Hrvatska
Spremate se na put u inozemstvo? Evo što vam treba za ulazak u BiH, Njemačku…
Niz europskih država zbog povoljnije situacije s pandemijom koronavirusa liberalizirao je prelazak svoje državne granice, no do uvođenja digitalne zelene potvrde ili tzv. covid putovnice koja bi trebala ujednačiti pravila kretanja po Europi, svatko tko iz Hrvatske kreće na put u inozemstvo, ako ne želi imati problema na granici, mora se dobro informirati o tome što pojedina država traži od putnika koji ulaze na njen državni teritorij.
Pravila su uglavnom ista, traži se potvrda o cijepljenju, testiranju ili preboljenju Covida-19.
Slovenija
Za ulazak u Sloveniju od prošlog je vikenda na snazi novi režim prelaska granice koji propisuje 10-dnevnu karantenu za putnike iz država ili regija na crvenom popisu. Karantenu se, međutim, može izbjeći uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa. Osobe koje su preboljele koronavirus u Sloveniju mogu ući uz potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 10 dana i nije starija od šest mjeseci, ili uz potvrdu liječnika da je osoba preboljela Covid-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma.
Cijepljeni pak moraju imati dokaz o cijepljenju koji potvrđuje da je osoba cijepljena drugom dozom Pfizerovog cjepiva prije najmanje sedam dana, drugom dozom Moderne, SputnjikaV ili kineskih cjepiva Sinopharm i Sinivac, odnosno cjepivom Johnson&Johnson prije najmanje 14 dana.
Osobama koje su primile cjepivo AstraZeneca, za ulazak u Sloveniju dovoljna je već i prva doza cjepiva, ali od cijepljenja mora proći najmanje 21 dan.
Italija
Za ulazak u Italiju nužan je negativan PCR test ili antigenski brzi test ne stariji od 48 sati. No antigenski brzi test Slovenija ne priznaje pa hrvatskim građanima put do Italije ipak iziskuje skuplji PCR test. U protivnom, ako se nije testirao, putnik mora u samoizolaciju u trajanju od 10 dana te nakon toga na PCR ili antigenski test. Od jučer je na snazi novi režim ulaska u zemlju, gdje svi koji ulaze u Italiju na bilo koje razdoblje, bilo kojim prijevoznim sredstvom, prije nego uđu na nacionalni teritorij moraju ispuniti Digitalni obrazac za lociranje putnika. Uloga tog dokumenta je locirati kontakte osobe, ako se pokaže da je zaražena koronavirusom.
Austrija
Austrija od 19. svibnja na svoj teritorij pušta osobe koje su cijepljene ili su preboljele Covid-19, no potvrde moraju biti na njemačkom ili engleskom jeziku. Kod cijepljenih, od prve doze cjepiva ili jednokratnog cjepiva mora proći od 22 dana do najviše tri mjeseca, a nakon druge doze maksimalno devet mjeseci. Tko se cijepi 21. dan nakon preboljenja, može ući u Austriju već nakon prve doze. Kod oporavljenih potreban je dokaz da su infekciju preboljeli u posljednjih šest mjeseci ili nalaz antitijela ne stariji od tri mjeseca. Hrvatski građani u Austriju mogu i s negativnim PCR testom ne starijim od 72 sata ili antigenskim brzim testom ne starijim od 48 sati, ali to ih ne oslobađa 10-dnevne karantene, koja se prekida peti dan, na temelju negativnog testa.
Njemačka
Do 30. lipnja hrvatski građani mogu u Njemačku uz digitalnu najavu ulaska te negativni PCR ne stariji od 72 sata ili antigenski test ne stariji od 48 sati. Priznaju se i potvrde o potpunom cijepljenju ili preboljenju Covida-19 na jednom od svjetskih jezika. Bez takve potvrde putovati mogu djeca do šest godina.
Mađarska
Mađarska, osim testiranih, na svoj teritorij pušta i putnike koji su preboljeli Covid-19, ali pod vrlo rigoroznim pravilima. I dalje je na snazi zabrana ulaska svim stranim državljanima, pa tako i hrvatskim, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Svi koji imaju reguliran boravak, pri povratku iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije u trajanju od 10 dana, koja se može ukinuti uz dva negativna PCR testa s razmakom od najmanje 48 sati. Priznaju se samo testovi napravljeni u Mađarskoj. Zabrana ulaska u Mađarsku ne odnosi se na osobe koje pri prijelazu granice dokažu da su imale Covid-19 u okvirima od šest mjeseci prije ulaska. Hrvatski državljani mogu u Mađarsku bez ograničenja jedino ako je riječ o putovanju radi obavljanja poslovne ili gospodarske aktivnosti.
Velika Britanija
U Veliku Britaniju može se iz Hrvatske putovati jedino uz obaveznu karantenu, čak i za cijepljene i preboljele.
Francuska
Francuska od svih hrvatskih građana starijih od 11 godina na ulasku u zemlju traži negativan PCR test ne stariji od 72 sata.
U BiH i Crnu Goru bez ograničenja, Srbija traži test
Da bi ušli u Bosnu i Hercegovinu, hrvatski građani ne moraju predočiti negativan PCR ako u BiH ulaze direktno iz Hrvatske. Slobodan nam je i pristup Crnoj Gori, gdje trenutno ne postoje nikakva ograničenja za hrvatske državljane.
U Srbiju se iz Hrvatske može ući jedino uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati, piše Novi list.
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole
PK JADERA NA SV. KRŠEVANU / Niz osobnih rekorda i normi za PH sa mitinga u Zadru
Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području
OD 24. STUDENOG: ZIMSKI PARK VIŠNJIK – Zimska čarolija za cijelu obitelj
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
(NE)RADNI DANI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i sutra…
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeDANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeSUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prijeZnanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!