ZADAR / ŽUPANIJA
NATJEČAJ ZA UPIS U KLASIČNU GIMNAZIJU IVAN PAVAO II. Ravnatelj Sorić: “Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića”
Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar u pripremama je za upis nova dva prva razreda u tu školu koja baštini tradiciju najstarije odgojno obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji.
Mr. don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije, u ponedjeljak 31. svibnja uputio je javnosti i službeni dopis, ‘Natječaj za upis učenika u prvi razred u školskoj godini 2021./2022. u Gimnaziju – program klasične gimnazije’.
Tome je prethodila i manifestacija ‘’Otvorena vrata Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar’ od ponedjeljka 24. do petka 28. svibnja, kada je gimnazija otvorila vrata svim zainteresiranima u želji da se upoznaju s tom školom kao mogućim izborom u nastavku svoga srednjoškolskog obrazovanja.
„Dani otvorenih vrata Klasične gimnazije prilika su za brojne susrete, susrete s budućim učenicima, njihovim roditeljima i zainteresiranim građanima koji se žele izbliza upoznati s radom naše škole. Svake godine u svibnju svima otvaramo vrata škole s ciljem da pobliže upoznaju naš rad, sadržaj, kurikulum, tehničke pojedinosti, da upoznaju nas koji u njoj djelujemo“ rekao je ravnatelj Sorić, istaknuvši da svake godine veliki broj zainteresiranih dolazi u školu s brojnim pitanjima.
„Odgovaramo na tu znatiželju u osobnom pristupu i dajući potrebne informacije. Svake godine veliko je zanimanje za upis u našu gimnaziju. Radujemo se visokom broju zainteresiranih za naš školski model kojim nastojimo da se razvija kompletna osobnost učenika i odgoj za potrebe šire zajednice“ rekao je Sorić.
Klasičari osvajaju prva mjesta na županijskim i državnim natjecanjima iz raznih područja. U Klasičnoj gimnaziji održavaju se mnoge izvanškolske aktivnosti i razvijaju socijalne vještine učenika, osvješćujući i vrijednosti volontarijata i pomoći bližnjima. Geslo te škole je ‘Zajedno stvarajmo bolji svijet’. Na tom tragu je i naziv njihovog školskog časopisa ‘Bolji svijet’ koji povezuje bivše i sadašnje učenike, a ove godine na državnoj smotri Lidrano stručna komisija proglasila ga je jednim od deset najboljih školskih časopisa u Hrvatskoj.
„U školi nastojimo prenijeti vjerski identitet u praksu, njeguje se osobni pristup učenicima, razgovor, dijalog, briga, elementi koje bih nazvao i obiteljskima. Nijedna institucija ne može nadomjestiti ulogu obitelji, ali nastojimo djelovati po primjeru obiteljskog odgoja, prije svega u međusobnim odnosima, pazeći da su naši učenici osobe, ljudi, pružajući im integralni odgoj. Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića, njihovog rasta, razvoja i uspjeha – ne samo statističkog, u ocjenama, nego životnog uspjeha u smislu sazrijevanja mlade osobe“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da „školu ne čini samo informacija, podatak i njihovo prenošenje. To je bitan element odgojno – obrazovnog procesa, no školu prije svega čini odgoj, primjer, i to naš osobni“.
Profesori u gimnaziji trude se izgrađivati mlade nudeći im životne vrijednosti i vlastitim primjerom.
„Vrijednim entuzijazmom i volonterskim duhom naših djelatnika nudimo potrebno djeci. Škola obiluje brojnim projektima, a njeni nositelji su profesori i cijeli tim Klasične gimnazije“ rekao je Sorić.
Tu je školu preporučljivo upisati s aspekta znanja, pripreme za fakultet, ali i pripreme za život uopće.
„Klasična gimnazija priprema čovjeka za opću kulturu, za humanističke i prirodoslovne znanosti. U našoj školi mladi čovjek može primiti cjelovito znanje. Uz težinu našeg programa, cijeli sklop znanja može na intelektualnoj razini izgraditi mladu osobu. Nudimo i duhovnu dimenziju. Djelatnici škole nastoje kroz osobni primjer pokazati duhovne vrijednosti, poštujući slobodu svakog pojedinca, kako bi mlada osoba vidjela da je najveća radost u okviru Evanđelja te spasiteljske i otkupiteljske poruke Isusa Krista“ rekao je ravnatelj Sorić.
Uredništvo školskog časopisa ‘Bolji svijet’ vodi Damir Sikirić, prof. Hrvatskog jezika u gimnaziji.
„Bolji svijet je rezultat zajedničkog rada i djelovanja svih u školi. Svatko daje doprinos, literarni, kreativni, stripovski, tematski, grafički, nude se prijedlozi i ideje. Profesori puste djecu sa sata da mogu sudjelovati u kreiranju časopisa. U vremenu kada opadaju tiskana izdanja, osobito školskih časopisa, mi još uvijek potičemo djecu na stvaranje časopisa, a djeca to prepoznaju kao plodonosno, dobro i pozitivno i rado se uključuju pisanjem vlastitih tema. Ponosni smo što smo na državnom Lidranu dobili pohvale da smo i u grafičkom, tehničkom smislu postigli vrijednost koja zadovoljava kriterije prosudbenog odbora koji je proglasio najbolje školske časopise u Hrvatskoj“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da je velika vrijednost što svake godine uopće tiskaju školski časopis. Jer, izdavanje školskih časopisa je u krizi i pada broj tih izdanja, nekad nedostaje kreativnosti, volje, želje, a ‘Bolji svijet’ je plod volonterskog rada i profesora škole.
„Ponosni smo da su to prepoznali i stručni ocjenjivači: kreativnost, volonterski duh i volju naših učenika i profesora koji su uredili časopis ‘Bolji svijet’“ rekao je ravnatelj Sorić.
Kvalitetu te škole potvrđuje i činjenica da 70 % maturanata Klasične gimnazije upišu fakultet koji je bio njihov prvi izbor.
„Učenici naše škole studiraju na prestižnim fakultetima u Hrvatskoj i u inozemstvu. To je uspjeh, no najveći uspjeh je ako uspijemo mladoj osobi, poštujući njenu slobodu i integritet, dati vrijednosti koje su opće, univerzalne, odnosno kršćanske vrijednosti koje zastupamo“ poručio je mr. Sorić.
Ana Gambiraža, knjižničarka u Klasičnoj gimnaziji, smatra da je posebnost te škole individualni pristup svakoj osobi te što im se kroz rad i razne izvannastavne aktivnosti pokušava približiti kršćanske vrijednosti.
„Različita su područja obrazovanja i brojne izvannastavne aktivnosti: Mladi knjižničari, Kreativna radionica Amfora, brojne suradnje s različitim ustanovama, sa Sveučilištem u Zadru, Arheološkim muzejom, projekt Zadar čita, obilježavamo Mjesec hrvatske knjige. Izazov je pristupiti učenicima da se otvore, onda im možemo ponuditi projekte i aktivnosti, shodno onome za što se zanimaju i da se razvijaju u području svoga interesa. Gimnazijalci uopće, i klasičari, više čitaju, žele napredovati, ulagati u sebe i svoje znanje. Klasična gimnazija nudi široki spektar znanja i aktivnosti. Temeljno je znanje, informacija, podatak, no ne vrti se sve oko toga, pogotovo u današnjem vremenu, kada sve druge kompetencije izlaze na vidjelo, poput informacijske i informatičke pismenosti, do financijske i matematičke. To sve čini kompletnu osobu“ rekla je Gambiraža, pohvalivši ugodnu radnu atmosferu s kolegama, njihovu suradnju i nadopunjavanje.
Karlo Škifić, učenik 2.a razreda, upisao je Klasičnu gimnaziju potaknut i zadovoljstvom svojih dviju rođakinja koje su pohađale tu školu.
