Hrvatska
EUROBAROMETAR Potpora za EU ostaje snažna, ali građani traže reforme
Posljednje istraživanje javnog mnijenja Europskog parlamenta pokazuje da je potpora Europskoj uniji još uvijek na visokoj razini, unatoč pandemiji. Sedam od deset ispitanika u Hrvatskoj, te više od polovine u EU-u, već osjeća posljedice krize na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti.
Novo istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, provedeno u ožujku i travnju 2021., ukazuje na sve izraženije posljedice pandemije COVID-19 na privatne živote i financijsku situaciju građana. Osam od deset ispitanika upoznato je s mjerama koje poduzima EU kako bi se prevladale posljedice pandemije. Građani smatraju da javno zdravlje, borba protiv siromaštva, potpora gospodarstvu i radnim mjestima te borba protiv klimatskih promjena trebaju biti prioriteti za Europski parlament. Općenito, proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta pokazuje čvrstu potporu za Europsku uniju kao i široki konsenzus da je na globalne izazove poput pandemije COVID-19 najbolje odgovoriti na EU razini.
Više od polovine Europljana već osjeća posljedice virusa COVID-19 na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti
Krajem prvog kvartala 2021., 31 % Europljana već je osjećalo negativne posljedice pandemije na osobna primanja, a dodatnih 26 % ih očekuje u budućnosti. Iako 57 % ispitanika predstavlja jasnu većinu europskog prosjeka, između članica postoje važne razlike koje se trebaju uzeti u obzir. Tako su primjerice financijski izazovi najviše prisutni kod ispitanika u Grčkoj, Bugarskoj i Italiji, dok u Danskoj, Nizozemskoj i Finskoj najviše građana ne očekuje da će zbog koronavirusa imati probleme s osobnim primanjima. U Hrvatskoj 31 % ispitanika kaže da je pandemija već negativno utjecala na njihove osobne financije, a 37 % očekuje posljedice u budućnosti.
Mjere zatvaranja: dobrobit za zdravlje važnija od gospodarske štete
Unatoč financijskim posljedicama pandemije zbog mjera zatvaranja, većina ispitanika (58 %) vjeruje da je korist za zdravlje važnija od gospodarske štete koju su mogle prouzročiti nacionalne mjere ograničenja. Ovo mišljenje prevladava u većini EU država članica i navodi na zaključak o promjeni stajališta u usporedbi s drugom polovinom 2020. godine. Naima, prema rezultatima istraživanja EP-a iz 2020., nešto više građana tada je procjenjivalo da je gospodarska šteta važnija od zdravstvene dobrobiti.
Osam od deset Europljana zna za EU mjere aktivirane prošlog ljeta, ali samo ih polovina ispitanika odobrava
Europljani su svjesni napora Europske unije u borbi protiv pandemije virusa COVID-19 i njezinih posljedica: osam od deset ispitanika čulo je, vidjelo ili pročitalo nešto o mjerama ili aktivnostima koje je EU poduzeo u odgovoru na pandemiju. Gotovo polovina (48 %) zna i koje su to mjere. Unatoč toj visokoj razini, u prosjeku samo 48 % ispitanika u EU-u izražava zadovoljstvo mjerama, a njih 50 % kaže da nije zadovoljno.
U Hrvatskoj je, u odnosu na europski prosjek, veći udio zadovoljnih građana odgovorom EU-a na pandemiju (61 %), a nezadovoljstvo izražava 39 % ispitanih. I kad je riječ o solidarnosti među državama članicama, u Hrvatskoj je više zadovoljnih ispitanika (53 %) nego u prosjeku na EU razini (44 %).
Potpora za EU ostaje jako snažna, unatoč kratkoročnim varijacijama
Unatoč kratkoročnim promjenama kao i razlikama između država članica, pozitivna percepcija EU-a i dalje je na najvišim razinama u posljednjem desetljeću. U prosjeku na razini EU-a gotovo svaki drugi građanin (48 %) ima pozitivno mišljenje o Uniji. Daljnjih 35 % ima neutralan stav, a samo 17 % ispitanika kaže da ima negativnu percepciju EU-a. Ovo istraživanje potvrđuje i nastavlja pozitivan trend budući da je u posljednjih deset godina pozitivna percepcija EU-a stalnom porastu te ostaje snažna unatoč pandemiji i posljedicama koje ona ima za živote građana. U Hrvatskoj 44 % ispitanika ima pozitivan stav, gotovo isto toliko neutralan (41 %), a negativno mišljenje izražava njih 15 %.
Kombinacija ponekad kritičnih stajališta građana o provedbi konkretnih mjera borbe protiv krize te dugoročni pozitivan trend temeljne potpore za Europsku uniju također pojašnjava jasno prisutan zahtjev građana za reformom EU-a: 70 % ispitanika u ovom istraživanju kaže da općenito podupiru EU, ali manje od četvrtine (23 %) podržava „dosadašnju realizaciju “ europskog projekta. To je pad od četiri postotna boda u odnosu na razdoblje iz studenog / prosinca 2020.
Zdravstvo, cjepiva i više ovlasti za rješavanje kriznih situacija – ključni prioriteti za EU
74 % europskih građana željelo bi da EU ima veće ovlasti za upravljanje krizama poput pandemije virusa COVID-19, a u Hrvatskoj njih 75 %.
Na pitanje što bi za EU trebali biti prioriteti u borbi protiv pandemije, Europljani kao najvažnije izdvajaju brzi pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve EU građane (39 %). Slijedi ulaganje dodatnih sredstava u razvoj lijekova i cjepiva (29 %), uspostava europske krizne strategije (28 %) te razvoj europske zdravstvene politike (25 %).
U Hrvatskoj ispitanici smatraju da bi u odgovoru na pandemiju EU najprije trebao uložiti dodatni novac u pronalazak lijekova i cjepiva (37 %) te u pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve građane (34 %). Kao prioritete izdvajaju i omogućavanje članicama da pomognu poduzećima i radnicima pogođenim pandemijom (30 %) , investiranje dodatnih sredstava u gospodarstva radi održivog i pravednog oporavka u svim članicama (28 %) te razvijanje europske zdravstvene politike (25 %).
Za Parlament prioritet trebaju biti javno zdravlje, ali i borba protiv siromaštva i klimatskih promjena
Na konkretno pitanje o očekivanjima od Europskog parlamenta, građani odgovaraju kako žele da predstavnici koje su izravno birali u radu daju prioritet pitanjima iz sektora javnog zdravstva (49 %). Nakon toga traže borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti (39 %), potporu za gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (39 %) te mjere protiv klimatskih promjena (34 %).
Za ispitanike u Hrvatskoj, javno zdravstvo je na trećem mjestu prioritetnih tema za Europski parlament (40 %), nakon borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti (53 %) te potpore gospodarstvu i novim radnim mjestima (51 %).
Kontekst
Istraživanje za ovogodišnji proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta provedeno je u razdoblju od 15. ožujka do 14. travnja 2021. u 27 država članica EU-a. Korištena je metodologija osobnih intervjua, nadopunjena online razgovorima, gdje je to bilo potrebno zbog pandemije. Ukupno je ispitano 26,669 građana.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!