Connect with us

Svijet

Studija: Mladi koji su imali covid pokazuju znakove kardiovaskularnog oštećenja

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Samo zato što ste mladi, ne znači da koronavirus neće utjecati na vas ako se zarazite.

Mlade osobe koje su imale blaži oblik koronavirusa mogu i dalje trpjeti dugotrajne promjene na krvnim sudovima, prema maloj novoj studiji.

Iako SARS-CoV-2 prvenstveno utječe na pluća i posebno je opasan za starije osobe, sve je više istraživanja koja pokazuju da također ostavlja trajni trag na kardiovaskularnom sustavu, čak i među mladima i onima koji su imali samo blage simptome, piše Science Alert.

U najnovijoj studiji znanstvenici su uspoređivali vaskularno zdravlje 30 mladih osoba, od kojih je polovica imala pozitivan test na covid-19 otprilike mjesec dana ranije, a polovica je bila dobrog zdravlja.

Analizirajući ultrazvučne snimke njihovih arterija, tim je otkrio značajnu razliku između ove dvije grupe.

Iako nitko nije bio hospitaliziran, arterije onih koji su se zarazili koronavirusom prije tri do četiri tjedna bile su čvršće i manje elastične od zdrave grupe.

Karotidna arterija koja prenosi krv u mozak bila je u prosjeku 27 posto manje sposobna da nabrekne, a 22 posto manje elastična. Pogođena je i aorta koja odvodi krv iz srca.

Nejasno je kako su ovi krvni sudovi izgledali pruje nego što su sudionici dobili covid-19, što je ograničenje ove studije, ali s obzirom na to da istraživači nisu mogli predvidjeti početak globalne pandemije, zamijenili su ta poređenja podacima zdravih osoba.

Veličina uzorka je mala, ali inicijalni nalazi pojačavaju ideju da covid-19 nije nešto s čime bi se trebalo igrati. Čak i ako ste mladi i zdravi, pa čak i ako ste imali veoma blage simptome virusa, utjecaj na vaše kardiovaskularno zdravlje može potrajati dugo nakon što simptomi nestanu.

Promjene ukočenosti i strukture arterija povećavaju rizik od kardiovaskularnih stanja, poput aritmije, akutnog koronarnog sindroma ili krvnih ugrušaka, a ovo je posebno zabrinjavajuće za mlade ljude koji imaju i drugih osnovnih zdravstvenih problema zbog kojih je vaskularni sustav u riziku, poput dijabetesa ili hipertenzije.

Potrebna su dodatna istraživanja da bi se moglo utvrditi tko je najugroženiji i koliko dugo ostaje ta arterijska ukočenost, ali nalazi se u velikoj mjeri podudaraju sa drugim dugoročnim studijama koje izvještavaju o vaskularnim promjenama koje mogu trajati do tri mjeseca i nisu povezane sa ozbiljnošću simptoma covida-19.

U stvari, mnogi ljudi koji trenutno pate od dugotrajnih simptoma covida-19 u početku su prijavili samo blage simptome.

Ipak, tjednima ili čak mjesecima nakon pozitivnog testiranja, mnogi kažu da se još uvek bore za dah ili reguliraju krvni pritisak, što ukazuje na dugoročno oštećenje srca i pluća.

Bilo da ste mladi ili stari, sa simptomima ili ne, ovo je virus koji bi, u smislu zaraze ili širenja, trebalo izbjegavati. Studija je objavljena u časopisu Experimental Physiology.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu