Connect with us

Hrvatska

OTVORENO PISMO MINISTRA BEROŠA: “Dragi sugrađani, susjedi, znani i neznani…”

Objavljeno

-

Ministar zdravstva Vili Beroš napisao je tekst u kojem sve građane poziva da se cijepe protiv koronavirusa. Kako je naveo, tekst piše “kao ministar zdravstva, kao liječnik, kao vaš sugrađanin, kao susjed”.

Otvoreno pismo ministra Beroša prenosimo u cijelosti:

“Cijepiti se ili ne cijepiti? (Dileme ne bi smjelo biti!)

Stiglo je ljeto. I kalendarski i klimatski. Vruće je, a kažu da će biti još toplije. Znojimo se, netko na radnom mjestu, oni sretniji na obali mora ili jezera. Gledam vijesti, javljaju da nam u zemlju dolazi sve više turista, a sve manje je građana koji se cijepe protiv COVID-19. Sami smo sebi zadali cilj da do kraja lipnja cijepimo polovicu odraslih stanovnika barem s jednom dozom cjepiva. Suočavamo se s izazovima, kao naša nogometna reprezentacija u prve dvije utakmice Europskog prvenstva. Nogometaši imaju treću utakmicu za popravak.

Hoćemo li i mi u nastavku odmjeravanja snaga s virusom imati priliku poboljšati rezultate?

Dobri su rezultati u turizmu za sada. Bolji na sjeveru Jadrana nego na jugu. Isto kao i razina cijepljenosti građana. Turizam nam je važna djelatnost za ukupno gospodarstvo, za turističke tvrtke i za mnoge građane. Gosti idu tamo gdje su sigurni i zaštićeni. Hrvatska jest sigurna zemlja, a bila bi još sigurnija, za zdravlje, da se cijepi više građana. I recepcionera i konobara i sobarica i privatnih iznajmljivača … Cijepljenje se za sada pokazuje kao najsigurnija zaštita od zaraze i učinkovita prevencija od njezinog daljnjeg širenja.

Budemo li imali dobru turističku sezonu, imat ćemo i bolju jesen.

Školarci su, zajedno sa svojim učiteljima i profesorima, prije tjedan dana napustili školske klupe. Odoše na zasluženi odmor. Ali, ni do iduće jeseni nije tako daleko kad će opet trebati krenuti u školu. Hoće li se njihov nastavnik cijepiti i tako, sa zaštitom za sebe i svoje učenike stati pred razred bez bojazni od virusa, treba odlučiti sada. Ne kada počne škola, jer i cjepivu treba vremena za učiniti ono čemu je namijenjeno.

Ljubomorno gledamo navijače na tribinama stadiona u drugim zemljama. Kad ćemo i mi moći bodriti svoje klubove? Odgovor se zna: kada nas većina bude cijepljena. A uskoro će i utakmice, nogometne, rukometne, košarkaške… Sada je vrijeme da cijepljenjem osiguramo svoju ulaznicu za stadion ili dvoranu.

Krajem lipnja sagledat ćemo prolazno vrijeme za naš program cijepljenja. Ali samo rezultate prolaznog vremena, jer mi nastavljamo cijepljenje i dalje.

Nemamo pravo očekivati da nam u goste dolaze turisti iz zemalja u kojima je razina cijepljenosti građana veća od naše. Ne možemo očekivati da će nam djeca s jeseni ići mirno u školu ako se nastavnici i učitelji ne cijepe, kao i učenici starijeg uzrasta. Teško ćemo izbjegavati nove zaraze ako vozač gradskog autobusa ostane necijepljen, ako blagajnica u supermarketu ne primi cjepivo, ako službenici na šalterima odbiju cijepljenje, pa tako ugroze i sebe i druge…

Pravo je svakog građanina da odluči što je za njega dobro.

Pravo je i svake odgovorne države i zajednice da ocijeni što je za dobro i interes većine građana. Za zdravlje, fizičko i mentalno, za gospodarstvo, za ukupni život. Svjetska pandemija COVID-19 okrenula je naglavačke donedavno poznati nam način života. Ograničila nam je putovanja, bliža i dalja, udaljila nas je jedne od drugih, promijenila način rada, ponašanja, odredila drugačije međusobne odnose i odgovornosti. Ono što je vrijedilo jučer, danas moramo preispitati. Onako kako smo živjeli donedavno, u mnogim situacijama više nije moguće. Promijenilo se puno toga.

Moramo se mijenjati i mi sami.

Zato, neka nitko ne govori da ga se korona ne tiče. Neka nitko ne kaže da to nije njegova briga ili odgovornost. Možda vas nije direktno briga za turističku sezonu, ali ćemo rezultate svi osjetiti. I dobre i one loše. Možda su vaša djeca završila školu, ali druga nisu. Možda se vi na posao vozite sami u svojem automobilu, ali tisuće vaših sugrađana se ujutro i popodne gužvaju u tramvajima, autobusima i vlakovima.
Zdravlje svih njih nije samo njihova briga. To je odgovornost svih nas.

Dragi prijatelji, sugrađani, susjedi, znani i neznani, neka vas ne prevari ovo blago zatišje epidemije. Novi sojevi virusa vrebaju iza ugla, čim uzmognu, napast će nas ponovno! A time mogu pokrenuti i 4. val koji će jednako preplaviti i vas i mene.

Ja sam prebolio koronu. I cijepio sam se. Želim da se cijepe i moje kolegice i kolege liječnici, i medicinske sestre i tehničari, svi djelatnici u zdravstvu. Da štite sebe i vas – pacijente. Ali i da svojim primjerom pokažu da je znanstveno i iskustveno dokazano da je cjepivo najučinkovitija zaštita. I osobna i kolektivna.

Država je osigurala dovoljne količine cjepiva za sve građane. To nam je i dužnost. Ono je i besplatno. Omogućili smo svima koji se žele cijepiti da to učine. Sada šaljemo timove cjepitelja u svako mjesto i svaki kraj naše zemlje, do svakog građanina koji se želi cijepiti. To nam je zadaća i nju ispunjavamo.

Ali, dragi moji, bez svakog od vas građana nema zajedničkog uspjeha. Ako volite sebe i svoje zdravlje, cijepite se. Ako volite i vaše bližnje, cijepite se. Ako želite da svi kao društvo i zajednica budemo sutra sigurniji nego danas, cijepite se!

Ako ne dijelite moje mišljenje i ne želite se cijepiti, imate pravo na to. No, pritom imajte na umu da time ne ugrožavate samo svoje zdravlje već i zdravlje svojih sugrađana. Zatvarate vrata povratku našim normalnim životima, a otvarate ih novim sojevima virusa, novim hospitalizacijama i gubicima života. Želite li uistinu takav scenarij? Vjerujem da to nitko ne priželjkuje. Razmislite još jednom, donesite odluku na dobrobit vašeg i tuđeg zdravlja i cijepite se”, napisao je Beroš.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Plenki & Pupi

    23. lipnja 2021. at 12:42

    Pa tebe ću poslušati?!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu