Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(ZADARSKI POLITIČKI VREMEPLOV) OVO SU ŽELJELI DA ZABORAVITE OVIH IZBORA: Žuvela je “proizvod” Stanka Zrilića; dinastija Pupić Bakrač HDZ-a; a Enio Meštrović…

Objavljeno

-

„Nije baš ni gospodin Enio Meštrović najmlađi i najnoviji kandidat, to da jasno kažemo“, izjavio je prije koji dan politički analitičar Žarko Puhovski odgovarajući na pitanje novinara je li ključ uspjeha nezavisnih kandidata na minulim izborima u Meštrovićevoj primjedbi da se “ljudima zgadila sva ova bolesna ideologija u 30 godina i da je vrijeme za nova lica“.

Smiješno je kako se uvijek iznova ispostavi da je sva mudrost u onome najjednostavnijemu i kako upravo to najčešće previdimo ili zaboravimo.

Tko su, dakle, ljudi koji se Zadranima i biračima Zadarske županije i danas prodaju pod etiketom “nova lica” i “lica promjene”?

1. Ivica Žuvela

Čovjek koji se predstavlja kao “skoro zadarski župan”. “Skoro” u njegovom slučaju ustvari znači “ništa”, a i manje od toga.

Ivica Žuvela je, tvrde neke njegove pacijentice, sjajan liječnik. Budući da Zadar i Zadarska županija nisu birali konzilij, već upravu Grada i Županije, s tom temom ovdje završavamo.

O tome kakav je Žuvela političar, osim činjenice da u 12 i kusur godina na sceni nikada nije uspio biti izabran ni za što, govore sljedeći isječci iz novinske arhive:

  • 28. siječnja 2009. godine, “Večernji list”:
  • 29. siječnja 2009. godine, “Zadarski list”:
  • 17. svibnja 2020., Index:

Koje “priče” i nakon koliko? 11 godina?!

Umjesto suvišne analize, za kraj fotografija koja u “predmetu Žuvela” govori više od tisuću riječi:

Idemo na sljedećeg. O njemu smo u više navrata rekli i previše toga, pa samo najnovije:

2. Marko Pupić Bakrač

Od predizborne subote 29. svibnja do kasno sinoć nije rekao ni riječ. Kad je progovorio, ispalo je da bi bolje bilo da je nastavio šutjeti.

Evo što je sinoć objavio:

A evo što je kamera zabilježila 8. srpnja 2008.:

… pa 30. siječnja 2009…

Uz brojne tvrdnje mnogih da je daleko zanimljivije bilo ono što kamera u predmetno vrijeme – nije zabilježila, ovdje ćemo završiti s (bezobraznim) Pupić Bakračevima.

Idemo na trećeg.

3. Enio Meštrović

O njemu su sve potrebno rekli domaći politički analitičari, nazivajući ga “cirkusantom” u “shizofrenim predizbornim igrama“.

O tome koliko se Meštrović pogubio u novim prilikama zapravo najbolje svjedoči činjenica da niti sam više ne razabire u kojoj je ulozi, a u kojoj bi trebao biti.

Od proglašenja rezultata izbora, svaku političku odgovornost za osvojene mandate prebacuje na lik Ričarda, pa proizlazi da su njegovi mandati nevažeći jer je njihov nositelj – nepostojeć? Da ne govorimo da imaginarni Ričard niti nije bio kandidat na izborima, već Enio Meštrović. Potpuno neartikulirano, dakle. Umjesto performansa, teška (i loša!) improvizacija.

Meštrović se zapravo potpuno izgubio u situaciji za koju ga nikako nisu pripremile godine i godine političkih debakala koje su prethodile. Je li u Gradsko vijeće ušao Enio Meštrović, Ričard ili Konj, nije ni njemu samome najjasnije. Moglo bi biti da je Ričard sve što Enio Meštrović ima za ponuditi i da ta priča s time završava. Danas ili najkasnije za mjesec dana, nema bitne razlike.

Vratimo se na početak i na Puhovskog koji kaže da je svaka koalicija neprincipijelna. Posebno ova naša, hipotetska. Evo i zašto.

Žuvela je za večeras najavio oporbeni roštilj kao neki seljački uvod u wannabe oporbenu koaliciju što je termin samo njemu jasan. Što mislite, kojom idejom vođeni ovi tipovi mogu sjesti za isti stol i dijeliti ćevape? Ideološkom ili foteljaškom? Ostavljamo čitateljima da sami zaključe.

Koliko ste prevareni?

Da je Žuvela u svibnju nalijepio plakate sa svojim tvorcem Stankom (a što smo već gledali), ili Pupić sa suprugom Katom i njezinim Stipom, koliko bi vjerodostojno izgledali i koliko glasova dobili u konačnici?

IVICA ŽUVELA – pravi zadarski politički dinosaurus

Još nešto o čemu se malo priča. Rezultati glasovanja u gradu Zadru, u prvom krugu izbora za zadarskog župana.

Ovo je jedini relevantni pokazatelj volje birača grada Zadra, odnosno jedini pravi rezultat istinskog zadarskog političkog dinosaurusa, Ivice Žuvele:

I uopće nije loš, računamo li s koliko je uznapredovalom demencijom u zadarskih birača računao 2021. godine.

O brodolomu zadarskog SDP-a koji je platio cijenu amaterizma vrha stranke uhvaćenog u akciji očitavanja brojila za struju za račun bivšeg šefa Novoselovića, te beskrupuloznih karijerista iz Akcije mladih koju samo u Zadru mogu predstavljati redom ljudi u četrdesetima i pedesetima, već smo sve ranije rekli.

Dobar im tek večeras. Evo nekoliko tema za razgovor…

 

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Pripremite se na još niže temperature, u četvrtak i snijeg. Idući tjedan jugo i kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas u sjevernim krajevima i u Gorskoj Hrvatskoj pretežno oblačno. Na moru te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije sunčano, od sredine dana uz postupni porast naoblake. Prema večeri raste vjerojatnost za mjestimice slabu oborinu, uglavnom na jugu zemlje kišu, a u Lici i Gorskom kotaru i snijeg. Vjetar većinom slab. Na Jadranu umjerena bura, podno Velebita i jaka s olujnim udarima. Najviša dnevna temperatura zraka od 3 do 7, na Jadranu od 13 do 18 °C.

U četvrtak veći dio dana oblačno. Lokalno može pasti slaba kiša, uglavnom na krajnjem jugu, a u višem gorju moguća je susnježica i snijeg. Popodne smanjenje naoblake sa zapada, no na moru sunčanih razdoblja može biti i ranije. Vjetar do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita i olujna s orkanskim udarima, a na jugu ujutro prolazno i jugo. Najniža temperatura zraka od -1 do 4, na Jadranu većinom između 5 i 10 °C. Najviša dnevna od 3 do 7, na moru od 11 do 16 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti umjereno do pretežno oblačno, lokalno može pasti slaba kiša ili rosulja, uglavnom u prvom dijelu četvrtka kad je u višem gorju moguća i slaba susnježica ili snijeg. U subotu sunčanije, ali ujutro ponegdje može biti magle. Na Jadranu u četvrtak promjenjivo oblačno, uglavnom na krajnjem jugu mjestimice kiša. Potom od petka pretežno sunčano. Vjetar u kopnenim krajevima većinom slab. Uz obalu će puhati umjerena do jaka, osobito podno Velebita na udare i olujna bura. U subotu slabljenje bure, a prema otvorenom moru zapuhat će do umjeren sjeverozapadnjak. Dnevna temperatura zraka u blagom porastu, u subotu u unutrašnjosti hladnije jutro.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OVE NEDJELJE: U Benkovcu duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje

Objavljeno

-

By

Duhovni susret za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u nedjelju, 17. studenog, u župi Rođenja BDM u Benkovcu.

Susret počinje u 15 sati duhovnim nagovorom kojeg će održati o. Jozo Milanović, benediktinac iz samostana na Ćokovcu.

U 16 sati je euharistijsko klanjanje, a u 17 sati misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja BDM u Benkovcu.

Misu u 23,30 sati za hodočasnike koji će pješice ići od Benkovca do Škabrnje, u benkovačkoj župnoj crkvi predvodi don Duje Kurtović. Nakon mise je noćni hod sudionika prema Škabrnji, gdje će sudjelovati na obilježavanju 33. godišnjice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu.

Događaj organizira Povjerenstvo za osobe s posebnim potrebama i njihove obitelji, obitelji branitelja i žrtava Domovinskog rata Zadarske nadbiskupije.

***

Na 33. godišnjicu stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu, u ponedjeljak, 18. studenog, misu u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji u 11 sati predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić.

Nakon mise je polazak sudionika u koloni sjećanja ‘Korak po korak’ od crkve do groblja sv. Luke, gdje će kod spomen obilježja stradalih i središnjeg križa izaslanstva položiti cvijeće i svijeće, a svećenik će izmoliti molitvu odrješenja za pokojne.

Komemorativni program u sjećanju na žrtve Škabrnje počinje u 9,45 sati na lokaciji Ambar na ulazu u mjesto Škabrnja, na početku Ulice 18. studenog 1991., gdje se i dogodio zločin nad nedužnim civilima 1991. godine.

U 10,15 sati, od Ambara kreće Kolona sjećanja sudionika, hodnja do Spomen – obilježja masovne grobnice kod OŠ Vladimira Nazora u Škabrnji. Tu će zajednički vijenac u ime svih Izaslanstava položiti izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KOLJNOF 2024. / Zadrani Pablo i Tomislav Marijan Bilosnić na Međunarodnim književnim susretima u Mađarskoj

Objavljeno

-

By

U Koljnofu (Kópháza), mjestu koje se nalazi u Gradišću, u zapadnoj Mađarskoj i pripada Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga 2024. godine održani su 16. međunarodni književni susreti Koljnof 2024.

Sudionici 16. Međunarodnih književnih susreta u Koljnof bili su članovi Društva hrvatskih književnika: Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik), voditelj susreta, prof. dr. sc. Joško Božanić (Vis), Vlasta Vrandečić Lebarić (Brač, Zagreb), prof., Biserka Glasnović Goleš (Zagreb), Nada Galant,  (Žminj, Istra), Tomislav Milohanić, (Poreč, Istra) Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka (Delnice, Gorski kotar) i Pablo Bilosnić (Zadar).

Prvog dana susreta, hrvatski književnici posjetili su Petrovo selo (Szentpéterfa), najjužnije gradišćanskohrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj, gdje su odali počast preminulim kolegama i prijateljima, pjesnikinji Timei Horvat i pjesniku Lajošu Škrapići, na čijim su grobovima čitali svoje pjesme. Potom su nastupili u Etno muzeju u Petrovomo selu, gdje im se pridružio i dr. sc. Robert Hasjszan Panonski, direktor Panonskog instituta, iz susjednog Pinkovca (Güttenbacha), austrijskog dijela južnoga Gradišća.

Na putu prema Koljnofu pjesnici su se kraće zadržali u Hrvatskim Šicama, te se družili i razgovarali s predstavnicima hrvatske samouprave u tome mjestu. Navečer je održana pjesničko glazbena večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu. Hrvatskim gostima pridružili su se domaći pjesnicidr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), inače domaćin i pokretač književnih susreta u Koljnofu,  pjesnikinja i novinarka Ingrid Klemenčić, također iz Koljnofa, te poznati pjesnik Jurica Čenar, član DHK, iz Donje Pulje u Austriji, dok su iz Beča stigli pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

Program je započeo odavanjem počasti i sjećanjem na netom preminulog kolegu Ernesta Fišera, koji je višekratno sudjelovao na književnim susretima u Koljnofu. Susrete je biranim riječima, uz pozdrave sudionicima i posjetiteljima, otvorio Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji voditelj književnih susreta u Koljnofu, koji ove susrete prati od njihovih početaka.

U nastavku programa Bilosnić je predstavio novotiskane zbornike 15 godina književnih susreta u Koljnofu, i Oko njegove kuće šulja se Tigar.  Riječ je o zbornicima koji sadržavaju književne priloge (poeziju, prozu, putopise, kritike) dosadašnjih sudionika književnih susreta u Koljnofu. Istom prigodom, uz čitanje pjesama i glazbene točke, pjesnici su predstavili i svoje novoizišle zbirke. Pjesničko-glazbena večer uz brojnu publiku, koja je došla i iz udaljenijih mjesta, produžila se duboko u noć.

Drugog dana susreta, u subota, 9. studenoga 2024. godine na koljnofskom groblju odana je počast hrvatskim književnicima Mati Šinkoviću i Mihovilju Nakoviću, a potom su se književnici uputili u Undu, gdje ih je dočekala kolegica, pjesnikinja Marija Huljev, koja živi u ovome mjestu. U ime Hrvatske narodnosne samouprave književnike je primila Sabina Balog.

Na seoskom trgu hrvatski su književnici čitali svoje radove, a njima su se pridružili i ovdašnji mladi literati. Za goste je priređena posebna gozba koju su priredile domaćice Unde.

U Prisiki (Peresznye), pjesnik i znanstvenik, sveučilišni profesor dr. sc. Šandor Horvat, (Narda, Mađarska), sudionike Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu,upoznao je s nedavno postavljenom izložbom „Naše Marije“ uMuzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, u rodnoj kući gradišćanskog svećenika don Štefana Dumovića. Po razgledanju muzeja, književnici su u  Hrvatskom Židanu (Horvátzsidány) posjetili don Štefana Dumovića, koji ih je primio i ugostio u svome župnom dvoru. U Židanu je održan i spomen na hrvatskog umjetnika i slikara Luju Brigovića i pjesnika Ivana Horvata.

Na putu u Sambotel gdje se održavao Dan Hrvata u Mađarskoj, hrvatski književnici posjetili su grad Kiseg. U Kisegu, a potom i Sambotelu književnici su posjetili spomenike i kulturne institucije vezane za povijest i život Hrvata u ovom dijelu Gradišća. U Sambotelu su dijelom sudjelovali i u obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj, na kojemu su se okupili hrvatski predstavnici iz svih dijelova Mađarske.

Istoga dana, u večernjim satima, u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, održana je književna večer i  nastavljeno predstavljanje knjiga sudionika književnih susreta. Sudionicima su se pridružili Ivan Rotter (Gerištof, Austrija), Dorotea Zeichmann – Lipković (Klimpuh, Austrija) i  dr.sc. Herbert Gassner (Celindorf, Austrija).  

U nedjelju, 10. studenoga, trećeg dana Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. književnici su se upoznali sa znamenitostima mjesta Koljnofa, koji je smješten na samoj granici nekadašnje Željezne zavjese. U podnevnim su satima sudjelovali u otvaranju spomenika Židovima u Gori, koji su ovdje 1944/45. godine stradali i ubijeni. U ime svih, dr. Franjo Pajrić otvarajući spomenik postavio je i pitanje: Zašto se ovo moralo dogoditi? Svjedoci ovog događaja, Marica Grubić, rođena Prešić, i Mátyás Grubić i sami su nazočili otvaranju spomenika.

Međunarodne književne susrete u Koljnofu posjetio je i veleposlanik Republike Hrvatske dr. sc. Mladen Andrlić sa svojim suradnicima. Potom je u Domu kulture u Koljnofu otpočela priredba Folklorno otpodne, na kojoj su nastupili tamburaši, folklorne grupe, plesači, muške i ženske klape iz Koljnofa, a na pozornici su im se svojim pjesmama pridružili i sudionici književnih susreta, pjesnici iz Hrvatske. Večer je nastavljena pučkim kazivanjem pjesama gradišćanskih pjesnika u interpretaciji Joška  Grubić Babra.

Četvrtog, posljednjeg dana susreta, u ponedjeljak, 11. studenoga sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. posjetili su Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, gdje su se uz čitanje svojih radova družili s učenicima ove škole od petog do osmog razreda.

Potom ih je primio načelnik Općine Koljnof  gospodin Matija Firtl, i upoznao s razvojem ovog mjesta, kojega su Međunarodni književni susreti, ucrtali na kulturnu kartu srednje Europe. Uslijedio je posjet gradu Šopronu, gdje su i završena ovogodišnja književna druženja u Koljnofu. Hrvatska pjesnička riječ tako se čula od, juga do sjevera Gradišća, od  Petrova sela do Šoprona.  

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu