Hrvatska
Božinović: “Nove blaže mjere na granicama, kafići mogu raditi do ponoći”
U posljednja 24 sata zabilježena su 134 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1207. Među njima je 456 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 44 pacijenta. Preminulo je 13 osoba. Nacionalni stožer civilne zaštite u 11 sati održava konferenciju za medije.
Na tjednoj razini imali smo 1056, a u ovom tjednu 814, što je 22.9 posto manje nego u prošlom tjednu. Trenutna incidencija je 67,6, najniža u Istarskoj, a najviša u Međimurskoj županiji. Po 14-dnevnoj stopi incidencija u Europskoj uniji Hrvatska zauzima 12. mjesto, niža od prosječne u Europi. Stopa smrtnosti je 1996 što nas stavlja na 21. mjesto ljestvice EU-a, rekao je Capak.
Markotić: Zabrinjavaju nove varijante
Govorila je i Alemka Markotić.
Zabrinjavaju nove varijante. Ta varijanta ulazi u necijepljenje skupine, najviše u Velikoj Britaniji zasad. Situacija je zabrinjavajuća i oni čine sve da ne dođe do većih posljedica. Stav Europe je da zasad ta varijanta napada vulnerabilni dio i mlađi dio pa treba doista biti oprezan. U većini zemalja se indijska varijanta popela na 3 posto zaraženih pa to traži pozornost. Nije najsretnije za čuti, imamo dva izvješća koja su još u obradi. Zaraženi su i djelatnici koji su bili cijepljeni, ali nitko nije teško bolestan. Slično je i u Belgiji u Domu za starije, gdje je 60 do 70 štićenika oboljelo, 11 je umrlo, bili su cijepljeni ali su bili s brojnim komorbiditetima.. 10 do 15 članova osoblja je inficirano, rekla je Markotić.
Vidimo da je trend da ljudi koji su primili jednu dozu odustaju od druge doze, to nije dobro, poručila je.
Fokus je da se trebaju cijepiti mlađi jer se među njima širi virus. Dosta zemalja se priprema cijepiti djecu 12 do 16 godina, Pfizer je odobren, bit će tijekom ili krajem ljeta i Moderna, rekla je Markotić.
Portugal je referirao da kod njih nema drugih varijanti, ali se kod njih širi Delta soj, u Španjolskoj je došlo do zaraze na natjecanju ljepote i širenja zaraze Delta sojem. Italija ima dosta stabilnu situaciju, u srednjoj Italiji primjećuju porast brazilske varijante. Trebamo zaključiti, ne smijemo misliti da pandemija prestaje, iako je situacija bolja… Treba se cijepiti čim prije s obje doze i dalje se treba pridržavati osnovnih mjera zaštite, poručila je.
Božinović o mjerama
Ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera, Davor Božinović, poručio da se ne možemo opustiti.
O nama ovisi kakva će nam biti zdravstvena slika i gospodarska u narednom razdoblju. Stožer produžuje mjere za javni prijevoz i trgovine do 30. lipnja. Ulazak u Republiku Hrvatsku osobama koje dolaze iz schengenskog prostora, a koje su cijepljene s dvije doze cjepiva bit će omogućen ulazak čim se cijepe drugom dozom, neće trebati čekati protek vremena od 14 dana, rekao je Božinović.
Govorio je i o okupljanjima. “Tu se prije svega radi o radnom vremenu ugostiteljskih objekata, od večeras od ponoći mogu raditi do 24 sata, kafići, pekare, javna okupljanja… Ukida se zabrana treniranja i natjecanja u zatvorenim prostorima”, rekao je Božinović.
“Želio bih naglasiti da su javna događanja i okupljanja i dalje ograničena na maksimalno 100 osoba. Smatram bitnim istaknuti to sada pogotovo kad je pred nama europsko prvenstvo u nogometi i kada je počela turistička sezone. Daje se preporuka svim jedinicima lokalne samouprave da se ne organiziraju javna događanja poput masovnog gledanja nogometnih utakmica. Što se tiče toga i turističke sezone, danas ministar ima sastanak s turističkim zajednicama na kojem će im ukazati na potrebu izbjegavanja masovnih manifestacija tijekom sezone”, rekao je Božinović.
Smisao odluka je da se što više toga omogući, da se otvore mogućnosti koje nam trenutna epidemiološka situacija dopušta, ali sve mora biti kontrolirano. Ne zbog toga što to želi Stožer, nego kako bismo sačuvali epidemiološku sliku, kako iz Hrvatske ne bi išle slike masovnog okupljanja kao što je bilo proteklih dana, jer to nije dobra pozivnica za strane goste. Na tim stvarima ćemo morati inzistirati ne samo zbog zdravstvenih razloga, već zato što imamo preduvjete za dobru turističku sezonu, rekao je Božinović.
Objasnio je i zašto kafići ne mogu raditi unutra.
Mi moramo znati razumjeti da se nalazimo u povoljnoj epidemiološkoj situaciji i trebamo biti zadovoljni. Međutim, nalazimo se u jednom osjetljivom razdoblju, ljudi su se opustili, toplo je, izlazi se, cijepljeni su. Kada bismo otvorili zatvorene dijelove kafića, ne bi bilo moguće kontroliranje epidemioloških mjera, zato idemo postepeno i oprezno i zaključak je bio da nećemo otvoriti zatvorene dijelove kafića, rekao je Božinović.
O navijanju na otvorenom
Govorio je i o navijanju na otvorenom za vrijeme Europskog prvenstva u nogometu.
To će biti sadržano u odluci. Vi znate da mi nastojimo utjecati na svijest svih, pogotovo odgovornih osoba, i u gradovima i u županijama, u odluci je preporuka svima da to ne rade! Mislimo da je to razumljivo, ne vidimo kako bi se to moglo raditi da se ne krše mjere. Mi smo i prije imali u planu produžiti radno vrijeme, ljudima će se omogućiti da u tim objektima mogu pratiti utakmice, s tim da će biti kontrole lokalnih stožera da se to ne pretvori u nešto nekontrolirano. Mi ne možemo kad počne neka utakmica poslati sliku da su se tisuće ljudi okupile na jednom mjestu i očekivati da će se prihvatiti naša poruka stranim gostima da je u Hrvatsku sigurno doći jer se u Hrvatskoj svi pridržavaju mjera. Jasno mi je kako je to izgledalo prije, ali ne možemo se ponašati na način da epidemije nema, ne smijemo dopustiti da nam se pokvari epidemiološka slika, rekao je Božinović.
Smanjit će se i razmak među stolovima.
Razmak je određen preporukom koja će se mijenjati. Ugostitelji su tražili da se smanji, sad je tri metra. Mi se tog razmaka moramo držati, to je navedeno u uvodu odluke. Dobili smo pismeni upit, u ovom trenu nismo još odlučili, ali mislimo da ćemo taj razmak smanjiti na 2 i pol metra, rekao je Božinović.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše