Hrvatska
JOŠ JEDNA REFORMA U SUSTAVU OBRAZOVANJA Iduće školske godine uvode se nacionalni ispiti u osnovnim školama
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u HTV-ovoj emisiji “Ima li što novo?” kako je protekla školska godina bila jako zahtjevna, ali da se može kazati da je bila i kvalitetna. Dodao je kako se unatoč pandemiji nije odustalo od reforme u sustavu obrazovanja. Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović naglasio je da će se od iduće školske godine uvesti nacionalni ispiti u osnovnim školama te da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi.
Fuchs je naglasio da su u protekloj školskoj godini učenici od prvog do četvrtog razreda proveli 98 posto nastave u školi odnosno “licem u lice” na razini Hrvatske, 85 posto razredna nastava, 71 posto srednjoškolci bez maturanata i 90 posto “licem u lice” maturanti. – Njih smo posebno štitili zbog mature, rekao je.
“Od sljedeće godine nastava će u svim školama krenuti po novim kurikulumima i kurikulum dokumenti se i dalje rade, samo što se o njima toliko ne priča i ne problematiziraju se u javnosti”, dodao je ministar znanosti i obrazovanja.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović naglasio je kako se i državna matura održava pod strogim mjerama te da je mali broj zaraženih maturanata i onih koji su u samoizolaciji. Oni će također moći pisati maturu te upisati studijske programe.
Maturant IV. gimnazije “Marko Marulić” iz Splita Gordan Kragić istaknuo je kako je velik propust Ministarstva obrazovanja i Ministarstva zdravstva što nije potaknut veći broj učenika na cijepljenje. Rekao je kako je stvar slučajnosti što je trenutno zaražen mali broj maturanata.
Dodao je kako preko ljeta treba pokrenuti veću kampanju za cijepljenje učenika. Fuchs je rekao da je odaziv na cijepljenje prosvjetnih radnika bio relativno dobar te je pozvao sve koji se nisu cijepili da to učine. Kazao je kako je, kada je riječ o cijepljenju učenika, situacija malo drugačija.
Marija Margušić Novosel, ravnateljica Srednje škole Glina, istaknula je kako su upisi u srednje škole na Banovini za tri tjedna kao i u ostatku Hrvatske te se nada da će sve dobro proći.
Dejan Nemčić, profesor geografije u Osnovnoj školi “Ivo Andrić” u zagrebačkom Sopotu, rekao je kako je pandemija iznjedrila i neke pozitivne stvari u hrvatskom školstvu, primjerice solidarnost među profesorima i nastavnicima postala je veća, ali su se učitelji povezali i s učiteljima iz susjednih zemalja.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako će se u idućem periodu u sustavu obrazovanja zapošljavati veći broj psihologa i pedagoga te će se pružiti pomoć svim učenicima kojima je potrebna. Nemčić je rekao da su se učenici u protekloj godini suočavali s velikim psihičkim problemima. Nemčić je kazao da je uveo nulti sat za svoje učenike te su razgovarali o problemima s kojima se susreću.
“Znam da je taj nulti sat imao smisla”, rekao je.
Marija Margušić Novosel dodala je kako su potres i pandemija ostavili traga na učenicima, ali i njihovim obiteljima. Dodala je da se učenici u prvim i drugim razredima srednjih škola nisu dobro povezali u razredima.
Profesorica njemačkog jezika Srednje škole Vrbovec Ivana Valjak-Ilić kazala je kako treba promijeniti obrazovni sustav jer u Hrvatskoj je bitna ocjena, a ne znanje. Kragić se slaže da treba promijeniti obrazovni sustav jer ocjene nisu realne. Pohvalio je uvođenje državne mature.
Filipović je rekao kako s državnom maturom svi učenici imaju istu šansu te da je uvođenje mature jedno od najboljih stvari u hrvatskom obrazovnom sustavu. Filipović je dodao da se već od iduće školske godine kreće s nacionalnim ispitima u petom i osmom razredu osnovne škole.
“To će biti jedan dobar temelj za ono što slijedi, ne samo u vanjskom vrednovanju u spomenutim razredima nego i u srednjim školama jer kad idemo iz pozicije ravnopravnosti za sve, onda možemo vrednovati sve ono što se vrlo često dovodi u pitanje, a to je da ocjena svugdje ne vrijedi isto”, naglasio je Filipović.
Osvrnuo se i na održavanje državne mature. “Esej sigurno neće “procuriti”, ja to jamčim. Državna matura je jedan projekt visokog rizika i u njoj sudjeluje 32.000 učenika sa 120.000 ispita, više stotina nastavnika i ispitivača”, rekao je.
Filipović je istaknuo da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi. Ivana Valjak-Ilić rekla je da ima zamjerki na državnu maturu jer strani jezici nemaju usmeni dio ispita.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava predlaže spajanje hrvatskih i srpskih škola u Vukovaru. Ministar Fuchs rekao je da čeka da čuje na koji način je osmišljena primjena A, B i C modela, koja je ustavna i zakonska kategorija. “I kad se osmisli taj model, koji još uvijek nisam uspio čuti, kako ga kani primijeniti u praksi, mora doći na mišljenje u Ministarstvo pa ćemo vidjeti”, naglasio je, prenosi HRT.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih