Hrvatska
PLAN OTVARANJA HRVATSKE: Restorani bi mogli raditi i unutra, ali za ulazak će biti potrebna – covid propusnica
Posebna pozornost bit će usmjerena na rezultate epidemioloških eksperimenata koji će se održavati ovog mjeseca, a jedan od njih krenut će u četvrtak. Ukoliko nakon pilot-projekata neće biti širenja zaraze, očekuje se normalizacija života
Posljednjih nekoliko dana Hrvatska bilježi nešto manji broj dnevnih zaraza koronavirusom, što daje nadu u povratak u “normalniji život”.
Prema trenutačnom stavu Stožera i s obzirom na sve bolje pokazatelje i sve veći udio cijepljenih, od 1. lipnja može se očekivati otvaranje unutarnjih dijelova restorana, ukidanje zabrana održavanja svadbi i koncerata te postupno produljenje dozvoljenog radnog vremena sa sadašnjih 22 sata, doznao je Jutarnji list od izvora bliskog Stožeru. Na takvim skupovima ne bi se nosile maske niti bi se držala distanca, no na njih bi mogli samo oni s digitalnom zelenom potvrdom, kolokvijalno nazvanom i covid-putovnicom.
Unutarnji dijelovi kafića – i dalje zatvoreni?
Također, neslužbeno se doznaje da bi unutarnji dijelovi kafića do daljnjega ostali zatvoreni, no riječ je, dakako, o planovima. Posebna pozornost bit će usmjerena na rezultate epidemioloških eksperimenata koji će se održavati ovog mjeseca, a jedan od njih krenut će u četvrtak. Ukoliko nakon pilot-projekata neće biti širenja zaraze, očekuje se normalizacija života.
Digitalnu zelenu potvrdu moći će dobiti tri kategorije osoba. Radi se o osobama koje su primile obje doze cjepiva, osobama koje su preboljele koronavirus u posljednjih šest mjeseci i osobama koje imaju negativan test ne stariji od 48 sati. Isprave će hrvatski građani dobivati u Hrvatskoj, a turisti u svojim zemljama.
Izrada baze podataka o cijepljenima, preboljelima i testiranima
Osnova za izdavanje covid-putovnica je baza podataka cijepljenih, kao i onih koji su preboljeli koronavirus i onih koji su testirani unatrag 48 sati. Jutarnji piše da se užurbano radi na izradi i uvezivanju takvih baza podataka, a izvor blizak Stožeru naglašava da će sve biti spremno na vrijeme budući da o ovim potvrdama ovisi sezona.
“Dvije doze cjepiva do sada je primilo 275.380 građana. No, valja uzeti u obzir da su s cijepljenjem završile uglavnom osobe starije životne dobi i djelatnici zdravstvenog sustava i domova za starije. Dakle, za odlazak na zabave mlađa će populacija uglavnom trebati negativan test ili dokaz o preboljenju”, rekao je izvor.
Prema podacima Stožera, oko 130 tisuća ljudi oporavilo se od koronavirusa od početka ove godine i upravo su oni trenutni bazen za dobivanje isprave. Također, iako još uvijek nema konkretne odluke o tome hoće li se za ulazak na događaja priznavati samo PCR test ne stariji od 48 sati ili i brzi antigenski test, neslužbeno se doznaje da će za ulazak na pojedine događaje vrijediti i brzi antigenski test budući da on vrijedi i za prelazak granice.
Djeca će biti izuzeta od zabrana jer nisu imala mogućnost cijepljenja te će tako, primjerice, roditelji s covid-putovnicama u unutarnje dijelove restorana povesti djecu koja nemaju negativan test. Za prelazak granice sva djeca starija od sedam godina moraju imati negativan test.
Trajanje dokumenta
Digitalna zelena potvrda moći će se nabaviti putem sustava e-Građani ali i u 150 ureda HZZO-a u Hrvatskoj. Dokument u svojoj digitalnoj, ali i printanoj verziji sadrži QR kod koji sadrži osnovne informacije i digitalni pečat koji osigurava vjerodostojnost potvrde.
Dokument će za cijepljene osobe trajati 180 dana, a za one koji su napravili PCR test 48 ili 72 sata. Također, uz putovnicu ili osobnu iskaznicu navedeni dokument bit će jedan od glavnih dokumenata za prelazak granica država unutar EU te prijelaz preko granice bez tog certifikata neće biti moguć.
A kako će to na koncu izgledati, odnosno koje će informacije digitalna zelena potvrda sadržavati? Prema pisanju Jutarnjeg, potvrda će sadržavati nužne osnovne informacije: ime i prezime, datum rođenja, datum izdavanja, relevantne informacije o cjepivu/testiranju/preboljenju te jedinstven QR kod, a svi podaci bit će ispisani na nacionalnom i engleskom jeziku.
Provjera će se provoditi putem očitavanja QR koda, a granična će policija kodove provjeravati skenerima, koji su, usput rečeno, već nabavljeni.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega