Tech
(FOTOGALERIJA) PREMIJERA NEVERE U HRVATSKOJ – Na Pagu, u Zadru i Dubrovniku
Neki od najznačajnijih novinara svjetskih automobilističkih i tehnoloških medija bili su u Hrvatskoj na pretpremijernom novinarskom predstavljanju i testiranju Rimac Nevere. Proizvođač hiperautomobila i tehnologije za električne automobile, Rimac Automobili, predstavio je novinarima iz cijelog svijeta Neveru, potpuno električni hiperautomobil s 1914 konjskih snaga, maksimalnom brzinom od 412 km/h, dizajniran i projektiran da pruži dosad neviđenu razinu performansi.
Zadarska i ličko senjska županija bili su sjajni domaćini medijskom prezentiranju ovog nevjerojatnog hrvatskog proizvoda. Novinari su uživali isprobavajući Neveru na cestama s impresivnim vizurama Jadranskog mora i krajolika otoka Paga, Jadranske magistrale i zadarskog zaleđa, dok su nevjerojatno ubrzanje i visoke performanse automobila mogli iskušati u kontroliranim uvjetima – na pisti zadarskog aerodroma.
Novinari su bili smješteni u poznatom hotelu Boškinac u blizini Novalje, ispred kojeg je Nevera bila izložena. Kako bi novinare što bolje upoznali s pričom o imenu Nevera u hotelu je bila postavljena izložba fotografija Danijela Palčića, poznatog hrvatskog lovca na nevere. I u samoj kampanji za novi auto Rimac Automobili koriste sjajne radove ovog hrvatskog fotografa.
Odmah po tom događaju, Rimac Automobili su početkom lipnja na tri dana ugostili 80tak kupaca, potencijalnih kupaca i distributera u Dubrovačkim Sunčanim Vrtovima. Gosti su se pridružili iz cijelog svijeta: Amerike, Japana, diljem Europe te su imali priliku poslušati prezentaciju automobila, konfigurirati svoju Neveru, te iskusiti automobil na nekima od najljepših cesti uz obalu. Oduševljeni ne samo automobilom, već i gradom Dubrovnikom i okolicom, svi gosti rado će se vraćati u Hrvatsku i sa svojim obiteljima na odmor.
Nevera ponosno nosi hrvatsko ime, kravata inspirira dizajn automobila
U skladu sa svojim porijeklom, Nevera nosi ponosno hrvatsko ime koje istinski odražava izvanredne performanse koje automobil može pokazati u tren oka. Ime koje označava brzu, neočekivanu i moćnu mediteransku oluju, koja juri Jadranom, “Nevera” prikladno odražava hrvatsko porijeklo i karakter automobila.
Odlikujući se iznimnom brzinom i snagom, Rimčev hiperautomobil s neverom dijeli ne samo ime, nego bi mogao imati i sličan učinak na globalnom tržištu hiperautomobila. Poput prirodne sile po kojoj je nazvan, jednako je sposoban u trenu promijeniti narav od sigurnog i udobnog grand tourera do automobila visokih performansi.
Rimac teži jednostavnom i učinkovitom inženjerstvu u svakoj fazi, a ta je filozofija primijenjena u bezvremenski elegantnom dizajnu Nevere po načelu “forma slijedi funkciju”. To je načelo primijenjeno na svakom pojedinom detalju, uključujući Rimčev karakteristični oblik “kravate” na bočnoj karoseriji automobila.
Budući vlasnici automobila posjetit će Hrvatsku
Kao dio korisničkog putovanja, svaki vlasnik Nevere bit će pozvan u Hrvatsku kako bi dizajnirao svoj automobil prema svom ukusu. Tako će kupci iz cijelog svijeta iz prve ruke vidjeti zemlju gdje je nastala Nevera.
Tech
Ovih pet informacija baš nikada ne smijete podijeliti s umjetnom inteligencijom
Na svojoj stranici, OpenAI upozorava korisnike da ne dijele osjetljive informacije, dok Google savjetuje korisnicima Geminija da ne unose povjerljive podatke
Iako mnogi korisnici ChatGPT traže pomoć za razne stvari — od terapije za parove do pisanja profesionalnih e-mailova ili čak pretvaranja slika svojih kućnih ljubimaca u ljude — korištenje umjetne inteligencije sa sobom nosi i određene rizike u pogledu privatnosti. Kako prenosi New York Post, prema Jennifer King, stručnjakinji sa Stanford Instituta za umjetnu inteligenciju usmjeren na ljudsko iskustvo, sve što upišete u chatbot može postati javno, jer “gubite vlasništvo nad tim podacima”.
Upravo zbog toga, važno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila kada komunicirate s AI chatbotom. Na svojoj stranici, OpenAI upozorava korisnike da ne dijele osjetljive informacije, dok Google savjetuje korisnicima Geminija da ne unose povjerljive podatke. Ako koristite AI, evo pet stvari koje nikada ne biste smjeli dijeliti s ChatGPT-om ili sličnim chatbotovima.
Osobna, vozačka, zdravstvena…
Nikada nemojte dijeliti informacije koje mogu otkriti vaš identitet, kao što su broj osobne iskaznice, podatke s vozačke dozvole, putovnice, datum rođenja, adresu ili broj telefona. Iako neki chatboti pokušavaju prepoznati i ukloniti osjetljive informacije, najbolje je potpuno ih izbjegavati. “Naš cilj je da naši AI modeli uče o svijetu, a ne o osobama”, rekla je glasnogovornica OpenAI-ja, prenosi Večernji list.
Zdravstveni podaci
Zdravstveni podaci zaštićeni su zakonima o privatnosti, ali AI chatboti obično nemaju tu zaštitu. Ako trebate pitati ChatGPT za interpretaciju medicinskih nalaza, King savjetuje da prethodno izrežete ili uredite dokument, ostavljajući samo rezultate testova.
Financijski podaci
Nikada ne dijelite brojeve svojih bankovnih računa, investicija ili drugih financijskih podataka jer bi ih mogli hakirati i iskoristiti za pristup vašim sredstvima.
Lozinke
Iako bi se mogli pojaviti razlozi za dijeljenje svojih korisničkih imena i lozinki zbog sposobnosti chatbota da obavi korisne zadatke, oni ne štite podatke o vašim računima. Najbolje je koristiti upravljač lozinki za pohranu tih podataka.
Podaci o klijentima
Ako koristite ChatGPT ili druge chatbote za posao, poput pisanja e-mailova ili uređivanja dokumenata, postoji rizik da slučajno otkrijete podatke o klijentima ili poslovne tajne. Neke tvrtke koriste vlastite verzije AI ili imaju sigurnosne zaštite za ovakve slučajeve.
Ako želite i dalje koristiti chatbotove bez ugrožavanja privatnosti, stručnjaci preporučuju korištenje jakih lozinki, višefaktorske autentifikacije i redovito brisanje povijesti razgovora. Neke tvrtke, poput Anthropic-a, navode da podaci obrisani s platforme budu trajno izbrisani nakon 30 dana. Iako AI može olakšati mnoge zadatke, uvijek se pridržavajte osnovnih smjernica zaštite privatnosti kako biste izbjegli moguće prijetnje.
Tech
ChatGPT uvjeravao muškarca da je sve u redu. Posjetio pravog liječnika i shvatio da umire
Nakon što je već nekoliko smrti povezanih s mentalnim zdravljem dovedeno u vezu s ChatGPT-jem, čini se da bi loši medicinski savjeti koje daje ovaj chatbot mogli odnijeti još jedan život.
U intervjuu za Daily Mail, kojeg prenosi Futurism, 37-godišnjak po imenu Warren Tierney ispričao je kako je od brižnog muža koji se brinuo za svoju suprugu tijekom teških trudnoća, završio sa stadijem 4 raka nakon što mu je chatbot rekao da njegova sve jača upala grla nije razlog za zabrinutost.
Tierney, iz malog irskog mjesta Killarney u okrugu Kerry, rekao je da je početkom ove godine počeo pitati ChatGPT treba li ga zabrinjavati njegova uporna upala grla, koja je s vremenom postala toliko jaka da više nije mogao gutati ni tekućinu. Pitao se može li i on, poput svog oca, imati rak.
Prema snimkama zaslona koje je podijelio s novinarima, ChatGPT je tvrdio da je „vrlo malo vjerojatno” da Tierney, inače psiholog po struci, ima rak. Tijekom razgovora s chatbotom, Tierney ga je čak ažurirao poput pravog liječnika, govoreći da mu se bol u jednjaku smanjila dovoljno da može pojesti keks nakon što je počeo uzimati lijekove za razrjeđivanje krvi — na što mu je chatbot odgovorio da je to „vrlo ohrabrujući znak”.
“Ako je rak, ne moraš me tužiti”
Zbog „sustavnog muškog uvjerenja” da ne mora posjetiti pravog liječnika, mladi otac poslušao je chatbot i vratio se po savjet tek kad se bol ponovno pogoršala, izvještava Daily Mail.
„Ako je rak, ne moraš me tužiti — napisat ću ti izjavu za sud i kupiti ti Guinness,” našalio se chatbot u jednom trenutku.
No, kad je Tierney konačno otišao liječniku nekoliko mjeseci kasnije, dočekala ga je šokantna dijagnoza: stadij 4 adenokarcinoma jednjaka, agresivan oblik raka koji ima vrlo niske stope preživljavanja jer se često otkrije prekasno.
Suočen s teškom prognozom iz bolničkog kreveta u Njemačkoj, za čije je liječenje njegova supruga Evelyn Dore prikupila više od 120.000 dolara, Tierney je priznao da mu je njegovo povjerenje u ChatGPT „vjerojatno oduzelo nekoliko mjeseci života”.
„Mislim da je to stvarno postao problem,” rekao je. „ChatGPT mi je vjerojatno odgodio ozbiljnu medicinsku pomoć.”
„AI model pokušava reći ono što želiš čuti da bi te zadržao angažiranim,” razmišljao je Tierney. „U statističkom smislu, ono što je rekao da mi je bilo — bilo je vrlo vjerojatno točno. Ali, nažalost, u ovom konkretnom slučaju nije bilo.”
OpenAI nije namijenjen za liječenje
Na upit Daily Maila o Tierneyjevom slučaju, OpenAI je izjavio da njihov chatbot „nije namijenjen za liječenje bilo kakvih zdravstvenih stanja i nije zamjena za profesionalni medicinski savjet.” Kako je rekao sam Tierney, on je „živi primjer” onoga što se dogodi kad korisnici ignoriraju ta upozorenja.
„Tu moramo biti jako oprezni s korištenjem umjetne inteligencije,” rekao je. „Ako ju koristimo kao posrednika za izražavanje da se ne osjećamo dobro, moramo biti svjesni posljedica.”
„U velikim sam problemima jer sam se možda previše oslonio na nju,” zaključio je. „Možda sam jednostavno želio vjerovati u njezino ohrabrenje da je sve u redu — a nažalost, nije bilo.”
ChatGPT i slični chatboti poznati su po opasnom „ulizivanju” korisnicima, tj. po tome da im govore ono što žele čuti kako bi ih zadržali. Posljednjih godina ta je sklonost dovela do zatvaranja, hospitalizacija, samoozljeđivanja, pa čak i ubojstava i samoubojstava. Također je već zabilježeno da chatbot daje opasne medicinske savjete, kao u slučaju iz časopisa Annals of American Medicine, gdje je savjetovao starijem muškarcu da zamijeni kuhinjsku sol tzv. „bromidnim solima” — zastarjelim lijekom iz 19. stoljeća koji se danas koristi u pesticidima i sredstvima za čišćenje bazena.
U tom je slučaju muškarac razvio bromizam — gotovo izumrlo neuropsihijatrijsko stanje koje uzrokuje zbunjenost, usporen govor i psihozu — no nakon tri tjedna detoksikacije u bolnici, potpuno se oporavio.
Tech
Nevidljivi potrošači struje – evo zbog kojih uređaja vam račun “skače“ svakog mjeseca
Najveći krivci su uređaji koji troše struju čak i kada mislite da su isključeni.
Najveći potrošači električne energije u domu nisu samo hladnjak ili bojler – oni su očiti. Problem su oni uređaji koji rade tiho, u pozadini. Punjači ostavljeni u utičnici, televizori u standby modu, Wi-Fi ruteri, pa čak i aparat za kavu koji čeka sljedeći ciklus.
Zvuči bezazleno, ali svaki od njih mjesečno može dodati 10–20% na vaš račun za struju, piše krstarica.com.
Najveći krivci koje treba odmah isključiti
Grijalice
Na vrhu popisa su prijenosne grijalice. Čak i kada nisu uključene, digitalne grijalice s tajmerima i senzorima temperature troše energiju. Najsigurnije ih je potpuno isključiti iz struje.
Televizori
Televizori troše energiju čak i kada ne rade, jer moraju biti spremni za uključivanje putem daljinskog upravljača. Ovisno o modelu, potrošnja energije u stanju pripravnosti kreće se od 2 do 50 W.
Uredski uređaji kod kuće
Pisači, skeneri i rezači papira često ostaju u “standby“ načinu rada, trošeći nepotrebnu energiju. Najbolje ih je isključiti kada se ne koriste.
Kuhinjski aparati s ekranom ili tajmerom
Aparati za kavu, mikrovalne pećnice i pećnice s digitalnim satovima stalno troše energiju kako bi osvijetlili zaslon. Ako vam te funkcije nisu potrebne, povremeno ih isključite iz struje.
Računala
Čak i kada su u “sleep“ načinu, računala troše električnu energiju – od 1 do 49 W dnevno, što može povećati račun za struju i do 50 eura godišnje.
Kako odmah vidjeti rezultate
Rješenje je jednostavno i lako dostupno – dovoljno je razviti naviku isključivanja uređaja iz utičnice. Učinak je brz i vidljiv, a osjećaj kontrole nad troškovima daje dodatnu motivaciju.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
magazin5 dana prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
-
magazin5 dana prije(VIDEO) NOVA ČOLIĆEVA PJESMA NA KOJU SE DUGO ČEKALO – “TAMO” / Konačni glazbeni susret dva velikana – Čolić s Huljićevim potpisom
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTO / U Europskom parlamentu obilježeno 1100 godina hrvatskog kraljevstva: promovirani Paški sir i Drniški pršut






