Hrvatska
Đikić: “Sad je najbolje vrijeme za cijepljenje, trebamo biti zaštićeni za jesen!”
Znanstvenik Ivan Đikić kaže kako ljudima treba ponuditi edukativno motivirajuća kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti.
Interes za cijepljenjem pada, kako motivirati ljude? Je li to, primjerice, karta za kazalište ili odlazak u toplice?
U svakom slučaju treba ljudima ponuditi edukativno-motivirajuću kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti. Evo jedan primjer sa znanstvene strane: sada je ljeto, imamo puno vitamina. Da, to poboljšava imunološki sustav i ako netko želi idealno vrijeme, to je sada jer će nas za 6 mjeseci, ne samo s protutijelima nego i s memorijskim stanicama, taj imunitet braniti od virusa koji će zasigurno biti i sljedeću zimu već u nama, rekao je Đikić u RTL-u Danas.
U Pakistanu, primjerice, kažu da nema korištenja mobitela ako se ne cijepite. To je jedna od ideja.
Takve restriktivne kampanje neće uspjeti u Europi. U Europi mladima pogotovo treba objasniti gdje je njihova korist – da će moći u zimu putovati, da će profesionalno moći raditi, da će studirati i da će se moći susretati. Ljudi koji će biti cijepljeni, koji će biti zaštićeni, imat će puno veću mogućnost kretanja u isto vrijeme, imat će mogućnost socijalizacije, što je vrlo bitno u društvu.
Priprema se još jedna kampanja. Rade li vlada i Stožer dobar posao?
Čini mi se da su vlada i Stožer malo usporili s kampanjom jer ona kampanja koja je bila prije nekih 6 mjeseci ‘Misliti na druge’, to očigledno danas ne funkcionira u Hrvatskoj. Rekli ste sami da padaju brojevi i treba se nešto reaktivirati. Treba poslati ove male poruke ciljanim grupama, da li su to ruralne, urbane sredine ili su mladi ili profesionalci, za sve njih moramo imati pažljive, dobro planirane i jasne poruke da se ljudi odluče cijepiti.
Znači li to da ne bi trebala biti nacionalna kampanja, nego baš usmjerena na određene grupe?
Treba biti nacionalna kampanja za sve ljude tih grupa da ih motiviramo, od Cavtata do Vukovara i to je nešto što je jako lijepo u Americi i dosta je u Njemačkoj napravljeno i šaljive kampanje gdje ljude privlačite na temelju malih poruka koje kažu: ‘Sad je dobar imunološki sustav, cijepite se, sljedeća zima će biti slobodna, ako budemo postigli kolektivni imunitet’.
Brojke sada padaju, popuštaju se mjere, netko razmišlja zašto bih se baš sad cijepio?
Sada nemamo virusa oko nas, znači, ne postoji opasnost, ali sada je naš imunološki sustav pripreman za primanje antigena, stvaranje odličnog humoralnog, ali i staničnog imuniteta i upravo u jesen i zimu, kada će sigurno doći novi sojevi, nove varijante, tada ćemo mi kao pojedinci biti zaštićeni, a u isto vrijeme naš imunološki sustav bit će najoptimalnije spreman za borbu s novim virusima.
S obzirom na to da brojke padaju, je li sad vrijeme za potpuno otvaranje i popuštanje mjera ili još uvijek ne?
Rekao bih da je najvažnije biti odgovoran. Odgovoran znači da testiramo na vrijeme, da znamo gdje nam se pojavljuju virusi. Naprimjer, sad imate svadbe, uskoro ćete imati ljeto, noćne klubove. Ako ćemo imati pažljiva testiranja u tim sredinama i vidjeti gdje nam se pojavljuje i širi virus, ne samo od domaćih kućanstva nego i od turista, tada ćemo moći ljudima preko ciljanih mjera poslati zaštitne mehanizme da se to ne raširi kao što smo imali to, nažalost, prošlo ljeto.
Do kada ćemo nositi maske?
Maske su vam sastavni dio zaštite vas i društva, mislim da će Stožer, kao i Amerikanci što su napravili, u određenim situacijama maknuti maske jer nisu više potrebne, ali u određenim situacijama kad ste uistinu u malom zatvorenom prostoru i znate da među tim ljudima moguće postoje ljudi koji nose virus, tada je preporuka svima da nose masku, ali na otvorenom, sportska događanja, svadbe, kao što sam bio upravo ovdje u Hrvatskoj jučer gdje su svi bili testirani ili cijepljeni, u tim situacijama maska je nepotrebna.
Treba li ih sada, s obzirom na to da je ljeto, nositi na otvorenom gdje su gužve?
Nema potrebe stvarno, na otvorenom. Ja mislim da maske neće štititi na otvorenom, pogotovo u ovakvom dobu kretanja i neokupljanja u malim grupama na otvorenom prostoru.
I Vaš sin radi na lijeku protiv koronavirusa. Kad ćemo imati lijek?
Pa radimo na tome već godinu i pol. Upravo završavamo jedan zanimljiv projekt. Objava će biti sljedeći tjedan. Ali ono što je moja poruka široj javnosti jest da samo cijepljenjem nećemo pobijediti virus, ući ćemo u kontrolu virusa, sljedeće godine virus će biti oko nas. Mi uistinu trebamo pravilne, ciljane lijekove protiv koronavirusa kojima ćemo moći pomoći i onim ljudima koji dobiju virus unatoč cijepljenju, da im zaštitimo život i da im zaštitimo oštećenja koja se pojavljuju, nažalost, u tim postcovid sindromima.
Hrvatska je 15. u svijetu po broju umrlih, a, primjerice, Švedska je 35. Kako to? Znamo kakve je mjere imala Hrvatska, a kakve Švedska.
Dosta je teško uspoređivati zemlju sa zemljom i to je jedan nacionalni sport u Hrvatskoj, kad smo dobri, onda smo bolji od svih, kad smo loši, onda smo lošiji od drugih. To jednostavno u znanosti ne funkcionira. Mi dobro znamo zašto su Šveđani na 35. mjestu, dobro znamo na kakav način se oni ponašaju kulturno i zašto su njihove mjere, iako izgledaju nominalno niže, bile jako funkcionalne. Problem Hrvatske je bio 10. i 11. mjesec kada je politika zbog različitih razloga ignorirala virus. Tada smo postavili bazu ovog velikog broja umrlih preko osam tisuća. Samo se sjetite 10. i 11. mjeseca kad smo imali uistinu minimalne mjere i gotovo nitko ih se nije pridržavao. Kada smo naučili lekciju dosta velikog broja umrlih u 11., uveli smo pravilne mjere, dovoljno stroge, a u isto vrijeme prilagođene kulturi naših ljudi i vjerujem da u ovoj godini smo napravili i dobro pokazali da pravilne mjere na pravi način s pravim testiranjem pokazuju dosta dobar uspjeh i vjerujem da ćemo tako do kraja godine i sljedeće godine nastaviti.
Ali teško da ćemo do 1. srpnja cijepiti 50 posto Hrvata. Kako onda tako ući u jesen? Što od jeseni možemo očekivati?
Ne bih želio forsirati do 1.7. da moramo imati 50 posto. Mislim da su to opet politička obećanja koja su vrlo često nerealna. Ono što moramo građanima reći je: Cijepite se odsada tijekom ljeta, kad počne jesen, tada morate biti zaštićeni za jesen i zimu za nove sojeve virusa koji će vjerojatno dolaziti, ne samo iz Indije delta, bit će i epsilon i drugi sojevi jer to je normalan proces virusa koji se širi i proširuje se cijelim svijetom. Tako da je poruka građanima Hrvatske: Cijepite se sad tijekom ljeta, zaštitite sebe i svoje bližnje i društvo i tad ćemo uistinu moći na neki način provesti profesionalniju i mirniju jesen i zimu.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega