Hrvatska
Božinović: “Mjere vrijede do 30.5., onda popuštanja i uvođenje covid-putovnica”
Nacionalni Stožer civilne zaštite danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održao je press konferenciju.
Malo prije press konferencije objavljeno je da je u protekla 24 sata zabilježeno 525 novih slučajeva pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.633. Među njima je 1.331 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 131 pacijent. Preminulo je 28 osoba.
“Danas imamo 525 novozaraženih. Prije tjedan dana imali smo 926, a tjedan prije 1435. Trenutna incidencija u RH je 262.5, najnižu incidenciju ima Istra, a najvišu Varaždinska županija. Na ljestvici zemalja EU incidencije Hrvatska zauzima 18. mjesto. Ukupna stopa smrtnosti kumulativna na milijun stanovnika je 1929 i to Hrvatsku stavlja na 20. mjestu na listi zemalja EU. Na današnji dan imamo 9% pozitivnih od ukupno testiranih, ista je brojka i za zadnjih tjedan dana”, rekao je Capak.
“Dobili smo 3963 sumnje na nuspojave cjepiva, najviše na Pfizer, onda je AstraZeneca pa Moderna pa Johnson&Johnson”, rekao je Capak.
“Podaci koje smo čuli su optimistični i daju dobre pretpostavke za dobru sezonu. Povećavamo broj cijepljenih, premašili smo milijun utrošenih doza. Dosegnuli smo 34.2% cijepljenih odraslih osoba. Uz to smo postavili novi rekord dnevno utrošenih doza cjepiva, preko 57.000. To ukazuje na visok intenzitet cijepljenja, to je posljedica organizacije i zajedništva zdravstvenog sustava, ali i interesa građana. Hvala svima na tome. Moram reći da i kao ministar i kao liječnik želim tome dati svoj obol, tako da sam sutra u Rijeci… ali ne bildam svoj osobni imidž, nego zdravstveni proces cijepljenja. Taj proces ima utjecaj na sve nas. Jasno je da samo zajednički možemo to napraviti. Hvala svima koji na tome rade, ali želim i vlastitim primjerom pokazati da svatko od nas mora dati svoj doprinos u postizanju ciljeva. Imamo pad na tjednoj bazi od 36%, pada i broj hospitaliziranih”, rekao je Beroš.
“No činjenica je i dalje da imamo 131 bolesnika na respiratoru, ljudi i dalje umiru i to nas upozorava na oprez. Sve je u našim rukama, pokažimo da možemo zajedno riješiti ovu epidemiju”, zaključio je Beroš.
“I u klinici imamo popuštanje, pad se konačno vidi i u bolnicama i vidimo više otpuštenih nego primljenih i ljudi ne dolaze kao teško bolesni u bolnicu. No, i dalje moramo biti oprezni, ljudi imaju teške obostrae upale pluća gdje gotovo ne vidite zdravi dio pluća. Vidimo i tromboze, prije svega plućne tromboze koje mogu biti životno opasne. Važno je znati da ako bolesnici osjete bol u prsima, iskašljavanje krvi, da se jave liječniku da bi se utvrdilo što se događa odnosno imaju li trombozu”, rekla je Markotić.
“Imamo nažalost i u bubrezima, u slezeni, ali i u reproduktivnim organima. Nerijetko se priča o tome da cjepivo može biti opasno za reproduktivno zdravlje, ali mi vidimo da covid može biti opasan po to. Trudnice koje obole imaju puno veću šansu da završe na respiratoru i s teškim oblikom bolesti”, rekla je Markotić.
“Iznimno je važno da se sve veći broj ljudi cijepi, krajem ljeta će u istraživanja o cjepivima biti uključena i mala djeca, od 6 mjeseci do dvije godine, pa i trudnice pa očekujemo dokaze da se i mlađe osobe i rizične osobe mogu cijepiti”, rekla je Markotić.
O rezultatima pilot zabave i popuštanju mjera
“Imamo rezultate, jedan je bio projekt poslovni event, bilo je 86 osoba koje su ušle jer su dobile dvije doze. Svi oni su negativni na PCR testu. Drugi pilot projekt je svadba na kojoj je 25 osoba ušlo kao cijepljenje s dvije doze, 27 preboljelih i 58 s negativnim testom. Oni su jučer testirani i nemamo nijedan pozitivan rezultat. Ovo nam pokazuje da se na takvim događanjima nije dogodila zaraza. Imamo već takve rezultate koji su objavljeni u svjetskoj literaturi, da se vidi kako ta mogućnost koju nam novi instrument, dakle cjepivo, preboljeli i testirani, omogućava da okupimo ljude na tragu starog normalnog. Ovo je dokaz da možemo na taj način, ako pustimo samo one koji su cijepljeni, preboljeli ili testirani, organizirati takve događaje, da smo blizu one stare normale”, rekao je Capak.
O covid-putovnicama, kad će krenuti
“Hrvatska, kao što vidite, kao i druge članice EU, rade sve da se što prije vratimo u ono što bi trebalo biti normalno, ali da to bude organizirano na siguran način. Osim toga mi kao turistička zemlja imamo jak motiv da sva rješenja na razini EU, da čim prije budemo spremni za primjenu covid putovnice. Naš test je bio prvi u EU i prvi smo ga uspješno prošli među svim državama članicama. Mi smo spremni. Ovo što je jučer objavljeno, radi se o zakonodavnim aktima na razini EU, postignut je važan dogovor između parlamenta i EK. Ono što je bitno, te potvrde nisu ni putni dokumenti, to su potvrde koje za svaku osobu mogu na jedan vjerodostojan način posvjedočiti da je osoba ili cijepljena ili preboljela ili ima negativan test i to se onda putem QR koda može očitati na graničnim prijelazima. Od početka je jasno je da se osim za putovanja može koristiti ta potvrda i za širu primjenu, a to će ovisit o tome za što će se sve pojedina država članica svojim rješenjima opredijeliti. Odgovor je – da, ali u ovom trenutku ne možemo govoriti konkretno. Nastavit ćemo donositi odluke Stožera kad govorimo o mjerama ograničenja, ali ovo će biti pomoćno sredstvo kad govorimo o događajima za koje smo smatrali da će biti teško, da ih možemo pustiti uz predočenje tih potvrda. EU je krenula u tu potvrdu jer je postojao šarolik pristup, i kod nas je bilo pokušaja da se te potvrde krivotvore, nisu bile unificirane, sad je cijeli taj sustav unificiran kroz institucije država članica koje će imati isto digitalo rješenje da se zna tko u kojoj državi izrađuje QR i da se u njega ne sumnja neovisno u kojoj se članici građanin s tom potvrdom nalazi”, rekao je Božinović.
“Dakle to je sredstvo kojim se olakšava prijelaz granica, ubrzava se i radi se na siguran način i tako da iza izdavanja tih potvrdi stoje i zdravstvene i druge vlasti države koje izdaju te potvrde. Što se tiče parlamenta, mislim da odluka ide 7. lipnja, ali to nas ne sprječava da što se tiče Hrvatske, možemo početi koristi i ranije. Pred nama je tjedan u kojem ćemo promišljati o novim mjerama, znate da postojeće istječu 30.5., do tada ćemo vidjeti u kom smjeru ići dalje s popuštanjima, a onda postupno uvoditi i ova pomagala da bi bili u situacijama otvoriti djelatnosti za koje se možda i nismo nadali dok nam nije krenulo cijepljenje, a onda i ova tehnička rješenja”, rekao je Božinović.
Capak o kućnim testovima
“Oni se nigdje u EU ne priznaju kao službeni, ali mogu poslužiti za orijentaciju. Ne priznaje se kao dijagnostički test nego ga treba potvrditi.”, rekao je Capak.
Uvođenje covid-putovnica od lipnja, jesu li osobe koje su primile drugu dozu automatski u tom sustavu? Što s onima koji se ne mogu cijepiti?
“To nije putni dokument nego dokument koji treba olakšati ljudima prelazak granice. Upravo da bi se cijeli taj proces odvijao na vjerodostojan način i da bi se spriječile gužve i sumnje u dokumente. Što se tiče ljudi koji se ne mogu cijepiti, dakako da oni neće trebati plaćati testiranja. Što se tiče svega ostalog, znate da je upravo i na tu temu su bili pregovori između europskog parlamenta i EK, postignut je dogovor da testovi budu po prihvatljivijoj cijeni i zato se EK obavezala izdvojiti 100 milijuna eura za plaćanje tih testova uz mogućnost još 100 milijuna eura”, rekao je Božinović.
O norijadi
“Mjere koje su na snazi su svima poznate, postoji i tzv. ograničenje okupljanja koje je još uvijek na snazi, mijenjat će se vjerojatno s 1. lipnja. Raspravlja se kako će se mijenjati tog dana. Mjere koje su na snazi se trebaju poštivati i svi ih se trebaju držati. Osobe koje se imaju plan okupljati bi trebale biti svjesne činjenice da virus kola među nama i da se može razbuktati i da mjere nisu propisane da im se ne dopusti da se vesele, nego da se ograniči širenje virusa. HZJZ je više puta kad su se takva događanja planirala propisao mjere i tražio da ih se sudionici drže i tako ovaj put pozivamo maturante da se drže mjera”, rekao je Capak.
“Ne samo maturanti, nego svi moramo biti svjesni da su brojke još uvijek visoke, iako ovaj tjedan padaju više pod 30%. Naša incidencija je takva da Hrvatska je u tzv. crvenoj zoni i ono što moramo svi skupa nastaviti činiti je da damo svatko sve od sebe da nam brojevi i dalje padaju. Bez obzira na potvrde i sve ovo o čemu govorimo, ako nam brojevi ne budu dobri, mi ćemo se suočavati s ograničenjima za dolazak stranih turista u RH. To moramo izbjeći i zato u ovom popuštanju idemo postupno, to što su nam brojke sve bolje i što epidemija sigurno nastavlja s tim povoljnim razvojem, još mi to nismo dosegli u mjeri u kojoj bi se mogli opustiti, a zapravo se ne bi trebali ni potpuno opustiti sve dok ne bude proglašen kraj epidemije. Znamo što se događalo prošlo ljeto i ove sezone, od danas do kraja ljeta, moramo voditi račune o situaciji, mjerama na snazi i pozivati građane i pogotovo organizatore događanja, da budu svjesni da su to mjesta s kojih se može širiti epidemija što pak može imati utjecaj na neka druga kretanja, u ovom kontekstu i na turističku sezonu i punjenje državnog proračuna, to nam mora biti svima zajednički interes”, rekao je Božinović.
O ljudima za koje se ne zna čime su cijepljeni
“To će se riješiti i rješavaju se sve te greške u bazi podataka. Saznat ćemo kad osoba dođe na drugu dozu, iz potvrde koje je dobila prilikom dobivanja prve doze. Kontaktirat ćemo i cjepitelje po potrebi jer se zna kojim danom se cijepilo kojim cjepivom”, rekao je Capak.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa