Connect with us

Hrvatska

Spremate se na put u inozemstvo? Evo što vam treba za ulazak u BiH, Njemačku…

Objavljeno

-

Niz europskih država zbog povoljnije situacije s pandemijom koronavirusa liberalizirao je prelazak svoje državne granice, no do uvođenja digitalne zelene potvrde ili tzv. covid putovnice koja bi trebala ujednačiti pravila kretanja po Europi, svatko tko iz Hrvatske kreće na put u inozemstvo, ako ne želi imati problema na granici, mora se dobro informirati o tome što pojedina država traži od putnika koji ulaze na njen državni teritorij.

Pravila su uglavnom ista, traži se potvrda o cijepljenju, testiranju ili preboljenju Covida-19.

Slovenija

Za ulazak u Sloveniju od prošlog je vikenda na snazi novi režim prelaska granice koji propisuje 10-dnevnu karantenu za putnike iz država ili regija na crvenom popisu. Karantenu se, međutim, može izbjeći uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa. Osobe koje su preboljele koronavirus u Sloveniju mogu ući uz potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 10 dana i nije starija od šest mjeseci, ili uz potvrdu liječnika da je osoba preboljela Covid-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma.

Cijepljeni pak moraju imati dokaz o cijepljenju koji potvrđuje da je osoba cijepljena drugom dozom Pfizerovog cjepiva prije najmanje sedam dana, drugom dozom Moderne, SputnjikaV ili kineskih cjepiva Sinopharm i Sinivac, odnosno cjepivom Johnson&Johnson prije najmanje 14 dana.

Osobama koje su primile cjepivo AstraZeneca, za ulazak u Sloveniju dovoljna je već i prva doza cjepiva, ali od cijepljenja mora proći najmanje 21 dan.

Italija

Za ulazak u Italiju nužan je negativan PCR test ili antigenski brzi test ne stariji od 48 sati. No antigenski brzi test Slovenija ne priznaje pa hrvatskim građanima put do Italije ipak iziskuje skuplji PCR test. U protivnom, ako se nije testirao, putnik mora u samoizolaciju u trajanju od 10 dana te nakon toga na PCR ili antigenski test. Od jučer je na snazi novi režim ulaska u zemlju, gdje svi koji ulaze u Italiju na bilo koje razdoblje, bilo kojim prijevoznim sredstvom, prije nego uđu na nacionalni teritorij moraju ispuniti Digitalni obrazac za lociranje putnika. Uloga tog dokumenta je locirati kontakte osobe, ako se pokaže da je zaražena koronavirusom.

Austrija

Austrija od 19. svibnja na svoj teritorij pušta osobe koje su cijepljene ili su preboljele Covid-19, no potvrde moraju biti na njemačkom ili engleskom jeziku. Kod cijepljenih, od prve doze cjepiva ili jednokratnog cjepiva mora proći od 22 dana do najviše tri mjeseca, a nakon druge doze maksimalno devet mjeseci. Tko se cijepi 21. dan nakon preboljenja, može ući u Austriju već nakon prve doze. Kod oporavljenih potreban je dokaz da su infekciju preboljeli u posljednjih šest mjeseci ili nalaz antitijela ne stariji od tri mjeseca. Hrvatski građani u Austriju mogu i s negativnim PCR testom ne starijim od 72 sata ili antigenskim brzim testom ne starijim od 48 sati, ali to ih ne oslobađa 10-dnevne karantene, koja se prekida peti dan, na temelju negativnog testa.

Njemačka

Do 30. lipnja hrvatski građani mogu u Njemačku uz digitalnu najavu ulaska te negativni PCR ne stariji od 72 sata ili antigenski test ne stariji od 48 sati. Priznaju se i potvrde o potpunom cijepljenju ili preboljenju Covida-19 na jednom od svjetskih jezika. Bez takve potvrde putovati mogu djeca do šest godina.

Mađarska

Mađarska, osim testiranih, na svoj teritorij pušta i putnike koji su preboljeli Covid-19, ali pod vrlo rigoroznim pravilima. I dalje je na snazi zabrana ulaska svim stranim državljanima, pa tako i hrvatskim, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Svi koji imaju reguliran boravak, pri povratku iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije u trajanju od 10 dana, koja se može ukinuti uz dva negativna PCR testa s razmakom od najmanje 48 sati. Priznaju se samo testovi napravljeni u Mađarskoj. Zabrana ulaska u Mađarsku ne odnosi se na osobe koje pri prijelazu granice dokažu da su imale Covid-19 u okvirima od šest mjeseci prije ulaska. Hrvatski državljani mogu u Mađarsku bez ograničenja jedino ako je riječ o putovanju radi obavljanja poslovne ili gospodarske aktivnosti.

Velika Britanija

U Veliku Britaniju može se iz Hrvatske putovati jedino uz obaveznu karantenu, čak i za cijepljene i preboljele.

Francuska

Francuska od svih hrvatskih građana starijih od 11 godina na ulasku u zemlju traži negativan PCR test ne stariji od 72 sata.

U BiH i Crnu Goru bez ograničenja, Srbija traži test

Da bi ušli u Bosnu i Hercegovinu, hrvatski građani ne moraju predočiti negativan PCR ako u BiH ulaze direktno iz Hrvatske. Slobodan nam je i pristup Crnoj Gori, gdje trenutno ne postoje nikakva ograničenja za hrvatske državljane.

U Srbiju se iz Hrvatske može ući jedino uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati, piše Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu