Connect with us

Hrvatska

Đikić: “Sad je najbolje vrijeme za cijepljenje, trebamo biti zaštićeni za jesen!”

Objavljeno

-

Znanstvenik Ivan Đikić kaže kako ljudima treba ponuditi edukativno motivirajuća kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti.

Interes za cijepljenjem pada, kako motivirati ljude? Je li to, primjerice, karta za kazalište ili odlazak u toplice?

U svakom slučaju treba ljudima ponuditi edukativno-motivirajuću kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti. Evo jedan primjer sa znanstvene strane: sada je ljeto, imamo puno vitamina. Da, to poboljšava imunološki sustav i ako netko želi idealno vrijeme, to je sada jer će nas za 6 mjeseci, ne samo s protutijelima nego i s memorijskim stanicama, taj imunitet braniti od virusa koji će zasigurno biti i sljedeću zimu već u nama, rekao je Đikić u RTL-u Danas.

U Pakistanu, primjerice, kažu da nema korištenja mobitela ako se ne cijepite. To je jedna od ideja.

Takve restriktivne kampanje neće uspjeti u Europi. U Europi mladima pogotovo treba objasniti gdje je njihova korist – da će moći u zimu putovati, da će profesionalno moći raditi, da će studirati i da će se moći susretati. Ljudi koji će biti cijepljeni, koji će biti zaštićeni, imat će puno veću mogućnost kretanja u isto vrijeme, imat će mogućnost socijalizacije, što je vrlo bitno u društvu.

Priprema se još jedna kampanja. Rade li vlada i Stožer dobar posao?

Čini mi se da su vlada i Stožer malo usporili s kampanjom jer ona kampanja koja je bila prije nekih 6 mjeseci ‘Misliti na druge’, to očigledno danas ne funkcionira u Hrvatskoj. Rekli ste sami da padaju brojevi i treba se nešto reaktivirati. Treba poslati ove male poruke ciljanim grupama, da li su to ruralne, urbane sredine ili su mladi ili profesionalci, za sve njih moramo imati pažljive, dobro planirane i jasne poruke da se ljudi odluče cijepiti.

Znači li to da ne bi trebala biti nacionalna kampanja, nego baš usmjerena na određene grupe?

Treba biti nacionalna kampanja za sve ljude tih grupa da ih motiviramo, od Cavtata do Vukovara i to je nešto što je jako lijepo u Americi i dosta je u Njemačkoj napravljeno i šaljive kampanje gdje ljude privlačite na temelju malih poruka koje kažu: ‘Sad je dobar imunološki sustav, cijepite se, sljedeća zima će biti slobodna, ako budemo postigli kolektivni imunitet’.

Brojke sada padaju, popuštaju se mjere, netko razmišlja zašto bih se baš sad cijepio?

Sada nemamo virusa oko nas, znači, ne postoji opasnost, ali sada je naš imunološki sustav pripreman za primanje antigena, stvaranje odličnog humoralnog, ali i staničnog imuniteta i upravo u jesen i zimu, kada će sigurno doći novi sojevi, nove varijante, tada ćemo mi kao pojedinci biti zaštićeni, a u isto vrijeme naš imunološki sustav bit će najoptimalnije spreman za borbu s novim virusima.

S obzirom na to da brojke padaju, je li sad vrijeme za potpuno otvaranje i popuštanje mjera ili još uvijek ne?

Rekao bih da je najvažnije biti odgovoran. Odgovoran znači da testiramo na vrijeme, da znamo gdje nam se pojavljuju virusi. Naprimjer, sad imate svadbe, uskoro ćete imati ljeto, noćne klubove. Ako ćemo imati pažljiva testiranja u tim sredinama i vidjeti gdje nam se pojavljuje i širi virus, ne samo od domaćih kućanstva nego i od turista, tada ćemo moći ljudima preko ciljanih mjera poslati zaštitne mehanizme da se to ne raširi kao što smo imali to, nažalost, prošlo ljeto.

Do kada ćemo nositi maske?

Maske su vam sastavni dio zaštite vas i društva, mislim da će Stožer, kao i Amerikanci što su napravili, u određenim situacijama maknuti maske jer nisu više potrebne, ali u određenim situacijama kad ste uistinu u malom zatvorenom prostoru i znate da među tim ljudima moguće postoje ljudi koji nose virus, tada je preporuka svima da nose masku, ali na otvorenom, sportska događanja, svadbe, kao što sam bio upravo ovdje u Hrvatskoj jučer gdje su svi bili testirani ili cijepljeni, u tim situacijama maska je nepotrebna.

Treba li ih sada, s obzirom na to da je ljeto, nositi na otvorenom gdje su gužve?

Nema potrebe stvarno, na otvorenom. Ja mislim da maske neće štititi na otvorenom, pogotovo u ovakvom dobu kretanja i neokupljanja u malim grupama na otvorenom prostoru.

I Vaš sin radi na lijeku protiv koronavirusa. Kad ćemo imati lijek?

Pa radimo na tome već godinu i pol. Upravo završavamo jedan zanimljiv projekt. Objava će biti sljedeći tjedan. Ali ono što je moja poruka široj javnosti jest da samo cijepljenjem nećemo pobijediti virus, ući ćemo u kontrolu virusa, sljedeće godine virus će biti oko nas. Mi uistinu trebamo pravilne, ciljane lijekove protiv koronavirusa kojima ćemo moći pomoći i onim ljudima koji dobiju virus unatoč cijepljenju, da im zaštitimo život i da im zaštitimo oštećenja koja se pojavljuju, nažalost, u tim postcovid sindromima.

Hrvatska je 15. u svijetu po broju umrlih, a, primjerice, Švedska je 35. Kako to? Znamo kakve je mjere imala Hrvatska, a kakve Švedska.

Dosta je teško uspoređivati zemlju sa zemljom i to je jedan nacionalni sport u Hrvatskoj, kad smo dobri, onda smo bolji od svih, kad smo loši, onda smo lošiji od drugih. To jednostavno u znanosti ne funkcionira. Mi dobro znamo zašto su Šveđani na 35. mjestu, dobro znamo na kakav način se oni ponašaju kulturno i zašto su njihove mjere, iako izgledaju nominalno niže, bile jako funkcionalne. Problem Hrvatske je bio 10. i 11. mjesec kada je politika zbog različitih razloga ignorirala virus. Tada smo postavili bazu ovog velikog broja umrlih preko osam tisuća. Samo se sjetite 10. i 11. mjeseca kad smo imali uistinu minimalne mjere i gotovo nitko ih se nije pridržavao. Kada smo naučili lekciju dosta velikog broja umrlih u 11., uveli smo pravilne mjere, dovoljno stroge, a u isto vrijeme prilagođene kulturi naših ljudi i vjerujem da u ovoj godini smo napravili i dobro pokazali da pravilne mjere na pravi način s pravim testiranjem pokazuju dosta dobar uspjeh i vjerujem da ćemo tako do kraja godine i sljedeće godine nastaviti.

Ali teško da ćemo do 1. srpnja cijepiti 50 posto Hrvata. Kako onda tako ući u jesen? Što od jeseni možemo očekivati?

Ne bih želio forsirati do 1.7. da moramo imati 50 posto. Mislim da su to opet politička obećanja koja su vrlo često nerealna. Ono što moramo građanima reći je: Cijepite se odsada tijekom ljeta, kad počne jesen, tada morate biti zaštićeni za jesen i zimu za nove sojeve virusa koji će vjerojatno dolaziti, ne samo iz Indije delta, bit će i epsilon i drugi sojevi jer to je normalan proces virusa koji se širi i proširuje se cijelim svijetom. Tako da je poruka građanima Hrvatske: Cijepite se sad tijekom ljeta, zaštitite sebe i svoje bližnje i društvo i tad ćemo uistinu moći na neki način provesti profesionalniju i mirniju jesen i zimu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu