Svijet
U prvom kvartalu 83 posto manje turista u svijetu, izgledi za ljeto bolji
Svijetom je u prvom tromjesečju putovalo 83 posto ili 180 milijuna turista manje nego u isto vrijeme 2020., no dolaskom ljeta, uz cijepljenje i politike sigurnog pokretanja turizma, poput EU certifikata, izgledi se za 2021. poboljšavaju, izvijestili su iz Svjetske turističke organizacije – UNWTO.
Sastanak UNWTO-ove Komisije za Europu u Ateni je sredinom tjedna okupio predstavnike europskih članica te UN-ove organizacije, uključujući i Hrvatsku ispred koje je na sastanku bila ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima održivog razvoja i ponovnog pokretanja međunarodnog turizma u koordinaciji pod nazivom #RestartTourism, kao podrška sektoru, ali i za širi ekonomski i socijalni oporavak.
Politička podrška i suradnja s EBRD-om, pa i za Hrvatsku
S tog sastanka glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili poručio je da Europa ima priliku voditi globalno ponovno pokretanje turizma, sigurno i odgovorno, kao i da vidi i političku podršku, dok je grčki premijer Kriakos Mitsotakis, kako prenose iz UNWTO-a, potvrdio predanost Grčke usmjeravanju resursa prema ponovnom pokretanju održivog turizma.
Komisija je raspravila i praktične korake UNWTO-a za ponovno pokretanje turizma i podršku milijunima radnih mjesta i poduzeća širom Europe u tom sektoru, među kojima je i jača suradnja UNWTO-a i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u pružanju tehničke pomoći za poticanje gospodarskog oporavka u nekoliko europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, Grčku, Crnu Goru, Gruziju i druge.
Složili su se i da je za oporavak važna suradnja vlada s javnim i privatnim sektorom za rješavanje utjecaja pandemije na turizam i planiranje, pa i u donošenju praktičnih rješenja za najveće izazove s kojima se suočava turizam, a među kojima su i usklađeni protokoli za sigurno ponovno pokretanje sektora u Europi i svijetu.
Blagi optimizam za europsko ljeto
Nakon što je Europa u prvom tromjesečju zabilježila drugi najveći pad dolazaka turista u odnosu na isto razdoblje 2020., od 83 posto, u drugom se i trećem tromjesečju očekuju nešto bolje brojke, no još je to, kako kažu iz UNWTO-a, kao i u drugim dijelovima svijeta, daleko od 2019.
Najsporije će se oporaviti regija Azije i Pacifika, u koju je došlo najmanje turista ili 94 posto manje nego u prvom tromjesečju 2020., a treća je, iza Europe, regija Afrike s padom od 81 posto te Bliski Istok i SAD s padom međunarodnih dolazaka stranih turista od 78 odnosno 71 posto.
Blagi optimizam za ljeto za neka tržišta i destinacije, posebice od svibnja do kolovoza, predviđa se zbog cijepljenja i usklađivanja mjera dolaska i povratka turista, no iz UNWTO-a upozoravaju da je uz cijepljenje za povratak povjerenja i ljetnu sezonu ključno i poboljšati koordinaciju i komunikaciju, a testiranje učiniti lakšim i pristupačnijim.
Ipak, UNWTO i turistički stručnjaci povratak međunarodnog turizma na oko 50 posto razine iz 2019. ne predviđaju prije 2024., a za drugi i treći kvartal ove godine u svijetu predviđaju razinu od 30 do 40 posto iz 2019.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!