Hrvatska
Plenković: “Privođenje sudaca nije dobro, ali slika o korumpiranosti cijelog pravosuđa nije točna”

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je na početku sjednice Vlade da ne postoji HDZ-ovo pravosuđe te da stranačka pripadnost ili položaj nikoga ne štite od odgovornosti. Naglasio je da u mandatu ove Vlade kao i pravosudna tijela svoj posao rade i samostalno i neovisno. Govoreći o epidemiološkoj situaciji ponovno je apelirao na sve građane da se cijepe jer je to jedini način da se ukinu preostale mjere i da se vratimo normalnom životu.
Otvarajući današnju, 62. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ustvrdio je kako se pozitivan trend i dalje nastavlja i poručio da je to jako dobro za ukupnu zdravstvenu situaciju, za društveni život, gospodarsku aktivnost kao i za pripremu uspješne turističke sezone.
Izvijestio je da je tjedni prosjek dnevnog broja potvrđenih slučajeva zaraze pao na 198 odnosno danas je 11 puta manji nego prije 7 tjedana, što znači, dodao je, da smo se po 7-dnevnoj incidenciji vratili na razinu koju smo imali sredinom kolovoza, dakle prije 10 mjeseci.
Tjedni prosjek broja hospitaliziranih osoba, broja osoba na respiratoru i broja preminulih od virusa je pao na razinu koju smo imali sredinom listopada, istaknuo je premijer Plenković.
“Tim ohrabrujućim brojevima pridonosi ponajprije povećanje broja cijepljenih i imunih, dolazak ljepšeg vremena, kao odgovorno ponašanje velike većine naših sugrađana koji se pridržavaju preostalih epidemioloških mjera, koje su i dalje među najblažim u Europi”, poručio je.
Upozorio je pritom da se ritam cijepljenja u posljednje vrijeme nažalost usporio, ponajprije zbog smanjenog interesa ljudi da se cijepe.
Cijepljenje je jedini način da se potpuno vratimo u normalan život i ukinemo preostale mjere
“Danas imamo 40,8% cijepljenih odraslih osoba najmanje prvom dozom (1,370,000 osoba najmanje jednom dozom, a 616.000 drugom dozom), iako smo osigurali dovoljno cjepiva da taj postotak bude znatno veći”, dodao je i još jednom apelirao na sve koji se još nisu cijepili da to učine, zahvalivši svim zdravstvenim službama na svemu učinjenom do sada.
“To je jedini način da se potpuno vratimo u normalan život i ukinemo preostale mjere, jer već prva doza cjepiva učinkovito štiti od ozbiljnih oblika oboljenja”, naglasio je predsjednik Vlade.
Ponovio je da je statistika neumoljiva: na 45 potvrđenih slučajeva, jedna osoba će nažalost preminuti u roku od dva tjedna.
“To je ogroman rizik, znatno veći od rijetkih ozbiljnih nuspojava čiji je red veličine od jedan slučaj na 100.000 ili još manji od toga”, naglasio je i dodao da je cijepljenje je neusporedivo manji rizik od zaraze virusom, koji je već odnio, nažalost, više od 8100 života naših sugrađana.
“Stoga apeliram da budemo odgovorni prema sebi i drugima. Nemojmo dozvoliti da zemlje koje su bile znatno manje uspješne od nas u borbi s virusom danas budu uspješnije jer se više njihovih građana cijepi”, rekao je predsjednik Vlade.
Cijepljenjem ne štitimo samo zdravlje i živote, već gospodarstvo, radna mjesta, primanja i slobodu
Naglasio je pritom kako cijepljenjem ne štitimo samo zdravlje i živote, nego i naše gospodarstvo, podsjetivši da nas je kriza uzrokovana pandemijom dosad koštala više od 34 milijarde kuna.
“Štitimo time i svoje radno mjesto i svoja primanja i svoju slobodu i, u konačnici, pravo na normalan društveni život”, poručio je.
Podsjetio je na plan da do kraja lipnja postignemo 50% cijepljenih do kraja lipnja, kako bi se dalje mogle ublažavati preostale epidemiološke mjere.
“Ako to ne postignemo, onda ćemo u rizik staviti uspjeh turističke sezone, unatoč ovim zaista ohrabrujućim brojevima tijekom proteklog produženog vikenda, a to potencijalno znači dodatan gubitak za naše gospodarstvo. Mi sebi to sada ne možemo dopustiti, nemamo taj luksuz”, upozorio je i naglasio da su uz pandemiju, koja je pogodila cijeli svijet, Hrvatsku pogodila i dva potresa, što je našu zemlju dodatno koštalo koliko i četiri pandemije – 129 milijardi direktnih šteta.
“Ovo je ispit zrelosti cijelog našeg društva, svih nas zajedno, koliko nas god ima”, istaknuo je premijer Plenković.
Posebno je apelirao na mlade.
“Molim vas budite primjer drugima, budite odvažni, budite hrabri, vjerujte u znanost, cijepite se, to je najbrži povratak u normalan društveni život”, zaključio je.
Nasilje je društveno neprihvatljiva pojava, nasilnici će biti najstrože sankcionirani
Potom se osvrnuo na jučerašnji sastanak održan s udrugama koje se bave zaštitom žrtava nasilja, prvenstveno nasilja u obitelji.
U tom je kontekstu najavio izmjene Kaznenog zakona koje su jedna od točaka na današnjoj sjednici Vlade.
“Uvodimo kazneno djelo spolnoga uznemiravanja koje će se sada progoniti po službenoj dužnosti. Uvest ćemo novo kazneno djelo i sankcionirati takozvanu osvetničku pornografiju. Osnažit ćemo postojeće sigurnosne mjere, snažnije zaštiti djecu i ranjive skupine – uključujući i kroz propisivanje nezastarjevanje kaznenog progona za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – proširit ćemo definiciju bliske osobe na intimne partnere te ćemo s tim u vezi izmijeniti i Zakon o suzbijanju nasilja u obitelji”, naveo je.
Uz izmjene Zakona, podsjetio je da je prošloga tjedna uoči obilježavanja Međunarodnog dana djece žrtava nasilja pokrenuta medijska kampanja “Zaustavimo nasilje nad ženama i u obitelji”.
“Želimo i ovom kampanjom osvijestiti u hrvatskoj javnosti da je nasilje društveno neprihvatljiva pojava i da će nasilnici biti najstrože sankcionirani”, poručio je predsjednik Vlade i dodao da je ono što je nekada bio prekršaj, sada kazneno djelo.
Takve će sankcije, istaknuo je, djelovati i na počinitelje, ali će i odvratiti druge od počinjenja takvih djela, što je smisao kazneno-pravne politike u tom konkretnom slučaju.
Dodao je da su potpisani i sporazumi o financiranju skloništa za žrtve u Ličko-senjskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, čime je ostvareno obećanje da će sve županije imati skloništa za zaštitu žrtava nasilja.
Izražavamo nezadovoljstvo što Mladić nije optužen i osuđen i za brojna nedjela tijekom agresije na Hrvatsku
Ranije ovoga tjedna održan je i sastanak sa svim županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina.
“Predstavili smo im okvir naše sustavne suradnje, dijaloga koji je krasio našu suradnju u proteklom, a nastavit će se i u ovom mandatu i u pogledu funkcionalne decentralizacije, fiskalne decentralizacije i u pogledu projektne suradnje”, istaknuo je i izrazio zadovoljstvo na dobivenoj podršci za kontinuitet te prakse.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na presudu Žalbenoga vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove kojom je Ratku Mladiću potvrđena najstroža kazna doživotnog zatvora.
“Vlada je pozdravila ovu presudu, jer je Ratko Mladić konačno i pravomoćno osuđen za neke od najtežih i najokrutnijih zločina počinjenih na tlu Bosne i Hercegovine. Između ostaloga, kao sudionik nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata, počinio je i genocid. Žalimo što u ovom postupku nije utvrđeno sudjelovanje i najviših dužnosnika Republike Srbije u takozvanom sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu. Izražavamo nezadovoljstvo što Mladić nije optužen i osuđen za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Nadamo se da će ova presuda donijeti barem djelomičan mir i satisfakciju žrtvama zlodjela Ratka Mladića”, poručio je premijer Plenković.
Nema privilegiranih, stranačka pripadnost ne štiti ama baš nikoga od odgovornosti
Na kraju se osvrnuo i na pitanje koje je vrlo aktualno u Hrvatskoj, a to je borba protiv korupcije i funkcioniranje pravosuđa.
Naglasio je da u vremenu prvog mandata, kao i sada u drugom mandatu ove Vlade, pravosudna tijela svoj posao rade i samostalno i neovisno.
“Činjenica je da je to ono što najviše muči predsjednika države, a i oporbu. Činjenica da DORH pokreće postupke, bez utjecaja politike, izbija im iz ruku argument, koji često koriste u javnom prostoru, da je HDZ kao vladajuća stranka i najveća stranka ove parlamentarne većine korumpirana ili pak da štiti korupciju. Ta mantra je već niz godina srž njihove politike, a svaki postupak pokrenuti protiv bilo koje visokopozicionirane osobe je potvrda da nisu u pravu”, poručio je premijer Plenković.
“Broj postupaka i osobe protiv kojih su ti postupci pokrenuti dokaz su da nema privilegiranih i da stranačka pripadnost ili položaj ne štiti ama baš nikoga od odgovornosti”, istaknuo je i dodao da je zato širenje teze da je pravosuđe nečije laž i sve teže ju je plasirati.
Želimo da kazne za korupciju budu takve da svi shvate da se ona ne isplati
“To je zaista teško zagovarati, što se njih tiče, a i braniti jer činjenice govore drukčije. Postupci koji se pokreću za mandata i ove naše Vlade i prve naše Vlade, kako god to neki tumačili, znače samo jedno – ovo je vrijeme obračuna s korupcijom”, poručio je i naglasio da Vlada i on kao predsjednik Vlade jako dobro znaju što su čije nadležnosti.
“Ne tražimo od ravnatelja policije ili glavne državne odvjetnice da nas informira o izvidima koji su tajni. Da to svima bude jasno. Ne postoji takozvano HDZ-ovo pravosuđe. Možda je bilo SDP-ovo, jer ulaženje i informiranje o tajnim izvidima znači miješnje u rad pravosuđa – to je kršenje zakona! Kao predsjednik Vlade nemam razlog niti potrebu, niti bih niti ću ikoga štiti, niti imam potrebu koristiti pravosuđe za obračun sa svojim protivnicima, da budem sasvim precizan. Ne zanima nas protiv koga se vode postupci, ono što nas zanima je da osobe kojima je dokazana krivnja budu kažnjene i to u primjerenom roku. Želimo da kazne za te ljude budu takve da svatko u ovom društvu shvati da se korupcija ne isplati, a da je nasilje neprihvatljivo. To su vrijednosti iza kojih mi stojimo”, poručio je premijer Plenković.
Mi ne želimo da suce bira politika, jer takvo pravosuđe neće biti neovisno
Govoreći o temi izbora sudaca, naglasio je da Vlada želi da suce u Hrvatskoj bira Državno sudbeno vijeće.
“Mi ne želimo da suce bira politika, to nije dobro za neovisnost pravosuđa, nije dobro za hrvatsko društvo, kao što to primjerice želi predsjednikova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Jer ako će suce birati politika onda pravosuđe neće biti neovisno. Nemojmo imati nikakvih iluzija. Pripadat će onoj stranci koja je na vlasti”, upozorio je.
“To što su pravosudna tijela neovisna, činjenica da na njih u mandatu naše Vlade nitko ne vrši pritisak, čini nervoznim one koji nas optužuju za utjecaj na neovisnost pravosuđa, konkretno predsjednika, koji izriče rečenice koje su netočne, lažne i izmišljene. I tome ćemo se suprotstaviti vrlo čvrsto i vrlo jasno”, naglasio je.
Privođenje sudaca nije dobro, ali slika o korumpiranosti cijelog pravosuđa nije točna
Vezano za jučerašnje privođenje troje sudaca, premijer Plenković istaknuo je kako to naravno nije dobro, u pogledu činjenice da se radi o profesiji za koju se traže najviši etički ili moralni standardi i o ljudima koji bi nas trebali štititi od onih koji krše zakon – njihova zadaća je da takve osobe procesuiraju i kazne.
“No, činjenica je da korupcija postoji u svim segmentima društva, pa tako i u pravosuđu. Ono što mi možemo je najoštrije osuditi takve pojave i apelirati na pravosudna tijela da se ovaj slučaj riješi u što kraćem roku. Jer slika da je cijelo pravosuđe korumpirano nije dobra za hrvatsko društvo. Ona nije ni točna i zato je bitno da u ovom predmetu, ne prejudicirajući kako će završiti, što prije saznamo istinu”, zaključio je predsjednik Vlade istaknuvši da mantre o korumpiranom HDZ-u ili utjecaju Vlade na pravosuđe ne dolaze u obzir jer nisu istinite.
Hrvatska
Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.
U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.
Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.
U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.
Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.
Hrvatska
Premijer Plenković sinoć operiran u KBC-u Rebro

Premijer Andrej Plenković liječen je u petak navečer u KBC-u Zagreb zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera, zahvat je ranije planiran i protekao je u najboljem redu, priopćeno je u subotu iz Vlade.
“Obavještavamo vas da je predsjednik Vlade jučer u večernjim satima u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb liječen zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera. Zahvat je ranije planiran te je protekao u najboljem redu”, izvijestio je glasnogovornik Vlade Marko Milić u priopćenju dostavljenom Hini.
Hina neslužbeno doznaje da je predviđena hospitalizacija 24 sata te da bi premijer Plenković danas trebao biti pušten kući.
Hrvatska
HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.
Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.
Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.
Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.
S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.
“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.
Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.
“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.
Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.
Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.
“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.
Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.
“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.
Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).
Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.
Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,
Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.
Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!