Connect with us

Hrvatska

“ZA HRVATSKU BEZ PASA NA LANCU” Profesor prava: “O tome treba odlučivati ministar, a ne gradovi i općine!”

Uz Hrvatsku udrugu gradova, zabranu držanja pasa na lancu podržala i Hrvatska zajednica županija

 

Objavljeno

-

Sve više institucija i pojedinaca podržava inicijativu Skloništa Prijatelji Čakovec, Udruge Pobjede i Prijatelja životinja te više od 50 članica Mreže za zaštitu životinja, koji su pokrenuli kampanju „Za Hrvatsku bez pasa na lancu”. Zakon o zaštiti životinja određuje da je zabranjeno držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. „U prvom trenutku čini nam se da je riječ o hvalevrijednom i pozitivnom zakonskom određenju kojim će se napokon spriječiti vezivanje pasa lancem i potpuna nebriga za te pse. No pažljivijim iščitavanjem shvaća se da je zapravo riječ o dobroj namjeri, ali vrlo nejasnoj odredbi”, kaže prof. dr. sc. Boris Bakota, pravnik i sveučilišni profesor s Pravnog fakulteta u Osijeku. 

Pojašnjava da je u praksi nemoguće provjeriti drži li netko pse stalno vezane ili ne: „Pretpostavljamo da će se svatko pred komunalnim redarom braniti kako je baš prije kratkog vremena prošetao psa ili ga odvezao i pustio da sam slobodno hoda dvorištem. Čak možemo pretpostaviti da je psa posjednik možda zaista i oslobodio na neko vrijeme s lanca, ali je pitanje koliko je trajanje vremena za koje se može odrediti da ne znači da je pas stalno vezan. Pas kojega smo pustili s lanca u srijedu na 30 minuta nije stalno vezan toga dana, ali sutra ga nitko nije pustio. Uzimamo li ‘stalno’ u kontekst dana, tjedna, mjeseca ili čak cjelokupnoga života? S druge strane, nužno se zapitati, ako primjerice uzmemo jedan dan, je li dovoljno psa pustiti s lanca 30 minuta ili dva sata, ili je čak dovoljna i jedna sekunda, budući da i sekunda nevezivanja znači da pas nije stalno vezan.” Stoga predlaže izbrisati riječ „stalno”.

Prof. dr. sc. Bakota navodi i drugi apsurd zbog kojega je nužno zakonskim izmjenama potpuno zabraniti držanje pasa na lancu. Zakon o zaštiti životinja propisuje i da su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave dužna donijeti opći akt kojim će propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, odnosno regulirati i dio koji se odnosi na vezivanje pasa lancem. „U Republici Hrvatskoj postoji 556 općina i gradova koji bi trebali donijeti takav akt. Tumačenje trajanja pojma ‘stalno’ bit će u Republici Hrvatskoj moguće na 556 različitih načina”, ukazuje ovaj jedini profesor prava životinja u Hrvatskoj.

Zakon o zaštiti životinja propisuje da ministar poljoprivrede donosi pravilnike kojima se uređuju način držanja teladi, svinja, pilića i kokoši koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje, način držanja životinja u zoološkom vrtu, način držanja životinja u skloništu itd. „Ovakve propise za držanje navedenih životinja ne donosi svaka jedinica lokalne samouprave za sebe, nego se jednoobrazni uvjeti primjenjuju na području cijele države. Nejasno je zašto pravilnik o uvjetima i načinu držanju kućnih ljubimaca također ne bi donosio ministar i time na jednak način zabranio držanje pasa na lancu ili barem jasno odredio što znači stalno vezan pas”, primjećuje prof. Bakota i predlaže donošenje propisa na nacionalnoj razini.

Ističe da nije realno očekivati da će svih 556 jedinica lokalne samouprave kvalitetno riješiti pitanje uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca. Neke takve odluke nisu niti donijele, dok neke od njih prijašnje odluke nisu uskladile s odredbama Zakona o zaštiti životinja. Udruge smatraju da je za lokalne zajednice u interesu da se napravi izmjena na državnoj razini jer im to znatno olakšava provedbu zakonskih odredbi. „Ovdje se radi o etičkim pitanjima i standardima držanja pasa u 21. stoljeću, a ne o pitanjima javnoga prijevoza, odvoza smeća, uređenja parkova i sl.”, upozorava prof. Bakota. Zaključuje da je nužno iz Zakona o zaštiti životinja izbrisati riječ „stalno” te obavezati ministra da se pravilnikom urede uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca.

Udruge dodaju da praksa pokazuje da bi potpuna zabrana držanja na lancu značila i veću sigurnost za ljude jer psi na lancu upravo zbog takvog držanja nisu socijalizirani. Kažu da, osim Hrvatske udruge gradova, nedavno je i Hrvatska zajednica županija podržala kampanju i zahtjev za zakonsku zabranu držanja pasa na lancu. Pozivaju sve da na www.zabranimolanac.net potpišu peticiju i podijele ju na društvenim mrežama, a mogu i pisati Vladi na gradjani@vlada.hr i ministrici poljoprivrede na kabinet@mps.hr tražeći potpunu zakonsku zabranu držanja pasa na lancu.

 

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu