Connect with us

Hrvatska

Hrvatska slavi Dan državnosti

Objavljeno

-

Hrvatska danas slavi Dan državnosti prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Dan državnosti ove godine obilježava se na 31. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora kojemu je za predsjednika bio izabran Žarko Domljan.

Konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je “u izuzetno svečanom ozračju”, zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.

Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.

Za potpredsjednike Sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz 90. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Hrvatska drugu godinu zaredom Dan državnosti proslavlja 30. svibnja. Prije dvije godine taj je datum bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja, koji je bio državni blagdan i neradni dan.

Naime, HDZ-a većina u Saboru pretprošle godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vratila je Dan državnosti na 30. svibnja, kako je to bilo i 90-ih godina.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kraj nestabilnog vremena: Evo kada stiže pravi proljetni ugođaj

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Nad sjevernom i srednjom Europom je polje povišenog tlaka anticiklone, ciklonalni vrtlozi nalaze se na istoku i na zapadu od anticiklone, jedan nad Atlantikom južno od Islanda, a drugi nad zapadnim Sibirom. Nad Sredozemnim morem i nad našim krajevima zadržava se nestabilna vlažna zračna masa koja se kao plitka ciklona sporo premješta prema istoku.

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Krajem idućeg tjedna u unutrašnjosti živa u termometru može doseći i vrijednost od 28C dok će na Jadranu i uz Jadran temperatura biti oko 24C.

Danas i sutra će još biti dominantan utjecaj plitke ciklone tako da će biti promjenljivo oblačno s povremenom kišom i to uglavnom u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti te međurječju Save i Drave.

Obilnije oborine moguće su još u Gorskom kotaru. Na Jadranu i uz Jadran promjenljivo oblačno s duljim sunčanim razdobljima te slabom, a na Kvarneru i u podvelebitskom primorju jakom na udare i olujnom burom. Na krajnjem jugu Dalmacije moguće su lokalne grmljavinske nevere. Najviše dnevne temperature bit će u unutrašnjosti oko 14, na Jadranu do 20C.

Sutra u nedjelju prijepodne u unutrašnjosti oblačno s jutarnjom temperaturom oko 8C, na Jadranu uz obalu oblačna burina kapa a bura će zapuhati uz cijelu obalu. Jutarnje temperature od 11 na sjevernom Jadranu do 14 na krajnjem jugu Jadrana i na otocima.

Poslijepodne u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti postupno razvedravanje uz slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak. Najviše dnevne temperature oko
15C. Na Jadranu sunčano uz burinu kapu na Velebitu te umjerenu do jaku buru osobito na Kvarneru i u podvelebitskom primorju. Na srednjem i južnom Jadranu bura u slabljenju . Najviše dnevne temperature na Jadranu oko 20C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ vodi ispred SDP-a, Pupovac najnegativniji političar

Objavljeno

-

By

foto: Nova TV

Prema najnovijem istraživanju Crobarometra koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, HDZ i SDP u travnju su praktički poravnati.

HDZ – 25.8%

SDP – 25.2%

Možemo 10.6%

Most – 5.7%

Domovinski pokret – 4.3%

DOMiNO – 2.5%

HDZ bilježi blagi pad u odnosu na ožujak i sada uživa podršku 25.8 posto birača, dok je SDP blago ojačao i podržava ga 25.2 posto ispitanih. Razlika je minimalna i ulazi u okvir statističke pogreške.

Na trećem mjestu je Možemo s podrškom od 10.6 posto, što je pad u odnosu na prethodni mjesec. Most je četvrti s 5.7 posto podrške i također bilježi lagani pad.

Dva politička aktera desnice – Domovinski pokret i nova stranka DOMiNO, koju su osnovali bivši članovi DP-a – jedini su u porastu. Domovinski pokret podržava 4.3 posto ispitanih, a DOMiNO 2.5 posto. Sve ostale stranke pojedinačno imaju manje od 2.5 posto podrške.

Značajno je i to što se broj neodlučnih birača smanjio, sada ih je 11.3 posto. To su građani koji bi izašli na izbore, ali još ne znaju kome bi dali svoj glas.

Milanović najpozitivniji političar

Na listi političara s najpozitivnijim dojmom ponovno je na vrhu predsjednik Zoran Milanović. Njega pozitivno doživljava 53 posto ispitanika.

Na drugo mjesto probila se Marija Selak Raspudić, čija je stranka osnovana u ožujku. Prva reakcija javnosti je solidna – 41 posto ispitanih ima pozitivan dojam o njoj. Božo Petrov je na trećem mjestu s 35 posto pozitivnih reakcija. Slijede ga premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević – obojicu pozitivno percipira po 31 posto ispitanika.

Kad je riječ o negativnim dojmovima, prvo mjesto drži Milorad Pupovac – 77 posto ispitanih ga vidi u negativnom svjetlu. Drugi je Andrej Plenković sa 63 posto, a treći Ivan Penava, čiji negativni dojam iznosi 61 posto. Penava je ranije bio među pozitivcima, no ulazak u vlast očito je utjecao na percepciju građana.

Na četvrtom mjestu najnegativnije percipiranih političara nalazi se predsjednik sabora Gordan Jandroković, kojeg 59 posto ispitanih doživljava negativno. Na popisu se našao i Tomislav Tomašević s 56 posto negativnih reakcija, što dosad nije bio čest slučaj.

Inflacija i dalje glavni problem građana

Glavni problem za hrvatske građane i dalje je inflacija. Visoke cijene proizvoda i usluga najčešći su izvor zabrinutosti i frustracije, a ta tema već mjesecima drži prvo mjesto.

Na drugo mjesto probilo se opće nezadovoljstvo stanjem u gospodarstvu, dok je treće mjesto zauzelo nezadovoljstvo životnim standardom i preniskim plaćama. Četvrta je korupcija i kriminal na visokoj razini, a peti problem je socijalni status umirovljenika i njihove preniske mirovine.

Crobarometar je istraživanje javnog mnijenja koje na mjesečnoj bazi provodi agencija Ipsos za Dnevnik Nove TV. Travanjsko istraživanje provedeno je između 1. i 20. travnja, CAPI metodom, na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna statistička pogreška iznosi 3.3 posto, a za rejtinge stranaka 3.6 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog salmonele povučen pršut s tržišta: Provjerite frižidere

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog utvrđene bakterije salmonele Državni inspektorat RH s tržišta je opozvao “Pršut bez kosti ostaci narezivanja”, koji proizvodi osječka poljoprivredna tvrtka Žito, izvijestila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom LOT 25-00603, najbolje upotrijebiti do 30. lipnja 2025.

U proizvodu je utvrđena bakterija iz roda Salmonella spp. te nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu, navodi se u priopćenju.

Proizvela ga je i stavila na tržište osječka tvrtka Žito d.d.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu