Hrvatska
Đikić: “Sad je najbolje vrijeme za cijepljenje, trebamo biti zaštićeni za jesen!”
Znanstvenik Ivan Đikić kaže kako ljudima treba ponuditi edukativno motivirajuća kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti.
Interes za cijepljenjem pada, kako motivirati ljude? Je li to, primjerice, karta za kazalište ili odlazak u toplice?
U svakom slučaju treba ljudima ponuditi edukativno-motivirajuću kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti. Evo jedan primjer sa znanstvene strane: sada je ljeto, imamo puno vitamina. Da, to poboljšava imunološki sustav i ako netko želi idealno vrijeme, to je sada jer će nas za 6 mjeseci, ne samo s protutijelima nego i s memorijskim stanicama, taj imunitet braniti od virusa koji će zasigurno biti i sljedeću zimu već u nama, rekao je Đikić u RTL-u Danas.
U Pakistanu, primjerice, kažu da nema korištenja mobitela ako se ne cijepite. To je jedna od ideja.
Takve restriktivne kampanje neće uspjeti u Europi. U Europi mladima pogotovo treba objasniti gdje je njihova korist – da će moći u zimu putovati, da će profesionalno moći raditi, da će studirati i da će se moći susretati. Ljudi koji će biti cijepljeni, koji će biti zaštićeni, imat će puno veću mogućnost kretanja u isto vrijeme, imat će mogućnost socijalizacije, što je vrlo bitno u društvu.
Priprema se još jedna kampanja. Rade li vlada i Stožer dobar posao?
Čini mi se da su vlada i Stožer malo usporili s kampanjom jer ona kampanja koja je bila prije nekih 6 mjeseci ‘Misliti na druge’, to očigledno danas ne funkcionira u Hrvatskoj. Rekli ste sami da padaju brojevi i treba se nešto reaktivirati. Treba poslati ove male poruke ciljanim grupama, da li su to ruralne, urbane sredine ili su mladi ili profesionalci, za sve njih moramo imati pažljive, dobro planirane i jasne poruke da se ljudi odluče cijepiti.
Znači li to da ne bi trebala biti nacionalna kampanja, nego baš usmjerena na određene grupe?
Treba biti nacionalna kampanja za sve ljude tih grupa da ih motiviramo, od Cavtata do Vukovara i to je nešto što je jako lijepo u Americi i dosta je u Njemačkoj napravljeno i šaljive kampanje gdje ljude privlačite na temelju malih poruka koje kažu: ‘Sad je dobar imunološki sustav, cijepite se, sljedeća zima će biti slobodna, ako budemo postigli kolektivni imunitet’.
Brojke sada padaju, popuštaju se mjere, netko razmišlja zašto bih se baš sad cijepio?
Sada nemamo virusa oko nas, znači, ne postoji opasnost, ali sada je naš imunološki sustav pripreman za primanje antigena, stvaranje odličnog humoralnog, ali i staničnog imuniteta i upravo u jesen i zimu, kada će sigurno doći novi sojevi, nove varijante, tada ćemo mi kao pojedinci biti zaštićeni, a u isto vrijeme naš imunološki sustav bit će najoptimalnije spreman za borbu s novim virusima.
S obzirom na to da brojke padaju, je li sad vrijeme za potpuno otvaranje i popuštanje mjera ili još uvijek ne?
Rekao bih da je najvažnije biti odgovoran. Odgovoran znači da testiramo na vrijeme, da znamo gdje nam se pojavljuju virusi. Naprimjer, sad imate svadbe, uskoro ćete imati ljeto, noćne klubove. Ako ćemo imati pažljiva testiranja u tim sredinama i vidjeti gdje nam se pojavljuje i širi virus, ne samo od domaćih kućanstva nego i od turista, tada ćemo moći ljudima preko ciljanih mjera poslati zaštitne mehanizme da se to ne raširi kao što smo imali to, nažalost, prošlo ljeto.
Do kada ćemo nositi maske?
Maske su vam sastavni dio zaštite vas i društva, mislim da će Stožer, kao i Amerikanci što su napravili, u određenim situacijama maknuti maske jer nisu više potrebne, ali u određenim situacijama kad ste uistinu u malom zatvorenom prostoru i znate da među tim ljudima moguće postoje ljudi koji nose virus, tada je preporuka svima da nose masku, ali na otvorenom, sportska događanja, svadbe, kao što sam bio upravo ovdje u Hrvatskoj jučer gdje su svi bili testirani ili cijepljeni, u tim situacijama maska je nepotrebna.
Treba li ih sada, s obzirom na to da je ljeto, nositi na otvorenom gdje su gužve?
Nema potrebe stvarno, na otvorenom. Ja mislim da maske neće štititi na otvorenom, pogotovo u ovakvom dobu kretanja i neokupljanja u malim grupama na otvorenom prostoru.
I Vaš sin radi na lijeku protiv koronavirusa. Kad ćemo imati lijek?
Pa radimo na tome već godinu i pol. Upravo završavamo jedan zanimljiv projekt. Objava će biti sljedeći tjedan. Ali ono što je moja poruka široj javnosti jest da samo cijepljenjem nećemo pobijediti virus, ući ćemo u kontrolu virusa, sljedeće godine virus će biti oko nas. Mi uistinu trebamo pravilne, ciljane lijekove protiv koronavirusa kojima ćemo moći pomoći i onim ljudima koji dobiju virus unatoč cijepljenju, da im zaštitimo život i da im zaštitimo oštećenja koja se pojavljuju, nažalost, u tim postcovid sindromima.
Hrvatska je 15. u svijetu po broju umrlih, a, primjerice, Švedska je 35. Kako to? Znamo kakve je mjere imala Hrvatska, a kakve Švedska.
Dosta je teško uspoređivati zemlju sa zemljom i to je jedan nacionalni sport u Hrvatskoj, kad smo dobri, onda smo bolji od svih, kad smo loši, onda smo lošiji od drugih. To jednostavno u znanosti ne funkcionira. Mi dobro znamo zašto su Šveđani na 35. mjestu, dobro znamo na kakav način se oni ponašaju kulturno i zašto su njihove mjere, iako izgledaju nominalno niže, bile jako funkcionalne. Problem Hrvatske je bio 10. i 11. mjesec kada je politika zbog različitih razloga ignorirala virus. Tada smo postavili bazu ovog velikog broja umrlih preko osam tisuća. Samo se sjetite 10. i 11. mjeseca kad smo imali uistinu minimalne mjere i gotovo nitko ih se nije pridržavao. Kada smo naučili lekciju dosta velikog broja umrlih u 11., uveli smo pravilne mjere, dovoljno stroge, a u isto vrijeme prilagođene kulturi naših ljudi i vjerujem da u ovoj godini smo napravili i dobro pokazali da pravilne mjere na pravi način s pravim testiranjem pokazuju dosta dobar uspjeh i vjerujem da ćemo tako do kraja godine i sljedeće godine nastaviti.
Ali teško da ćemo do 1. srpnja cijepiti 50 posto Hrvata. Kako onda tako ući u jesen? Što od jeseni možemo očekivati?
Ne bih želio forsirati do 1.7. da moramo imati 50 posto. Mislim da su to opet politička obećanja koja su vrlo često nerealna. Ono što moramo građanima reći je: Cijepite se odsada tijekom ljeta, kad počne jesen, tada morate biti zaštićeni za jesen i zimu za nove sojeve virusa koji će vjerojatno dolaziti, ne samo iz Indije delta, bit će i epsilon i drugi sojevi jer to je normalan proces virusa koji se širi i proširuje se cijelim svijetom. Tako da je poruka građanima Hrvatske: Cijepite se sad tijekom ljeta, zaštitite sebe i svoje bližnje i društvo i tad ćemo uistinu moći na neki način provesti profesionalniju i mirniju jesen i zimu.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…