Connect with us

Hrvatska

Ruđerovci objavili inovativni koncept sustava upozoravanja na obalne hazarde

Objavljeno

-

Međunarodni istraživački tim koji predvodi Cléa Denamiel s Instituta Ruđer Bošković predstavio je inovativni koncept sustava upozoravanja na obalne hazarde koji se temelji na metodama koje višestruko smanjuju potrebe za računalnim resursima, priopćeno je s Ruđera.

Autori analiziraju mogućnosti primjene toga koncepta na druge obalne hazarde koji mogu izazvati ljudske žrtve i štete u iznosima i većim od nekoliko milijardi eura. Rad je objavljen u prestižnom časopisu ‘Frontiers in Marine Science’  koji je rangiran u prvih deset posto časopisa u području biologije mora i voda.

Obalna područja su pod sve većim utjecajem klimatskih hazarda, napose porasta razine mora, te se predviđa da će hazardi povezani s ekstremnim razinama mora imati izravan utjecaj na oko 630 milijuna ljudi do 2100. godine.

Brojne operativne prognoze i sustavi ranog upozoravanja služe kao podloga za upravljanje kriznim situacijama u svjetskim morima. Poplavljivanje Venecije je primjer iz susjedstva, gdje se temeljem prognoze fenomena ‘visoke vode’ aktivira sustav zaštitnih brana ‘Mojsije’ na ulazu u lagunu.

Međutim, svi ti sustavi upozoravanja su temeljeni na modelima koji su izuzetno zahtjevni u smislu potrebnih računalnih resursa. Za detaljno kartiranje hazarda uzduž obale potrebni su numerički modeli kilometarske do metarske razlučivosti.

”Predloženi pristup bi zahtijevao za nekoliko redova veličine mane računalne resurse, uz zadržavanje ili čak popravljanje pouzdanosti same prognoze i procjene obalnog hazarda”, objasnio je Ivica Vilibić s Ruđera.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Potres kod Zadra bio je jak. Seizmologinja govori što se dalje očekuje

Objavljeno

-

Jak potres magnitude 4.8 prema Richteru, s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice, koji se dogodio u utorak u 18:43, pomalo je “iznenadio” hrvatske znanstvenike.

Seizmologinja Iva Dasović iz Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića na PMF-u u Zagrebu kaže da se takva magnituda u tom području ne očekuje često.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa”
“To nije seizmički jako aktivno područje, u njemu se uglavnom događaju vrlo slabi do slabi potresi kakve godinama bilježimo”, kaže Dasović.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa. Ovo je zapravo najjači u tom području za koji znamo. Intenzitet potresa u epicentru procijenjen je na VI stupnjeva EMS ljestvice, a dogodio se u području Nacionalnog parka Paklenice, negdje u sjeveroistočnom dijelu, prema samoj granici parka i prema ličkom dijelu Velebita.

Dubina mu je bila negdje od 9 do 15 kilometara. Nju je uvijek malo nezgodno precizno odrediti jer su potrebne stanice u blizini, a naša je najbliža udaljena 30-ak kilometara”, kaže naša seizmologinja.

Nakon glavnog potresa uslijedila su tri naknadna manjih magnituda. Županijski Centar 112 Zadar zaprimio je tri dojave o šteti, uključujući manje pukotine na zidu crkve sv. Kuzme i Damjana u naselju Slivnica Gornja te napuknuće zida u prizemlju stambenog objekta u staroj jezgri grada Zadra. Potres se osjetio na širem području, uključujući Zadar i okolna mjesta, a podrhtavanje je trajalo oko deset sekundi.

Sličan potres dogodio se 2020.
Dasović kaže da se u tom dijelu Hrvatske ipak dogodio jedan sličan potres, barem po magnitudi. “On je bio magnitude 4.7, a dogodio se 1. studenog 2020. godine oko 6 kilometara zapadno od epicentra jučerašnjeg. No, njegov karakter bio je drugačiji. U posljednjem se dogodio tzv. strike-slip, u kojem dolazi do horizontalnog pomaka po rasjedu duže rasjedne plohe”, tumači naša znanstvenica.

Za sada, bez dodatnih informacija i analiza, koje se tek trebaju prikupiti i obaviti, teško je reći je li ta rasjedna ploha vrlo strmo nagnuta i u pravcu sjever-jug ili je riječ o drugoj, koja je na nju okomita i ide u pravcu istok-zapad.

Dasović kaže da je novi potres mogao izazvati nešto više uznemirenja od ranijeg iz nekoliko razloga.

“Ljudi su možda bili svjesniji ovog potresa jer se dogodio tijekom dana. Osim toga, zima je pa su ljudi više u kućama. Doživljaj potresa također ovisi o tome kako se valovi šire. Valovi koji se izrače iz izvora na istim udaljenostima u različitim smjerovima neće uvijek dati istu amplitudu.

Moguće je da su neki ljudi baš zbog tog različitog karaktera ovaj potres doživjeli drugačije od onog iz 2020. – kao jači ili slabiji. Od prošlog potresa prošle su četiri i pol godine, što je dovoljno dugo razdoblje da ga ljudi malo zaborave. Obično se potresi koji ne naprave neku veću štetu lakše zaboravljaju”, govori nam Dasović.

Usporedba s potresima u Zagrebu i Petrinji
Dasović kaže da su potresi u Zagrebu, a osobito u Petrinji, bili značajno snažniji iako se to prema magnitudi nekima neće činiti.

“Čini se na prvi pogled da je razlika u magnitudi mala, no ona je zapravo zbog logaritamske skale značajno veća. Osobito to vrijedi za petrinjski. Zagrebačka magnituda bila je veća samo za nekih 0.7 ili 0.6, ovisno o tome koju magnitudu točno uzmemo, no on je ipak bio dosta veći. Po amplitudi on bi na istoj udaljenosti od epicentra bio oko pet puta veći. Razlika u potresima također je u tome što se kod Zadra sve uglavnom nalazi na čvrstoj stijeni koja ne dopušta jako velike amplitude i u pravilu se ondje valovi neće pojačavati. U kontinentalnom dijelu, gdje imamo mekana, rastresita tla, može doći čak i do pojačavanja valova.

Osim toga, u potresima u Zagrebu i u Petrinji imamo efekte kao što su klizanja tla, pucanje tla i kod petrinjskog potresa likvefakcije. Ovdje nema takvih mekanih tala, pa u principu takve stvari ne očekujemo”, dodaje.

Kreću istraživanja novog potresa
Budući da je područje sjeverno od Zadra relativno slabo seizmički aktivno, ono je također slabije istraženo. Dasović kaže da odnedavno imaju dobru mrežu postaja s kojom će moći prikupiti puno bolje podatke.

“Mi seizmolozi s Geofizičkog zavoda, iz istraživačke grupe koju vodi Josip Stipčević, u pripremama smo za odlazak na teren i postavljanje privremenih instrumenata u blizini epicentra, koji će nam omogućiti da još preciznije odredimo žarište. Naravno, to će nam omogućiti i bolje analize i bolje interpretacije.

Mi smo navikli biti strpljivi. Na temelju naknadnih potresa moći ćemo vidjeti kakva je razdioba žarišta u prostoru i zaključiti koji dio se aktivirao u najjačem potresu, a koji se kasnije prilagođavao novim uvjetima. Uvijek se radi o sustavu rasjeda gdje postoje oni veći i manji.”

Što će se događati dalje?
Zanimalo nas je ono što sve zanima, a to je što se može očekivati nakon ovakvog potresa, kakvi naknadni potresi i može li se dogoditi neki još jači.

Dasović kaže da se to ne može pouzdano reći.

“Ovaj se potres dogodio u području u kojem nam zasad nisu poznati jaki potresi. I ovaj je bio umjereno jak. Općenito, sada očekujemo smirivanje u epicentralnom području. U užem krugu od nekih desetak kilometara sigurno očekujemo da će ljudi osjetiti još nekoliko slabijih naknadnih potresa. Po nekakvim procjenama, mogao bi doći još jedan naknadni potres magnitude nešto manje od četiri, između tri i pol i četiri. To je nešto što možemo očekivati prema svemu što znamo o ponašanju potresa. To ne mora značiti da će se stvarno dogoditi jer je svaka serija potresa vrlo jedinstvena i nepredvidiva”, ističe Dasović.

Zadarski potres nema veze s onima u Santoriniju
Ljudi vole povezivati slične pojave koje su vremenski i geografski relativno bliske, no udaljenost Santorinija i Zadra prevelika je da bi nedavni potresi u te dvije regije mogli biti povezani.

“Ne možemo ih povezati, osim u nekoj generalnoj slici u kojoj imamo pomak afričkog kontinenta prema Euroaziji, no zanimljivo je da smo i mi u Hrvatskoj imali rojeva potresa.

Baš su profesori Marijan i Davorka Herak osvijestili da je otprilike prije 100 godina bio jedan roj umjerenih potresa kod Šibenika, s dva potresa magnitude oko 5 i jednim nešto slabijim. Pritom je važno istaknuti da je Santorini povezan s vulkanskom dinamikom kakvu mi ovdje nemamo”, zaključila je Dasović.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Seizmolog o sinoćnjem potresu: To je teren, pod navodnim znakovima, dobar za potrese

Objavljeno

-

Seizmolog Krešimir Kuk komentirao je potres magnitude 4.8 po Richteru koji je jučer pogodio zadarsko područje. Kuk je podsjetio da je na zadarskom području jednako jak potres bio i 2020. godine

“2020. je bio jednako jak potres kao sinoć, a 2022. je bio jedan manji. To pokazuje da je to područje seizmički aktivno. Ovaj potres je bio jak, osjetio se dosta široko. Na svu sreću dogodio se u Velebitu, to je teren, pod navodnim znakovima, dobar za potrese – ne dolazi do amplifikacije. Nema pojačavanja one osnovne potresne trešnje”, kazao je Kuk za N1.

Objasnio je zašto potres slične magnitude može biti puno razorniji na drugačijem terenu.”To su te lokalne karakteristike tla koje dolaze do izražaja kod jačih potresa. Primjer, petrinjski potres i potres u Hercegovini kod Berkovića jednake magnitude, a neusporedive štete. Čvrsto stjenovito tlo je puno bolje jer ne pojačava osnovnu trešnju. Nasute, aluvijalne, vodene mase, močvarna tla pojačavaju značajno efekte potresa. Jednako jak potres će, ovisno o tim karakteristikama lokalnih uvjeta, proizvesti puno drugačije efekte”, pojasnio je Kuk.

Je li ovaj potres na bilo koji način povezan s velikom serijom potresa u Grčkoj?
“Nije povezan. Ovo su naši potresi. Naša epicentralna područja su dovoljno udaljena od Grčke. Ono što je zajedničko je fundamentalna sila. Isti je uzrok svih ovih potresa. To je pomicanje afričke tektonske ploče i njezino guranje, potiskivanje euroazijske ploče. Ta osnovna sila uzrokuje i grčke potrese i naše”, kazao je Kuk i dodao da je u Grčkoj situacija još složenija.

“Ne bi trebao biti. Ovo je jaki potres, ali ne toliko jak i razoran i ne bi trebao djelovati ni na kakve dosad postojeće rasjede. Ne bi bilo realno očekivati takav smjer događanja”, rekao je Kuk.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Halo, inspektore za petak najavljuje novi bojkot – pekarnica i pekarskih proizvoda

Objavljeno

-

By

Platforma Halo, inspektore, koja tjednima organizira bojkote trgovina, sada poziva na novi bojkot. Naime, nakon što su u utorak objavili da su im se obratili srednjoškolci ogorčeni skupim proizvodima u pekarnicama, Plaforma je na Facebooku objavila što se sljedeće bojkotira.

“Podržimo inicijativu srednjoškolaca! Bojkotirajmo kupovinu u pekarnicama i trgovinama: kruh, burek, peciva, krafne i druge pekarske proizvode. Obustavimo kupovinu na jedan dan.

Ovaj bojkot je rezultat i vaših stalnih dvogodišnjih upozoravanja na enorman rast cijena kruha, bureka, peciva, krafni… Kao i smanjenu težinu (shrinkflacija!), kvalitetu, neizdavanje računa itd.

Bojkot je rezultat i nezadovoljstva potrošača zbog nedjelovanje državnih tijela koja su od smanjivanja PDV-a na kruh, jaja, ulje i drugih proizvoda – šutjela i gledala kako se potrošači “čerupaju” u pekarnicama i trgovinama.

Mladi su nas pozvali da ih podržimo u inicijativi.

Roditelji, bake i djedovi, rođaci, prijatelji – pružimo podršku našoj mladosti. Ne kupujemo u petak, 14.2.2025.”, napisali su.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu