ZADAR / ŽUPANIJA
EPIDEMIOLOG KAIĆ O SLAVLJU NAVIJAČA “Moguće je da Zadar opet ode u crveno, a onda se može pozdraviti s turistima!”
Epidemiolog Bernard Kaić rekao je kako će se pažljivo pratiti situacija nakon slavlja navijača u Zadru, jer je velika šansa da se zbog bliskih kontakata velikog broja ljudi poveća broj novozaraženih koronavirusom na tom području.
“U Zadru još ima desetak novooboljelih dnevno, koliko ih je prošle godine u ovo doba bilo u cijeloj Hrvatskoj. Sigurno je netko od onih koji se okupljali bio bolestan, da ne zna da je bolestan ili možda čak i zna, ali se nije htio testirati”, ustvrdio je Kaić za RTL.
Smatra da je moguće da Zadar ponovno ode u crveno na karti Europe, a onda se, kaže, Zadarska županija može pozdraviti sa stranim turistima. “Cijela Europa gleda kartu i savjetuje svojim građanima kamo da putuju”, dodao je.
Na pitanje koliko će se još morati nositi maske rekao je da će to biti sve dok Stožer ne odluči suprotno.
“Kada biste mene pitali, to biste se dovoljno načekali, da se dobro popravi epidemiološka situacija. Da padne barem na 10 ili manje novooboljelih dnevno”, rekao je.
“Stanje je sada lošije nego lani u strogom lockdownu”
“Po broju oboljelih, hospitaliziranih i umrlih sada je lošije nego kada smo bili u strogom lockdownu prošle godine, a kada se popuštao lockdown imali smo manje od deset novooboljelih dnevno”, dodao je.
Kaić je rekao da maske i dalje moraju nositi oni koji su cijepljeni ili su preboljeli koronu zato što oni oko njih koji nisu imuni mogu biti za njih zarazni, a cijepljeni i preboljeli nisu stopostotno zaštićeni.
“Netko tko je cijepljen ne može biti siguran da se neće zaraziti”
“Prilikom nedavnih pilot projekata svadbi ili druženja svi su ili bili cijepljeni ili su preboljeli ili su imali negativan nalaz brisa, a ovako sada u javnosti netko tko je cijepljen ne može biti siguran da se neće zaraziti jer ipak cjepivo ne štiti 100 posto”, napomenuo je.
Za eventualno produljenje radnog vremena kafića za vrijeme Europskog nogometnog prvenstva, Kaić je rekao da se već sada popustilo puno više nego prošle godine u sličnoj situaciji, pa nije za to, kao niti za potpuno vračanje na uobičajen način ponašanja, kao što je to bilo prošle godine u ovo vrijeme, kada je bilo dvoje do petero oboljelih dnevno.
Zašto brzi test nije dokaz na granici? “Zbog nakaradnog pravila Europske komisije”
Za covid-putovnice rekao je da su samo administrativni papir koji olakšava prelazak granice, a ne medicinski dokument, liječnička potvrda o preboljenju, cijepljenju ili negativnim testovima, koji bi usporavao prelazak granice, dok se vidi tko ga je izdao i je li valjan.
“Covid-putovnica sve će ubrzati. Velika većina ljudi će ispuniti uvjete za dobiti tu digitalnu covid-potvrdu, ali onaj manji dio koji ju neće moći dobiti još će moći prelaziti s medicinskom dokumentacijom”, dodao je.
Na pitanje zašto brzi antigenski test ne može biti dokaz pri prelasku granice, Kaić je odgovorio da je to zbog ‘nakaradnog’ pravila Europske komisije da se samo na temelju PCR-a može dobiti potvrda o oboljenju, no pisali su im i sada se radi revizija te uredbe.
“Nadam se da će uvažiti te primjedbe jer uredba diskriminira hrpu ljudi, ne samo one s brzim testom, nego i one vjerojatne slučajeve koji su bili u karanteni jer im je ukućanin obolio a nisu testirani”, istaknuo je.
Podsjetio je da su tijekom drugog vala i Europska komisija i Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) poticali korištenje brzih testova da bi se bolesna osoba što brže i lakše prepoznala, stavila u izolaciju i njihovi kontakti obradili. “Je li trebalo te brze testove potvrđivati PCR-om ili ne vidljivo je iz definicije bolesti koju je izdao ECDC u kojoj se brzi tekst kao i PCR priznaje kao laboratorijska potvrda bolesti”, dodao je.
Koja djeca se u Hrvatskoj trebaju prva cijepiti?
Uz početak cijepljenja djece u Hrvatskoj, Kaić je rekao kako su preporuke da se cijepe djeca starija od 12 godina ako imaju bolest koja povećava rizik od komplikacija covid-a i kod kojih se zna da korist od cijepljenja nadmašuje potencijalne rizike od cijepljenja.
“Kod zdrave djece kod koje je za veliku većinu covid jako blaga bolest još nemamo podatke da bismo mogli reći da korist cijepljenja nadmašuje rizik od cijepljenja, pa zasad još ne preporučujemo da se zdrava djeca cijepe”, rekao je.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!