ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) MISA ZA 736. OBLJETNICU POSVETE SV. STOŠIJE Don Josip Pinčić: “Zadarska katedrala je plod Božje pomoći, ljudske pameti i rada ruku čovječjih”

Misno slavlje na 736. obljetnicu posvete zadarske katedrale sv. Stošije u zadarskoj prvostolnici sv. Stošije predvodio je don Josip Radojica Pinčić, katedralni župnik.
Katedrala sv. Stošije građevinski se podizala u tri vremenska razdoblja: u ranokršćanskom vremenu, u 4. st., u 9. st. i u 12. st. Zadarsku katedralu posvetio je 27. svibnja 1285. g. zadarski nadbiskup Lovro Periandar.
„Dan posvećenja katedrale je svečani dan. Katedrala na dan posvete slavi svoj rođendan. Počeci zadarske katedrale datiraju u ranokršćansko vrijeme u kojem je zabilježeno i ime prvog po imenu poznatog zadarskog biskupa, Feliksa“ rekao je don Josip, istaknuvši da bi „u narodu trebalo više zaživjeti značenje toga dana. U zadarskoj katedrali od 4. st. zbila su se mnoga događanja. Katedrala je uvijek više od zidova, stupova i krovova. Ona se, poput svoga zvonika, poput ruku podiže uvis, pruža se prema nebu slaveći Boga, moleći ga i zahvaljujući mu za primljene darove. Ona je uvijek svjedokom tolikih molitava, tolikih susreta, župskih i kulturnih događanja, dekanatskih i nadbiskupijskih svetih misa“ reako je don Josip.

Dan posvete prvostolnice doziva u spomen višestoljetno bogatstvo kršćanskog sjećanja i „zahvalnost za darovane milosti jer se u katedrali sv. Stošije već od 4. st. pronosi slava Kristovog imena i prenosi baština otajstva u zajednici mjesne Crkve. Zahvalni smo Bogu za to, za sve biskupe, svećenike, redovnike, redovnice, učitelje i za sve koje Bog odabire za širenje darova svetosti. Katedrala je katedra biskupa i majka crkva, mjesto slave Božje i znak njegove prisutnosti, vjere i kulture, a slavlja u njoj otkrivaju zajedništvo mjesne Crkve“ rekao je katedralni župnik, potaknuvši na molitvu „da i mi budemo kreposni Božji hram u težnji za svetošću, da prepoznamo Božju želju i postanemo njegov živi hram, Božja slava“.
Pinčić je upozorio na sekularizaciju koja utječe na to da se u čovjeku ne ostvaruje Božja kuća molitve i čistoće. Znak sekularizacije je i desakraliziranje crkava, održavanje neprimjerenih sadržaja u crkvama, mentalitet u kojem je izgubljen osjećaj za sveto, za tišinu i molitvu.
„Mi, živi hramovi, trebamo kameni hram kao šator Božji. Crkva treba biti mjesto liturgijskog čina, mjesto sabranosti, molitve, doličnog susreta s Bogom u vlastitoj savjesti i zajednici. Poželjeti je da čovjek, živi hram, neprestano raste u kršćanskoj ljubavi. Potrebno je poštivati svetost hrama kako bismo doživjeli da u njemu prebiva Božja slava i istinsko Božje prijestolje, jer u njemu živi euharistijski Gospodin“ rekao je don Josip, naglasivši da „izgrađujući sebe, izgrađujemo i kameni Božji hram pripremajući se za puninu života u vječnosti“.

Početak gradnje zadarske katedrale je u 4 st., a današnji izgled te trobrodne romaničke građevine datira iz 12. i 13. st., sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. st. Katedrala je podignuta na mjestu starokršćanske bazilike. Prvotno je bila posvećena apostolskom prvaku Petru, a od 9. st., kad je zadarski biskup Donat donio kosti mučenice Stošije, naziva se njenim imenom, Stošijina katedrala.
Sarkofag s moćima sv. Stošije nalazi se u pokrajnjoj lađi, u sjevernoj apsidi katedrale. Ispod prezbiterija je kripta iz 12. st., a pročelje s kasnoromaničkim portalima dovršeno je u 14. st., 1324. godine.
Don Josip je podsjetio i na stradanja Stošijine katedrale tijekom povijesti, kada je dijelila sudbinu naroda i domovine za kojom su posezali neprijatelji i strani osvajači.
Zadarska katedrala doživjela je stradanje za vrijeme mletačkih osvajanja početkom 13. st., Mlečani su je devastirali 1202. g. Upravo nakon obnove od toga perioda razaranja, 27. svibnja 1285. g. posvetio ju je zadarski nadbiskup Lovro Periandar.
Katedrala je doživjela stradanje i od bombi u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu. „Trebalo je izdržati sve te bolne napetosti do današnjih dana. Uvijek je, uz svoje brojne prijatelje, imala i neprijatelje koje su je željeli izbrisati s lica zemlje, da se zatare i narod koji je u katedrali primao tolike milosti i nadahnuća, jakost i snagu. Kao putnici ovom zemljom u tom hramu u šatoru Božjem nalazimo nadahnuća i poticaje, slušamo Božju riječ. Primamo snagu da bismo primili utjehu i jakost, zahvalnost za dar života. Oni koji su katedralu namjeravali srušiti, srušili su sami sebe i ostavili ljagu nad vlastitim imenom i poviješću. A Stošijina katedrala i dalje ponosno stoji i okuplja djecu kao majka. Što je bila progonjenija, bivala je još izdržljivija te je prkosila nesklonim vremenima. Obarana, ali ne oborena“ poručio je župnik Pinčić.

Don Josip je rekao da se na Crkvu kao Isusovo djelo i crkvu kao nadbiskupijsko djelo, na katedralu, na osobit način ostvaruje sljedeća misao sv. Ivana Zlatoustog: „U ovome je veličina crkve. Napadnuta, pobjeđuje. Uhvaćena, oslobađa se. Nagrđena, postaje ljepša. Ranjena, ne pada. Uzburkana, ne potapa se. Kovitlana olujama, ne brodolomi se. U borbi neporažena, pod udarcima nepobijeđena“.
„Takva je Crkva kao institucija, takva je crkva i katedrala sv. Stošije kao zgrada – plod Božje pomoći, ljudske pameti i rada ruku čovječjih. Kao što se Božja riječ ušatorila, uzela prebivalište među nama, tako je i katedrala po svojoj gradnji i obnavljanju zadobivala nova krila i zalet, plemenitošću dobrih ljudi te neumorno pozivala sve ljude dobre volje na Gozbu Jaganjčevu. Time nastavlja uvijek dovršavati, oplemenjivati nutrinu ljudi, posvećujući ih svetinjama koje se u katedrali sv. Stošije slave“ rekao je don Josip, navodeći liturgiju i sakramente koji se slave u katedrali: molitva, kateheze, krštenja, ispovijed, euharistija, bolesničko pomazanje, ženidba.
„Sabiremo se da se učvrstimo u ljubavi prema braći ljudima i svakom čovjeku. To je kuća istine, škola ljubavi, vjerničkog i bratskog zajedništva, mjesto opraštanja i oproštenja. U razgovoru sa Samaritankom koja je Isusa pitala gdje se treba klanjati, u židovskom hramu u Jeruzalemu ili u samarijskom hramu, Isus odgovara da dolazi vrijeme kad će se pravi, istinski klanjatelji klanjati Bogu u duhu i istini te da takve klanjatelje Isus želi i treba. Od početka kršćanstva do danas, crkve su bile posebna i odvojena mjesta za molitvu, okupljanja, euharistijska slavlja, za očitovanja bratske ljubavi i zajedništva. I riječ ‘posveta’ znači odvajanje od svijeta i svjetovnih uporaba, a to potvrđuju zgrada i oltar, ruho i posuđe, osobe koje se dodjeljuju Bogu u izravnu službu“ rekao je don Josip, poručivši da „institucionalna Crkva ne može bez zidane Crkve koja okuplja vjernike na hvalu slave Božje. Materijalna katedrala ne može bez duhovne, hijerarhijske, institucionalne Crkve“.

Župnik Pinčić zamolio je zagovor apostolskih prvaka Petra i Pavla i sv. Stošije kojoj je posvećena katedrala, majka svih crkava u Nadbiskupiji, da blagoslove puk na rođendan katedrale, „da je vrata paklena nikad ne nadvladaju, nego da i ubuduće bude svima otvorena, nebeskim darovima i našim ljudskim potrebama“.
Gospodinu je upućena molitva da usliši sve koji se mole u svojim potrebama u katedrali, da Bog primi svetu službu koja se u njoj prinosi te da ispuni duhovnom radošću, pobožnošću i mirom sve koji pohode katedralu.
Zadarsku prvostolnicu pohodio je i papa Aleksandar III. za svog posjeta Zadru 1177. g.

Za svoga apostolskog pohoda Zadru 9. lipnja 2003. g., nakon što je predmolio Slavlje Šestog časa na obližnjem Forumu, iako je bio već narušenog zdravstvenog stanja i u naporu od petodnevnog pohoda gradovima Hrvatske, sv. Ivan Pavao II- izrazio je izričitu želju da nakon susreta s narodom pohodi i katedralu.
Taj sveti Papa došao je u papamobilu ispred Stošijine katedrale čije je pročelje bilo urešeno vatikanskom i hrvatskom zastavom, gdje su ga dočekali tadašnji katedralni župnik don Milivoj Bolobanić i redovnice. Papa je promotrio unutrašnjost prvostolnice te je podizanjem svoje pastirske ruke uputio blagoslov i katedrali sv. Stošije koja nosi ime ranokršćanske svetice mučenice Anastazije, rodom Rimljanke, iz grada stolovanja Pape kao rimskog biskupa.
Prema Biskupskom ceremonijalu br. 44.-45., „Katedralna crkva je središte liturgijskog života jedne biskupije te se na prikladne načine treba u vjerničke duše utiskivati ljubav i poštovanje prema katedralnoj crkvi. Tome osobito doprinosi godišnja proslava njezinog posvećenja, kao i hodočašća vjernika u katedralnu crkvu“.
ZADAR / ŽUPANIJA
KORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…

Crkve na Poluotoku u središtu Zadra u pasionskom duhu – ‘Korizma u zadarskim crkvama’ – Pasionska baština uz promišljanje o Kristovoj muci
Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u interpretaciji vrsnih umjetnika:
Katedrala sv. Stošije – Pučki pivači KBF, 23. 3.
Svetište sv. Šime – Condura Croatica, 29. 3.
Crkva sv. Mihovila – Pučki pivači Kaštel Lukšić, 5. 4.
Crkva sv. Frane – KUD-ovi Radovin, Rtina, Ražanac, Tkon i Novigrad, 12. 4.
Dobro došli na pasionske večeri u četiri drevne zadarske crkve u Korizmi!
Organizatori: Povjerenstvo za kulturu Zadarske nadbiskupije, Koncertni ured Zadar i Svetište sv. Šime.
ZADAR / ŽUPANIJA
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 16. ožujka 2025.
BAUHAUS:
Zatvoreno
KAUFLAND:
Zatvoreno
EUROSPIN:
Zatvoreno
HEY PARK
Zatvoreno
TOMMY
Trg Damira Zdrilića 1 – od 7 do 20
Skradinska 8 – od 7 do 21
Ulica Marka Marulića 7 – od 7 do 20
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Polačišće 2 – od 7 do 13
Frane Petrića 10 – od 7 do 13
LIDL:
Zatvoreno
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
Zatvoreno
SUPERNOVA:
Zatvoreno
STUDENAC:
od 7 do 21:
Ulica Franje Fanceva 13
Put Petrića 32
Ulica Ivana Skvarčine 18
Ulica Nikole Tesle 17A
Ivana Zadranina 1/A
Ul. Roberta F. Mihanovića 62
RIBOLA
Put Pudarice 11 – od 7 do 21
PEVEX
Zatvoreno
METRO
Zatvoreno
EMMEZETA
Zatvoreno
ZADAR SHOPPING CAPITOL
Zatvoreno
CITY PARK ZADAR
Zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
Pothvat Ivice Kapitanovića: Istim uljem šampion Noćnjaka i zlatni u New Yorku!