„Na faksu im je sada dosta lagano. Neki prijatelji su mi govorili: ‘A, to je sto posto škola za popa ‘. Ali vide da ne idemo za svećenika, škola je kao i drugdje. Profesori nam pomažu, stvarno se trude oko nas. Ovo je najbolja škola. Koliko god učimo, imamo i slobodnog vremena. Škola me može pripremiti u potpunosti za dalje“ kaže Karlo, čija je želja biti inženjer elektrotehnike ili strojarstva.
Natali Pera, učenica 3.a je rekla: „Škola je atraktivna, ali i zahtjevna. Bilo mi je teško, imamo dosta predmeta, velika količina gradiva, ali sve se stigne, kad se hoće. I profesori su odlični, susretljivi, uvijek se možemo dogovoriti. Stignem i trenirati svaki dan izvan nastave. Treniram veslanje sedam puta tjedno. Uvijek se možemo dogovoriti s profesorima, nikakav pritisak ni stres, kao obitelj smo“ rekla je Natali koja svoje zvanje vidi u društvenoj djelatnosti, radu s ljudima.
Pera je bila i urednica nagrađenog časopisa ‘Bolji svijet’ da je jedan od deset najboljih u Hrvatskoj.
Svaki broj ima drugog urednika među učenicima, svatko daje svoju viziju i temu za neki broj.
„Kada smo slagali taj broj, ideja je bila prikazati maturante. Htjeli smo njima posvetiti broj, zatekla ih je korona, naziva ih se izgubljena generacija, nisu imali ekskurziju, htjeli smo oproštaj od njih. Ugodno smo se iznenadili kad smo nagrađeni“ rekla je Pera i zainteresiranima poručila: „Dođite u Klasičnu gimnaziju. U našoj školi ćete steći odlične radne navike, osjećat ćete se ugodno, bit će vam kao obitelj. Iskusit ćete puno lijepoga, svugdje se ide, putuje, puno toga ćete vidjeti, naučiti, upoznati puno ljudi, bit’ će vam odlično“.
Klasična gimnazija 1991. g. dobila je pravo javnosti i tada su se počeli upisivati i vanjski učenici koji nisu na putu svećeničke formacije. Dotad su tu školu, kao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, pohađali samo sjemeništarci. Marijan Pranjić, prof. biologije, 30 godina radi u Klasičnoj gimnaziji i ispratio je generacije učenika.
„U školi vlada posebna klima. Bio sam najmlađi kad sam prije 30 godina počeo raditi u Klasičnoj gimnaziji. Stari profesori, svećenici, oni su mene odgojili, promijenili, rastao sam s njima, razvijao se. Često kažem, da sam radio u nekoj drugoj ustanovi, da sam se bavio nekim drugom poslom, vjerojatno bih bio drugačiji čovjek. Sada sam tolerantniji, razumniji, nastojim komunicirati na drugačiji način. Mislim da je Klasična gimnazija i mene odgojila“ rekao je prof. Pranjić.
Mladi u Klasičnoj gimnaziji odraz su stvarnosti i generalnog mentaliteta mladih; tu gimnaziju ne pohađaju ‘besprijekorni’ mladi, kako netko ima predrasudu. „Mogu oni ponekad napraviti neku glupost, ali mi ćemo to kritizirati, ispravljati. Naši učenici su kao svi drugi, mladi kao mladi. Ali odgojem se usmjeravaju prema vrijednostima i formiraju u ljude. Naša djeca su kao svaka druga. Kod nas je dosta izražena odgojna komponenta. Odgoj je najbolji osobnim primjerom. Djeca žele proći sa što manje truda, a naše je da ih potaknemo i ispravno usmjerimo. Volim ih malo ‘natjerati’ da se trude, treba naći primjeren način, za njihovo dobro, da bi bili sretni i zadovoljni. Učenici nam i sami kažu kako cijene poseban pristup njima. Znam svakom učeniku ime i prezime, njegove probleme, sklonosti, narav. Imamo ljudski, kolegijalni pristup. Često putujemo, kad idemo na putovanja, kad smo s djecom 24 sata dnevno, stvori se poseban odnos povjerenja, poštovanja, ali uvijek treba ostati granica profesor učenik“ rekao je prof. Pranjić.
Osobito mu je zadovoljstvo kada sretne bivše učenike u prolazu, u gradu.
„Često sretnemo naše bivše učenike na ulici, s nama se srdačno pozdravljaju. Uvijek nam je drago sresti ih. Susrećemo ih svaki dan. To su vrsni intelektualci po cijelom svijetu, bave se raznim strukama, poslovima. Uvijek se lijepo sjećaju naše škole. Drago mi je da sam dao mali doprinos tome. Svaki majstor voli svoje djelo. Ja im kažem: ‘Vi ste, na neki način, i naše djelo. Mi smo utjecali na vas kroz četiri godine školovanja, formirali smo vas. Volimo vas sresti, vidjeti što se s vama dogodilo, koliko smo bili uspješni u našem poslu’. Kad ih sretnem da su uspješni, da su ostvarili svoje životne ciljeve, meni to uljepša dan. Kad ih vidim s njihovom djecom, popričamo, to mi je jako lijepo, susresti ih i vidjeti nakon toliko vremena“ istaknuo je prof. Pranjić.
Klasičari uspješno upisuju sve fakultete, humanističkog i prirodnog usmjerenja.
„Naši učenici upisuju medicinu, stomatologiju, kroz četiri godine dobiju solidne temelje za bilo koju struku, ne samo za društvene znanosti. Nisu zanemareni ni drugi predmeti, pogotovo ne prirodni predmeti, pa su spremni za upis na fakultet društvenog i prirodoslovnog smjera. Mladi će u Klasičnoj gimnaziji dobiti solidne temelje za uspješnu karijeru i za uspješan život u najširem smislu riječi, za sretan život u stručnom i obiteljskom smislu“ poručio je prof. Pranjić.
Klasičnu gimnaziju sada pohađa 195 učenika u 8 razrednih odjeljenja. U školi je zaposlen 31 djelatnik. Ravnatelj Sorić potpisao je objavu Natječaja za upis nove dvije generacije prvaša u zadarsku Klasičnu gimnaziju s napomenama:
1. Škola upisuje 52 učenika, u smjeru klasične gimnazije, četverogodišnji program trajanja, dva razredna odjela.
2. Dodatni ispiti i provjere za engleski jezik, kojeg polažu učenici koji ga nisu učili najmanje četiri godine u osnovnoj školi, održat će se 29. lipnja 2021. g. s početkom u 12,00 sati, a za kandidate s teškoćama u razvoju 21. lipnja 2021. g. s početkom u 11,30 sati.
3. Predmet posebno važan za upis je biologija.
4. Pravo na dodatno vrednovanje ostvaruju kandidati na osnovi rezultata koje su postigli na natjecanju u znanju iz vjeronauka.
5. U Gimnaziji se uče engleski i talijanski jezik.
6. Upisnice i dokumenti kojima su ostvarena dodatna prava na upis zaprimaju se u prostorijama Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u ponedjeljak, 12. srpnja 2021. od 8 do 16 sati i u utorak, 13. srpnja 2021. od 8 do 13 sati.
Informacije o školi mogu se saznati preko mrežne stranice www.gimnazija-ivanapavla.hr i Facebook-a Klasična gimnazija Ivana Pavla II. te na YouTube kanalu https://www.youtube.com/channel/UCk- QUpOo1k6xme62Y1CW8dw
Kontakt za sve informacije je i putem e-maila klasicna@zd.t-com.hr ili telefona 023/253-800 i 097/751 0563.
ZADAR / ŽUPANIJA
IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!
Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak), od 08:00 sati pa do 15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…