Hrvatska
U ČETVRTAK VRHUNAC TOPLINSKOG VALA! “Ne izlazite kad je najtoplije, lagano se odjenite, brinite se za starije”
– Od oko 300 dnevnih intervencija, 5 posto bismo mogli pripisati vrućinama. Zbog povišenih temperatura češće intervencije koje imamo su zbog različitih vrsta kolapsa ili nas nazovu kronični bolesnici kojima je pozlilo, rekao je Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine. Za HTV-ovu emisiju “Studio 4” govorio je i o zaštiti zdravlja kad su temperature visoke.
Hrvatsku je zahvatio toplinski val. Temperature diljem zemlje već danima prelaze 30 stupnjeva, a za sutra je najavljen vrhunac toplinskog vala.
– Dnevno Nastavni zavod za hitnu medicinu u Zagrebu ima oko 300 intervencija, a od toga se 5 posto pripisuje vrućinama, kaže Sinjeri.
– Zbog povišenih temperatura češće intervencije koje imamo su zbog različitih vrsta kolapsa ili nas nazovu kronični bolesnici kojima je pozlilo jer, unatoč terapiji koju uzimaju, imaju tegobe, rekao je Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine.
Naglašava važnost ponašanja u skladu s visokim temperaturama.
– Jako je bitno ne izlaziti u najtopliji dio dana na otvoreno, između 11 i 17 sati. Ako izlazimo, treba se adekvatno odjenuti, preporuka je da to bude prozračna odjeća, od laganih materijala, uz pokrivalo za glavu i zaštitne sunčane naočale, kaže Sinjeri.
Upozorava da bi osobe, koje su zbog prirode posla primorane raditi na otvorenome, trebale prilagoditi svoje radno vrijeme tako da često uzimaju pauze i odmore se nakon svakih 30 do 45 minuta boravka na suncu, a moraju se i dovoljno hidratizirati.
Također, treba paziti na temperaturnu razliku između rashlađenih prostora i otvorenoga. Preporuka je da tijekom dana temperatura u prostoru u kojem se nalazimo ne bude iznad 32 stupnja, a noću ne iznad 24 stupnja.
– Ako se nalazimo u klimatiziranom prostoru, razlika između vanjskog i unutarnjeg, rashlađenog prostora ne bi trebala biti veća od 7 stupnjeva, prema preporuci stručnjaka, kaže Sinjeri.
Prije izlaska iz klimatiziranog prostora na otvoreno trebalo bi kratko pričekati kako bi se izbjegao temperaturni šok za organizam.
Na što pripaziti, kako pomoći sebi i drugima
Sinjeri kaže da posebnu pozornost treba posvetiti starijim osobama.
– Problem je kod starijih ljudi što oni često ne osjećaju žeđ. Na ovako visokim temperaturama svi se znojimo i gubimo mnogo tekućine, i stariji i mlađi. Ako direktno ne osjećamo žeđ, osjećat ćemo možda neke druge simptome, poput suhoće u ustima, otežanog govora, a dobar pokazatelj je i mokrenje, savjetuje Darko Sinjeri.
– Ako je mokraća koncentrirana, mokrimo vrlo malo, tamnije je boje i neugodnog mirisa, to je već jedan od pokazatelja da trebamo nadoknaditi tekućinu, dodaje.
Podsjeća kronične bolesnike da je iznimno važno uzimati propisanu terapiju. Savjetuje se da se lijekovi skladište na temperaturi od 25 stupnjeva, a ako je sobna temperatura viša, preporuka je da se drže u hladnjaku.
Recept za hidratizaciju
Sinjeri objašnjava da se, kada je riječ o nadoknađivanju tekućine, preporučuju izotonični napitci.
– Ako pijemo običnu vodu, ona je hipotonična, a kako znojenjem ne gubimo samo tekućinu, nego i minerale, poput natrija, kalija, klora i magnezija, moramo nadoknaditi i minerale, kaže.
– Postoje gotovi pripravci, koji se zovu izotonične otopine, i oni sadržavaju sve te minerale, a osim različitih pripravaka u ljekarnama, sličan pripravak može se napraviti i doma ako dodamo pola žličice soli, 3 do 4 žličice šećera uz malo limuna u litru vode i polako pijemo, kaže specijalist hitne medicine.Volume 0%
Prehrana ljeti
– Trebalo bi jesti češće, ali manje i lako probavljive obroke, kaže Sinjeri.
Dodaje da bi se trebala pripremati hrana koja sadržava tekućinu te koja ne zahtijeva dugu termičku obradu kako bi se stambeni prostor što manje nepotrebno grijao.
Ljeti se preporučuje izbjegavati alkohol.
– Alkohol je hipertonična otopina, mnogi znaju o čemu govorim jer nakon pijanke sljedeći se dan osjeća žeđ. Alkohol na sebe navlači tekućinu, a naše stanice ostaju suhe, tako da on neće pomoći u nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem, kaže Sinjeri.
Opasne temperature u automobilu
Upozorava se da djecu i kućne ljubimce ne smijemo ostavljati u parkiranom automobilu, čak ni na kratko.
– Problem je s djecom što je njihova termoregulacija drugačija nego kod odraslih. Djeca imaju relativno veliku površinu kože, ali nemaju toliko žlijezda znojnica, a jedni način kako se rashlađujemo je znojenjem. Ako se nalazimo u zatvorenom prostoru, a sunce i dalje sja, vrlo brzo ćemo doživjeti temperaturni šok, upozorava Darko Sinjeri.
Temperature više od naše tjelesne temperature dovode do kemijskih procesa u tijelu koji uzrokuju ireverzibilnu štetu, a ubrzo nakon toga slijedi prestanak rada srca i disanja.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!