Connect with us

Hrvatska

U svim županijama prosječna plaća prešla 6000 kuna. U Zadarskoj je 6.600!

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Prosječne mjesečne neto plaće po županijama kretale su se u ožujku od najnižih 6075 kuna, koliko je zarađivalo oko 23.000 zaposlenih u Virovitičko-podravskoj županiji, do 8593 kune kolika je bila prosječna plaća blizu 340.000 zaposlenih u gradu Zagrebu, piše u četvrtak Večernji list.

Na zagrebačke plaće utječe i važna činjenica da u Zagrebu radi četiri od deset visokoobrazovanih. Hrvatska ima 275 tisuća zaposlenih s visokom stručnom spremom, od kojih njih 117 tisuća radi u glavnom gradu, navodi dnevnik.

Na dnu su s prosječnim plaćama također Vukovarsko-srijemska (47 tisuća zaposlenih) i Brodsko-posavska županija (43 tisuće zaposlenih) s prosječnim plaćama oko 6200 kuna, do njih je sa 6300 kuna Požeško-slavonska (21 tisuća zaposlenih) te, zanimljivo, Dubrovačko-neretvanska županija gdje je krajem ožujka bilo zaposleno oko 44 tisuće radnika.

Inače, najmanji broj zaposlenih ima Ličko-senjska županija, samo oko 15 tisuća, a njihove su prosječne plaće oko 6500 kuna. Posao u javnom sektoru i državnoj službi u mnogim je županijama glavno mjesto zaposlenja pa su razlike u prosječnim primanjima manje nego razlike u razvijenosti.

Primjerice, Grad Zagreb triput je gospodarski razvijeniji od najsiromašnije Virovitičko-podravske županije, a plaće su u Zagrebu jače 40-ak posto.

Nakon Zagreba, po zaposlenosti prednjači Splitsko-dalmatinska županija gdje je krajem ožujka bilo 153.000 zaposlenih u tvrtkama, obrtima te samostalnim profesijama uključujući i poljoprivredu.

Zagrebačka županija imala je 126.000 zaposlenih te je po zaposlenosti prerasla u treću najdinamičniju županiju, a više od 100.000 zaposlenih imala je još i Primorsko-goranska županija gdje je radilo 109.000 radnika!

Prosječne su plaće u Splitu i okolici 6700 kuna, Osječko-baranjskoj županiji 6600 kuna, a u zagrebačkom prstenu gotovo 7200 kuna. Uz Zagreb i Zagrebačku županiju, još je jedino Primorsko-goranska županija sitno preskočila granicu od 7000 kuna prosječne mjesečne neto plaće.

Nadomak 7000 kuna (6979 kn) u ožujku je bila i Karlovačka županija gdje je u tom mjesecu bilo zaposleno 42 tisuće osoba. Plaće u Karlovcu više su nego u Istri (6797 kuna), gdje je zaposleno oko 84 tisuće osoba.

Blizu 6800 kuna je i Krapinsko-zagorska županija s 50.000 zaposlenih, oko 6600 kuna su prosječne plaće u Zadarskoj (oko 57.000 zaposlenih) i Međimurskoj županiji (41.000 zaposlenih).

Varaždinska županija (68.000 zaposlenih) zaostaje za njima 50-ak kuna, a donju četvrtinu po plaćama još drže Bjelovarsko- bilogorska, Šibensko- kninska, Koprivničko-križevačka i Ličko senjska županija. U Sisačko-moslavačkoj županiji 50.000 zaposlenih u prosjeku zarađuje 6476 kuna, donosi Večernji list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu