Hrvatska
OBJAVLJENO UPOZORENJE Vrane u Zagrebu napale i teško ozlijedile više žena
Grad Zagreb objavio je priopćenje o napadima vrana na ljude. Kažu da imaju povećan broj dojava o tome.
“Zbog povećanog broja dojava građana o “napadima” vrana na ljude, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo napominje da se ptice zalijeću (“napadaju”) u ljude i životinje isključivo u iznimnoj situaciji kao kad im je ugroženo mlado u gnijezdu ili je ispalo iz gnijezda, te ga tako štite”, pišu.
“To je prirodno ponašanje životinja, stoga savjetujemo građane da dan ili dva izbjegavaju lokaciju gdje se nalazi gnijezdo dok ptić ne odleti iz gnijezda. U situaciji kada je pronađen ispali ptić nije se poželjno približavati lokaciji već istu treba prijaviti službi Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec na tel: 01/2008-354 ili na e-mail: info@dumovec.hr i zastita.divljaci@zoo.hr”, objavili su.
“Razlog naseljavanja i gniježđenja vrana u gradovima je siguran i konstantan izvor hrane, stoga apeliramo u svakoj prigodi na građane i predstavnike stanara na lokacijama gdje su vrane aktivne, da se okoliš oko stambenih objekata održava čistim i ne bacaju otpadci hrane, te da se kuhinjski otpad odlaže na za to predviđena mjesta. S vranama se postupa prema Programu zaštite divljači, a u skladu s člankom 9. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19 i 32/20)”, stoji u dijelu priopćenja na stranici Grada Zagreba.
Žena zbog vrane slomila nogu
Zadnjih dana zabilježeno je više napada vrana, a neki od tih napada kao posljedicu imaju ozbiljne ozljede. Mirna Grčević je zbog napada vrane slomila nogu.
“Kljucala me po glavi još dok sam bila na pješačkom i nije odustajala. Ja sam vozila bicikl i dalje, i dočekala sam se na koljeno, pala i slomila sam nogu”, opisala je za Dnevnik Nove TV.
A u zadnjih tjedan dana bile su četiri traume nakon napada vrana.
“Sve četiri osobe su ženskog spola, mlađe životne dobi, jedna maloljetna, prijelom koljena, ozljeda kralježnice, ručnog zgloba, istegnuće gležnja”, nabraja Stipe Ćorluka, specijalist ortopedije i traumatologije.
Snahu Damira Dezana ptice su kljucale po glavi.
“Supruga i ja smo liječnici oboje, dezinficirali smo joj jer je krvarila iz vlasišta”, rekao je.
Olivija Krnić zvala je Zrinjevac zbog gnijezda ispred zgrade, no kazali su joj da zamolbu mora poslati do 1. ožujka jer nakon tog datuma ne skidaju.
Zašto se to događa baš u ovo doba godine?
Ovo nije prvi put da vrane rade probleme Zagrepčanima. Slično se događalo, primjerice, u lipnju 2018. godine. Tad je i snimljen napad na jednu ženu.
Tada je Index objavio veliki članak o ovoj tematici, a dijelove kojeg donosimo u nastavku.
Problem je u tome što su svibanj i lipanj vrijeme kada mladunci vrana stasaju i kreću na svoja prva probna putovanja. Neki, nažalost, ne uspijevaju poletjeti pa završavaju na nižim granama stabala ili čak pod njima u žbunju, na travnjacima ili na asfaltu. Također se događa da u vrijeme kada im braća polijeću, neki ispadnu iz gnijezda. Budući da su ondje u opasnosti, njihovi roditelji, ali i drugi pripadnici jata, nastojat će ih zaštititi od mogućih neprijatelja. U takvim situacijama one će uvesti nadzor nad teritorijem i svakoga tko se približi ugroženom mladuncu ili njihovim gnijezdima doživjeti kao uljeza.
Inteligentne kao majmuni
Vrane su već odavno udomaćeni stanovnici urbanih područja u kojima ima drveća, poput parkova i drvoreda. Gnijezda najčešće grade na višim granama, no sve češće i na stupovima za struju ili na drugim povišenim objektima.
Ptice iz porodice vrana (Corvidae) spadaju među najinteligentnija stvorenja na Zemlji. Iako imaju mnogo manje mozgove od majmuna i dupina, posjeduju izuzetno visoke kognitivne sposobnosti. Testovi su pokazali da znaju rješavati složene probleme u sedam i više koraka. Štoviše, jedna studija objavljena 2016. u časopisu Nature, pokazala je da imaju sposobnost koja se naziva teorijom uma. To je sposobnost razumijevanja da druga bića imaju um koja se još donedavno smatrala isključivo ljudskim potencijalom. Čak ni djeca mlađa od tri godine nemaju potpuno razvijenu teoriju uma.
Znanstvenici su već ranije uočili da se vrane ponašaju izuzetno inteligentno. Primjerice, često će koristiti automobile za drobljenje tvrdih ljuski oraha. Pritom će čak pratiti paljenje i gašenje svjetala na semaforu i koristiti priliku kada je crveno kako bi se dočepale slomljenog oraha preko kojeg su prešli automobili. Također će u gradu odabrati zgrade s ravnim krovovima kako bi na njih iz velike visine ispuštale orahe u namjeri da dođu do slatkog plijena.
Na ideju da bi vrane mogle posjedovati teoriju uma znanstvenike su navela promatranja u kojima je uočeno da hranu često lažno zakapaju i naknadno premještaju kada imaju osjećaj da ih konkurencija promatra. Studija iz 2016. potvrdila je ovu hipotezu tako što je raznim mehanizmima otklonila mogućnost da je takvo ponašanje vrana instinktivno i nesvjesno. Pokazala je da se vrane na jedan način ponašaju kada su uvjerene da ih nitko ne može vidjeti, a na drugi kada misle da ih drugi promatraju.
Skupina kognitivnih neuroznanstvenika, računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge u srpnju 2012. sastavila je i potpisala dokument nazvan Cambridge Declaration on Consciousness kojim je službeno potvrđena ranije zabilježena činjenica da vrane zajedno s ljudima, dupinima, slonovima, majmunima i hobotnicama spadaju u omanji klub životinja koje imaju svijest o sebi.
Kako je moguće da su vrane toliko pametne?
Jedna studija iz 2016. konačno je riješila enigmu kako maleni mozgovi ptica mogu biti tako pametni. Prema njoj ptice imaju mnogo manje neurone i mnogo veći broj neurona po zapremini mozga. To im omogućuje da budu vrlo inteligentne i da obrađuju velike količine podataka unatoč malenim dimenzijama mozga.
Budući da su vrlo inteligentne, vrane zaslužuju posebno ljudsko uvažavanje i zaštitu. Ne treba ih doživljavati kao neprijatelje ili predatore jer one to nisu. Štoviše, one su korisne za okoliš kao čistači. Kada ih ima previše, populacije im se mogu nenasilno prorijediti. Jedna od efikasnijih metoda je postavljanje lažnih jaja u gnijezda.
Vedran Lucić, dipl. ing. biologije, ornitolog u Udruzi Biom, hrvatskom BirdLife partneru – krovnoj svjetskoj organizaciji za zaštitu divljih ptica, i jedan od urednika knjige Ptice Hrvatske i Europe, za vrijeme sličnih incidenata s vranama 2018. godine kazao je da sivih vrana u Zagrebu, suprotno percepciji uznemirenih građana, nema mnogo.
„Prema posljednjem sistematskom prebrojavanju rađenom za potrebe izdavanja Atlasa ptica gnjezdarica, za vrijeme gniježđenja u Zagrebu ima između 500 i 550 parova vrana. Njihov broj je zadnjih deset godina manje-više konstantan“, kazao je Lucić tada.
Kako izbjeći napade vrana?
Ako želite izbjeći napade vrana u sezoni kada su posebno uzbuđene, stručnjaci preporučuju nekoliko pravila.
Ostavite ih na miru
Iako se može činiti da vrane napadaju bez razloga, to nije točno. One napadaju samo kada za to imaju dobre razloge, a najvažniji su mladunci ili agresivno ponašanje prema njima. Treba znati da vrane odlično pamte lica i po nekoliko godina. Stoga je najbolje ne uznemiravati ih i ne ponašati se agresivno jer nam se agresija može obiti o glavu s odgodom.
Ne prilazite mladuncima
Vrane i njihovo potomstvo iz prijašnjih godina revno paze na mladunce koji još nisu stasali. Stoga je u sezoni od svibnja do početka srpnja najbolje izbjegavati njihova gnjezdilišta, a osobito mladunce.
Ako ste im se zamjerili, zaobilazite ih
Kao što smo upozorili, vrane su izuzetno inteligentne i dobro pamte lica i to – godinama. Čovjeka kojeg percipiraju kao agresora prepoznat će nakon dugo vremena čak i ako se odjene sasvim drugačije. Štoviše, budući da imaju sposobnost komunikacije i poučavanja, one će drugim pripadnicima jata razglasiti informacije na temelju kojih će agresor postati nepoželjna osoba za sve.
Održavajte čistoću
Vrane su, slično ljudima, lovci, sakupljači i lešinari, ukratko – oportunisti. U prirodi im se jelovnik sastoji od beskralježnjaka, malenih sisavaca, ptića, bobica, voća, sjemenja i strvina. U gradovima jedu i kruh, tjestenine i drugu hranu koju ljudi bace.
„Glavna metoda smanjenja broja vrana je smanjenje količine dostupne hrane. Tu se prvenstveno misli na zatvaranje kanti za smeće i to mehanizmima koji su zaista djelotvorni, jer su sive vrane u stanju brzo naučiti otvoriti običan poklopac. Uz kante za smeće, problem je i odlaganje velike količine ostataka hrane na zagrebačkom smetlištu te ostavljanje hrane za mačke i golubove po gradu“, kaže Lucić.
Osobna zaštita
Najbolje je naoružati se strpljenjem i uviđavnošću. Sezona povećane agresivnosti vrana prestaje početkom srpnja, a vrhunac njihovog uzbuđenja traje svega desetak dana. Ako u tom razdoblju baš morate prolaziti kroz njihova gnjezdilišta, a bojite se napada, naoružajte se kišobranom kao štitom. Vrane mogu i djecu doživjeti kao uljeze pa roditelji trebaju biti posebno na oprezu. Naime, djeca svojim uzbuđenim ponašanjem, trčanjem i mahanjem rukama mogu isprovocirati napad vrana. Računajte s time da ćete se zamjeriti vranama ako u samoobrani postupite previše agresivno.
Pozitivna perspektiva
Lucić je u razgovoru za Index prije tri godine kazao da vrane, kao oportunisti, svejedi koji će skupljati hranu i konzumirati sve što im je dostupno, uključujući i smeće, pa čak i lešine drugih životinja, imaju nezaobilaznu ulogu u smanjenju dostupne hrane drugim, manje poželjnim životinjama, poput štakora koji su bez sumnje veća opasnost za čovjeka.
„Smanjivanjem broja vrana doći će zasigurno i do porasta broja štakora, golubova, a možda čak i galebova, koji su daleko agresivniji prilikom otimanja hrane od ljudi, a koji se već gnijezde na krovovima primorskih mjesta te slovenskih gradova. Konačno, potrebno je educirati ljude o ovom napuhanom problemu, a dosta bi pomoglo i izbjegavanje senzacionalističkog izvještavanja medija o ovoj temi“, upozorio je Lucić.
„U vremenu kada ljudi u gradovima mogu opaziti samo pripadnike svoje vrste te udomaćene pse i mačke, imamo rijetku privilegiju u urbanoj sredini promatrati sive vrane, ali i sve druge ptice koje su zadržale svoje istinske obrambene i roditeljske nagone. Umjesto da se okomimo na vrane i tražimo kratkotrajno uzbuđenje u kolektivnoj mržnji prema njima, trebali bismo osvijestiti da su za dobar dio ljudi sive vrane i druge gradske ptice najbliže što imamo, a da je zbilja prirodno te uživati u njihovoj inteligenciji“, poručio je naš ornitolog.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih