Hrvatska
Spremate se na put u inozemstvo? Evo što vam treba za ulazak u BiH, Njemačku…
Niz europskih država zbog povoljnije situacije s pandemijom koronavirusa liberalizirao je prelazak svoje državne granice, no do uvođenja digitalne zelene potvrde ili tzv. covid putovnice koja bi trebala ujednačiti pravila kretanja po Europi, svatko tko iz Hrvatske kreće na put u inozemstvo, ako ne želi imati problema na granici, mora se dobro informirati o tome što pojedina država traži od putnika koji ulaze na njen državni teritorij.
Pravila su uglavnom ista, traži se potvrda o cijepljenju, testiranju ili preboljenju Covida-19.
Slovenija
Za ulazak u Sloveniju od prošlog je vikenda na snazi novi režim prelaska granice koji propisuje 10-dnevnu karantenu za putnike iz država ili regija na crvenom popisu. Karantenu se, međutim, može izbjeći uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa. Osobe koje su preboljele koronavirus u Sloveniju mogu ući uz potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 10 dana i nije starija od šest mjeseci, ili uz potvrdu liječnika da je osoba preboljela Covid-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma.
Cijepljeni pak moraju imati dokaz o cijepljenju koji potvrđuje da je osoba cijepljena drugom dozom Pfizerovog cjepiva prije najmanje sedam dana, drugom dozom Moderne, SputnjikaV ili kineskih cjepiva Sinopharm i Sinivac, odnosno cjepivom Johnson&Johnson prije najmanje 14 dana.
Osobama koje su primile cjepivo AstraZeneca, za ulazak u Sloveniju dovoljna je već i prva doza cjepiva, ali od cijepljenja mora proći najmanje 21 dan.
Italija
Za ulazak u Italiju nužan je negativan PCR test ili antigenski brzi test ne stariji od 48 sati. No antigenski brzi test Slovenija ne priznaje pa hrvatskim građanima put do Italije ipak iziskuje skuplji PCR test. U protivnom, ako se nije testirao, putnik mora u samoizolaciju u trajanju od 10 dana te nakon toga na PCR ili antigenski test. Od jučer je na snazi novi režim ulaska u zemlju, gdje svi koji ulaze u Italiju na bilo koje razdoblje, bilo kojim prijevoznim sredstvom, prije nego uđu na nacionalni teritorij moraju ispuniti Digitalni obrazac za lociranje putnika. Uloga tog dokumenta je locirati kontakte osobe, ako se pokaže da je zaražena koronavirusom.
Austrija
Austrija od 19. svibnja na svoj teritorij pušta osobe koje su cijepljene ili su preboljele Covid-19, no potvrde moraju biti na njemačkom ili engleskom jeziku. Kod cijepljenih, od prve doze cjepiva ili jednokratnog cjepiva mora proći od 22 dana do najviše tri mjeseca, a nakon druge doze maksimalno devet mjeseci. Tko se cijepi 21. dan nakon preboljenja, može ući u Austriju već nakon prve doze. Kod oporavljenih potreban je dokaz da su infekciju preboljeli u posljednjih šest mjeseci ili nalaz antitijela ne stariji od tri mjeseca. Hrvatski građani u Austriju mogu i s negativnim PCR testom ne starijim od 72 sata ili antigenskim brzim testom ne starijim od 48 sati, ali to ih ne oslobađa 10-dnevne karantene, koja se prekida peti dan, na temelju negativnog testa.
Njemačka
Do 30. lipnja hrvatski građani mogu u Njemačku uz digitalnu najavu ulaska te negativni PCR ne stariji od 72 sata ili antigenski test ne stariji od 48 sati. Priznaju se i potvrde o potpunom cijepljenju ili preboljenju Covida-19 na jednom od svjetskih jezika. Bez takve potvrde putovati mogu djeca do šest godina.
Mađarska
Mađarska, osim testiranih, na svoj teritorij pušta i putnike koji su preboljeli Covid-19, ali pod vrlo rigoroznim pravilima. I dalje je na snazi zabrana ulaska svim stranim državljanima, pa tako i hrvatskim, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Svi koji imaju reguliran boravak, pri povratku iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije u trajanju od 10 dana, koja se može ukinuti uz dva negativna PCR testa s razmakom od najmanje 48 sati. Priznaju se samo testovi napravljeni u Mađarskoj. Zabrana ulaska u Mađarsku ne odnosi se na osobe koje pri prijelazu granice dokažu da su imale Covid-19 u okvirima od šest mjeseci prije ulaska. Hrvatski državljani mogu u Mađarsku bez ograničenja jedino ako je riječ o putovanju radi obavljanja poslovne ili gospodarske aktivnosti.
Velika Britanija
U Veliku Britaniju može se iz Hrvatske putovati jedino uz obaveznu karantenu, čak i za cijepljene i preboljele.
Francuska
Francuska od svih hrvatskih građana starijih od 11 godina na ulasku u zemlju traži negativan PCR test ne stariji od 72 sata.
U BiH i Crnu Goru bez ograničenja, Srbija traži test
Da bi ušli u Bosnu i Hercegovinu, hrvatski građani ne moraju predočiti negativan PCR ako u BiH ulaze direktno iz Hrvatske. Slobodan nam je i pristup Crnoj Gori, gdje trenutno ne postoje nikakva ograničenja za hrvatske državljane.
U Srbiju se iz Hrvatske može ući jedino uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati, piše Novi list.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.
Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti
FOTO / Nadbiskup Zgrablić na svetkovinu sv. Josipa predvodio misno slavlje u Svećeničkom domu
NADIN / Policija provela akciju nadzora teretnih vozila i autobusa na A1. Evo što su sve zatekli…
