Hrvatska
OTVORENO PISMO MINISTRA BEROŠA: “Dragi sugrađani, susjedi, znani i neznani…”

Ministar zdravstva Vili Beroš napisao je tekst u kojem sve građane poziva da se cijepe protiv koronavirusa. Kako je naveo, tekst piše “kao ministar zdravstva, kao liječnik, kao vaš sugrađanin, kao susjed”.
Otvoreno pismo ministra Beroša prenosimo u cijelosti:
“Cijepiti se ili ne cijepiti? (Dileme ne bi smjelo biti!)
Stiglo je ljeto. I kalendarski i klimatski. Vruće je, a kažu da će biti još toplije. Znojimo se, netko na radnom mjestu, oni sretniji na obali mora ili jezera. Gledam vijesti, javljaju da nam u zemlju dolazi sve više turista, a sve manje je građana koji se cijepe protiv COVID-19. Sami smo sebi zadali cilj da do kraja lipnja cijepimo polovicu odraslih stanovnika barem s jednom dozom cjepiva. Suočavamo se s izazovima, kao naša nogometna reprezentacija u prve dvije utakmice Europskog prvenstva. Nogometaši imaju treću utakmicu za popravak.
Hoćemo li i mi u nastavku odmjeravanja snaga s virusom imati priliku poboljšati rezultate?
Dobri su rezultati u turizmu za sada. Bolji na sjeveru Jadrana nego na jugu. Isto kao i razina cijepljenosti građana. Turizam nam je važna djelatnost za ukupno gospodarstvo, za turističke tvrtke i za mnoge građane. Gosti idu tamo gdje su sigurni i zaštićeni. Hrvatska jest sigurna zemlja, a bila bi još sigurnija, za zdravlje, da se cijepi više građana. I recepcionera i konobara i sobarica i privatnih iznajmljivača … Cijepljenje se za sada pokazuje kao najsigurnija zaštita od zaraze i učinkovita prevencija od njezinog daljnjeg širenja.
Budemo li imali dobru turističku sezonu, imat ćemo i bolju jesen.
Školarci su, zajedno sa svojim učiteljima i profesorima, prije tjedan dana napustili školske klupe. Odoše na zasluženi odmor. Ali, ni do iduće jeseni nije tako daleko kad će opet trebati krenuti u školu. Hoće li se njihov nastavnik cijepiti i tako, sa zaštitom za sebe i svoje učenike stati pred razred bez bojazni od virusa, treba odlučiti sada. Ne kada počne škola, jer i cjepivu treba vremena za učiniti ono čemu je namijenjeno.
Ljubomorno gledamo navijače na tribinama stadiona u drugim zemljama. Kad ćemo i mi moći bodriti svoje klubove? Odgovor se zna: kada nas većina bude cijepljena. A uskoro će i utakmice, nogometne, rukometne, košarkaške… Sada je vrijeme da cijepljenjem osiguramo svoju ulaznicu za stadion ili dvoranu.
Krajem lipnja sagledat ćemo prolazno vrijeme za naš program cijepljenja. Ali samo rezultate prolaznog vremena, jer mi nastavljamo cijepljenje i dalje.
Nemamo pravo očekivati da nam u goste dolaze turisti iz zemalja u kojima je razina cijepljenosti građana veća od naše. Ne možemo očekivati da će nam djeca s jeseni ići mirno u školu ako se nastavnici i učitelji ne cijepe, kao i učenici starijeg uzrasta. Teško ćemo izbjegavati nove zaraze ako vozač gradskog autobusa ostane necijepljen, ako blagajnica u supermarketu ne primi cjepivo, ako službenici na šalterima odbiju cijepljenje, pa tako ugroze i sebe i druge…
Pravo je svakog građanina da odluči što je za njega dobro.
Pravo je i svake odgovorne države i zajednice da ocijeni što je za dobro i interes većine građana. Za zdravlje, fizičko i mentalno, za gospodarstvo, za ukupni život. Svjetska pandemija COVID-19 okrenula je naglavačke donedavno poznati nam način života. Ograničila nam je putovanja, bliža i dalja, udaljila nas je jedne od drugih, promijenila način rada, ponašanja, odredila drugačije međusobne odnose i odgovornosti. Ono što je vrijedilo jučer, danas moramo preispitati. Onako kako smo živjeli donedavno, u mnogim situacijama više nije moguće. Promijenilo se puno toga.
Moramo se mijenjati i mi sami.
Zato, neka nitko ne govori da ga se korona ne tiče. Neka nitko ne kaže da to nije njegova briga ili odgovornost. Možda vas nije direktno briga za turističku sezonu, ali ćemo rezultate svi osjetiti. I dobre i one loše. Možda su vaša djeca završila školu, ali druga nisu. Možda se vi na posao vozite sami u svojem automobilu, ali tisuće vaših sugrađana se ujutro i popodne gužvaju u tramvajima, autobusima i vlakovima.
Zdravlje svih njih nije samo njihova briga. To je odgovornost svih nas.
Dragi prijatelji, sugrađani, susjedi, znani i neznani, neka vas ne prevari ovo blago zatišje epidemije. Novi sojevi virusa vrebaju iza ugla, čim uzmognu, napast će nas ponovno! A time mogu pokrenuti i 4. val koji će jednako preplaviti i vas i mene.
Ja sam prebolio koronu. I cijepio sam se. Želim da se cijepe i moje kolegice i kolege liječnici, i medicinske sestre i tehničari, svi djelatnici u zdravstvu. Da štite sebe i vas – pacijente. Ali i da svojim primjerom pokažu da je znanstveno i iskustveno dokazano da je cjepivo najučinkovitija zaštita. I osobna i kolektivna.
Država je osigurala dovoljne količine cjepiva za sve građane. To nam je i dužnost. Ono je i besplatno. Omogućili smo svima koji se žele cijepiti da to učine. Sada šaljemo timove cjepitelja u svako mjesto i svaki kraj naše zemlje, do svakog građanina koji se želi cijepiti. To nam je zadaća i nju ispunjavamo.
Ali, dragi moji, bez svakog od vas građana nema zajedničkog uspjeha. Ako volite sebe i svoje zdravlje, cijepite se. Ako volite i vaše bližnje, cijepite se. Ako želite da svi kao društvo i zajednica budemo sutra sigurniji nego danas, cijepite se!
Ako ne dijelite moje mišljenje i ne želite se cijepiti, imate pravo na to. No, pritom imajte na umu da time ne ugrožavate samo svoje zdravlje već i zdravlje svojih sugrađana. Zatvarate vrata povratku našim normalnim životima, a otvarate ih novim sojevima virusa, novim hospitalizacijama i gubicima života. Želite li uistinu takav scenarij? Vjerujem da to nitko ne priželjkuje. Razmislite još jednom, donesite odluku na dobrobit vašeg i tuđeg zdravlja i cijepite se”, napisao je Beroš.
Hrvatska
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
-
magazin6 dana prije
Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport6 dana prije
22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
KORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…
Plenki & Pupi
23. lipnja 2021. at 12:42
Pa tebe ću poslušati?!