Hrvatska
Svjetska banka povisila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u 2021. i 2022.
Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 5,5 posto, a u 2022. rast bi trebao ubrzati na 6,2 posto, prognozira Svjetska banka, povisivši procjene i za svjetsko gospodarstvo kojem predviđa najsnažniji postrecesijski rast u 80 godina.
U 2020. godini hrvatsko je gospodarstvo palo 8,0 posto, objavila je Svjetska banka u najnovijim prognozama za svjetsko gospodarstvo, ublaživši procjenu iz siječnja za 0,6 postotnih bodova.
Ove bi godine hrvatski BDP trebao porasti 5,5 posto, čime je SB podigao siječanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.
Procjena rasta u 2022. godini podignuta je za dva postotna boda, na 6,2 posto, što bi značilo da bi gospodarstvo trebalo dosegnuti pretpandemijsku razinu i prije kraja 2022.
U 2023. godini rast bi po njihovoj procjeni trebao usporiti na 5,7 posto.
U srednjoj Europi aktivnosti bi trebale porasti 4,6 posto i u 2021. i u 2022. godini, poduprte oporavkom trgovine. Iznimne mjere potpore trebale bi ostati na snazi do kraja godine, a značajna potpora iz EU-a za države-članice trebala bi nadoknaditi slabija ulaganja, napominju u SB-u.
Veza s eurozonom
U široj regiji Europe i središnje Azije aktivnosti bi ove godine trebale porasti 3,9 posto, snažnije no što je SB prognozirao u siječnju, zahvaljujući stabilnijoj vanjskoj potražnji i višim cijenama industrijskih sirovina, te poboljšanju situacije u eurozoni.
Prognoza je uvjetovana bržim tempom procjepljivanja građana protiv covida 19 u najvećim gospodarstvima u skupini u drugoj polovini godine, napominje SB.
U 2022. rast bi se trebao zadržati na ovogodišnjoj razini, ali BDP po stanovniku bit će 5,3 posto ispod razine koja se očekivala prije pandemije, procjenjuju u Svjetskoj banci.
Izgledi za regiju Europe i središnje Azije i dalje su “izazovni” zbog pogoršanja situacije s pandemijom u posljednje vrijeme, strože makroekonomske politike i povišene razine poltičke neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija, upozoravaju.
Napominju da bi rast mogao biti slabiji no što trenutno prognoziraju bude li pandemija trajala dulje no što se očekuje, a među faktorima rizika izdvajaju i strože uvjete vanjskog financiranja.
Naglašavaju i da pretežu rizici slabijeg rasta zbog neujednačene distribucije cjepiva, dodajući i da bi pandemija bi mogla dodatno zakočiti ionako usporena ulaganja u ljudski i fizički kapital.
Veliki nose oporavak
Svjetsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 5,6 posto, procjenjuje SB, povisivši siječanjsku procjenu za 1,5 postotnih bodova.
Iako će ovogodišnji rast označiti najsnažniji oporavak od recesije u 80 godina, BDP će na kraju godine biti dva posto slabiji nego u pretpandemijskim projekcijama, ističu u SB-u.
U 2022. rast bi trebao usporiti na 4,3 posto, čime je banka povisila siječanjsku procjenu za pola postotnog boda.
Glavni nositelji ovogodišnjeg oporavka bit će velika gospodarstva, ističe SB, procjenjujući da će u SAD-u aktivnosti ove godine porasti 6,8 posto zahvaljujući opsežnoj fiskalnoj potpori i ublažavanju pandemijskih ograničenja.
Među gospodarstvima u nastajanju SB izdvaja Kinu čije bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 8,5 posto zahvaljujući oslobađanju suspregnute potražnje.
Rast se stabilizira i u drugim velikim gospodarstvima, ali u nešto manjoj mjeri, pa će aktivnosti u eurozoni ove godine porasti 4,2 posto, te blago ubrzati u 2022., na 4,4 posto. To je za 0,6 odnosno 0,4 postotna boda snažnije no što je SB prognozirao u siječnju.
U 2023. rast bi u zoni primjene zajedničke europske valute trebao usporiti na 2,6 posto.
Siromašni sporo procjepljuju
Skupina gospodarstava s niskim dohotkom bilježit će pak najslabiji rast u proteklih 20 godina, kada se izuzme 2020. godine, dijelom zbog jako sporog procjepljivanja protiv covida 19.
Gospodarstva bi u toj skupini ove godine trebala u prosjeku rasti 2,9 posto, a u 2022. rast bi trebao snažno ubrzati, uz procijenjenu gotovo dvostruko višu stopu nego u ovoj godini.
U 2022. BDP će biti oko 4,9 posto niži nego u pretpandemijskim projekcijama, dodaje SB.
“Unatoč dobrodošlim znakovima globalnog oporavka, pandemija i dalje donosi siromaštvo i nejednakost ljudima u zemljama u razvoju širom svijeta”, upozorava predsjednik SB-a David Malpass.
“Ključni su koordinirani napori na globalnoj razini da bi se ubrzala distribucija cjepiva i olakšala otplata duga, posebno zemljama s niskim dohotkom”, dodaje Malpass.
“Paralelno stišavanju zdravstvene krize vlade se moraju uhvatiti u koštac s trajnim posljedicama pandemije i poduzeti mjere kako bi potaknule zeleni, otporni i inkluzivni rast i istodobno očuvale makroekonomsku stabilnost”, zaključuje čelnik Svjetske banke.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA19 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka