakcija cijepanja eksponencijalno ubrzavati”, ističe Hyatt, što dovodi do “nekontroliranog oslobađanja nuklearne energije”. Ne postoji šansa za ponavljanje 1986. godine, kada su eksplozija i požar proširili radioaktivni oblak nad Europom. Nekontrolirana fisijska reakcija u FCM-u mogla bi se raspršiti nakon što vrućina iskuha preostalu vodu. Ipak, napominje Saveljev, iako bi bilo koja eksplozivna reakcija bila ograničena, mogla bi dovesti do urušavanja nestabilnih dijelova klimavog Skloništa, puneći NSC radioaktivnom prašinom.
Rješavanje nove prijetnje zastrašujuć je izazov. Razine zračenja u prostoriji 305/2 sprječavaju približavanje ljudi i ugradnju senzora. Prskanje gadolinijevog nitrata na nuklearne ostatke nije opcija, jer su zatrpani betonom. Postoji ideja da se napravi robot koji može podnijeti intenzivno zračenje dovoljno dugo da izbuši rupe u FCM-u i ubaci cilindre bora, koji bi funkcionirali poput kontrolnih šipki i skupljali neutrone. U međuvremenu, ISPNPP namjerava pojačati nadzor nad dva druga područja u kojima FCM može postati kritičan.
Obnavljanje fisijske reakcije nije jedini izazov s kojim se suočavaju čuvari Černobila. Pod intenzivnim zračenjem i visokom vlagom FCM se raspada i stvara još više radioaktivne prašine, koja komplicira planove demontaže Skloništa. Isprva je formacija FCM-a nazvana Slonova noga bila toliko tvrda da su znanstvenici morali koristiti pušku kalašnjikov kako bi odlomili komad za analizu. “Sad više-manje ima konzistenciju pijeska”, kaže Saveljev.
Ukrajina već dugo namjerava ukloniti FCM i pohraniti ga u geološko spremište. Do rujna, uz pomoć Europske banke za obnovu i razvoj, namjerava donijeti sveobuhvatan plan za uklanjanje FCM-a. No, možda će biti teže nego što se mislilo pokopati aktivne ostatke reaktora unutar Skloništa, zaključuje Science.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!