Ova velika priznanja na Noćnjaku i u New Yorku su meni i mojoj obitelji dodatan poticaj da se s još više žara posvetimo maslinama i proizvodnji vrhunskog maslinovog ulja, poručio Ivica Kapitanović
Piše: Nedjeljko Jusup
Od svih zadarskih maslinara najviše razloga za zadovoljstvo ima Ivica Kapitanović iz Biograda na moru. Za svoja višesortna ekstra djevičanska maslinova ulja on je na međunarodnoj manifestaciji Noćnjak koja se održava u gradu Rabu na istoimenom otoku osvojio dvije zlatne medalje I titulu šampiona za najbolje intenzivno ulje od sljubljenih sorti.
-Znao sam da imam kvalitetno ulje ali ovakav uspjeh nisam očekivao, rekao je Kapitanović neposredno što mu je u rapskom hotelu Valmar Padova uručena zlatna odličja I veliki šampionski pehar.
-Ovakvo nešto san je svakog maslinara, nije krio uzbuđenje Kapitanović. Jer uspjeh je postigao u kategoriji otvorenih ulje gdje je najžešća konkurencija. Iz Hrvatske I susjednih zemalja Slovenije, BiH I Crne gore pristiglo je više od 300 uzoraka kvalitetnih ulja.
Slavlje zbog šampionske titule na Noćnjaku dodatno je uveličala vijest iz New Yorka, gdje se upravo održava najveće svjetsko ocjenjivanje kvalitete maslinovih ulja- NYIOOC 2025.
-E, ovo je već san snova. Dodatna potvrda da sam na pravom putu, prokomentirao je Kapitanović. Svjetski panel njegovo je ekstra djevičansko ulje Camino ocjenio kao naglašeno voćno, ugodne gorčine, odgogođene pikantnosti i– harmonično!
Kapitanovićevi uspjesi su tim veći jer se relativno kratko bavi uzgojem maslina.
-Počeo sam prije 15 goddina u očevom masliniku, kaže. Nažalost otac Dinko nije dočekao ovaj uspjeh. Umro je od posljedica korone. U međuvremenu je Ivica Kapitanović, inače poznati ugostitelj koji u biogradskih Solinama vodi obiteljskih restoran , nastavio saditi masline. Na lokaciji između Pakoštana I Draga podigao je I maslinik sa 170 stabala sorte oblica, plavica, leccino, Coratina, Carolea…
-Sve sam radio po pravilima struke, ističe Kapitanović. S vremenom su počela stizati i priznanja za kvalitetu ulja. Najprije na lokalnom natjecanju u Maškovića Hanu, a potom u Vodicama na manifestaciji mladih maslinovih ulja Dalmacije.
-Masline beremo ručno u fazi optimalne zriobe i odmah prerađujemo u Uljari Nadin kod Željka Vrsaljka, otkriva Kapitanović. On i njegova obitelj posvećena je održivosti. Primjenjuju prakse organskog uzgoja što obogaćuje tlo I štite okoliš. Njihovo nagrađivano ulje, ističu ocjenjivači, odražava ne samo bogatu prirodnu baštinu regije već i generacijsku strast itradiciju.
-Ova velika priznanja na Noćnjaku i u New Yorku su meni i mojoj obitelji dodatan poticaj da se s još više žara posvetimo maslinama I proizvodnji vrhunskog maslinovog ulja, poručio je na kraju Ivica Kapitanović. Bio je uspješan i u Domovinskom ratu od početka do konačne pobjede. Kao pripadnik 134 brigade, dva puta je ranjen, ali nikad nije odustajao. Borac bio i ostao. Kako u ratu, tako i danas u miru.

Svi zadarski dobitnici zlatnih nedalja
OPG Budislav Mađerić, Pašman, OPG Vedran Glavan, Privlaka, OPG Marko Filipi, Sali, Ivica Kapitanović, Biograd na moru, Anđelko Vrsaljko, Nadin, OPG Marko Zagorac, Polača, PZ Maslina I vino, Polača, Josip Pavlica, Zadar, Zdravko Mamić, Lišane Ostrovačke, Ante Bungur- Geta, Pakoštane, OPG Deša, Zadar, Marjana Novaković, Posedarje, Nedjeljko Jusup, Zadar, OPG Branko Kutija Bankovac, OPG Stanko I Dinko Sikirić, Bibinje, Ivan Eškinja- Lantana, Sveti Filip I Jakov, OPG Grgo Anzulović, Novigrad, Damir Mazić, Kraj, otok Pašman, OPG Ana Kuštera, Kraj, otok Pašman, OPG Gordana Strpić, Vrana, OPG Lalin, Pakoštane, OPG Nenad Vrkić, Rupalj, Zdravko Mamić, Lišane Ostrovačke, OŠ Bartola Kašića Zadar, OPG Josip Kulaš, Polača, Mirko Ivoš, Kali, otok Ugljan, OPG Kuzman, Zadar, OPG Tereza Vidas- Puhalović, Novalja, OPG Mirjana Maraš, Vrsi, i OŠ Šimuna Budinića, Zadar.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!