Hrvatska
Imunolog o delta soju: “Ima osam mutacija, možemo se pribojavati jeseni”
Delta varijanta koronavirusa proširila se do sada u 80-ak zemalja svijeta. U Sjedinjenim Državama, navodi Svjetska zdravstvena organizacija, na delta varijantu otpada oko deset posto novih slučajeva zaraze. Ova varijanta koronavirusa, do nove klasifikacije zvana indijskim sojem, širi se i dalje globusom. Javnozdravstvene vlasti Velike Britanije objavile su kako je ondje delta varijanta sada dominirajući soj, čime je praktično zamijenila britanski soj, odnosno alfa varijantu.
Prvi je put delta varijanta, odnosno indijski soj, prepoznat u indijskoj državi Maharashtri listopada 2020. godine. SZO ga je proglasio ‘varijantom zabrinutosti’ 11. svibnja. Uobičajeni simptomi su glavobolja, curenje nosa te upala grla, ali se kod zaraženih ovim sojem ne primjećuje simptom zaraze originalnim sojem, a to je gubitak osjeta mirisa i okusa.
Naročito zahvaćeni mlađi
Kako navode otočni stručnjaci, rast novih slučajeva pripisuje se činjenici da se delta najviše širi među mlađima dobnim skupinama koje se još nisu cijepile.
“Da, navodi se da je gubitak okusa i mirisa rijedak, možda manje od 10%, za razliku od kentskog soja gdje se događa u više od 50% slučajeva. U Velikoj Britaniji naročito su zahvaćeni mlađi jer nisu cijepljeni ili nisu cijepljeni objema dozama. Jedna doza Pfizera štiti na razini od oko 35% od simptomatske bolesti, što je jako malo, dok su dvije doze na razini više od 90%, što je gotovo jednako u odnosu na kentski soj”, rekao je za Večernji list imunolog Zlatko Trobonjača.
No, kako je naveo britanski stručnjak dr. Tim Spector, upravo su slabiji simptomi i razlog što zaraženi zanemaruju odlazak na testiranje pa je i to razlog što je širenje ove varijante izraženo.
Od 30 čak osam mutacija
Studija Imperial College of London i IPSOS-a utvrdila je da je najviša prevalencija delta soja u Britaniji bila između 15. travnja i 3. svibnja u dobnim skupinama od pet do 12 i od 18 do 24 godine.
“Indijski soj je kolokvijalni naziv za nekoliko sojeva koji su, prema PANGO klasifikaciji, dobili oznake B.1.617.1 (2, 3), od kojih se trenutačno najbrže širi B.1.617.2, prema klasifikaciji SZO-a, nazvan delta sojem. Poznato je da se proširio u više od 80 zemalja svijeta te da se trenutačno najbrže širi u Velikoj Britaniji, gdje je više od 90% svih novoinficiranih zahvaćeno ovim sojem, te u Portugalu, s više od 60% svih novoinficiranih, a u SAD-u više od 10%. Delta soj je u Velikoj Britaniji praktički potpuno istisnuo kentski soj (nazvan i alfa sojem prema klasifikaciji SZO-a) s obzirom na to da se znatno brže širi od njega. Naime, poznato je da je kentski soj u odnosu na originalni zarazniji oko 50%, dok je delta soj u odnosu na kentski po svemu sudeći zarazniji za više od 60%.
U osnovi riječ je o virusnoj evoluciji, unapređivanju, prilagodbi ljudskoj biologiji i mogućnostima širenja temeljem normi osobnog i društvenog ponašanja ljudi. Delta virus od ukupno 30-ak mutacija u odnosu na originalni soj nosi osam mutacija, u obliku aminokiselinskih zamjena ili delecija, u odsječku genoma koji kodira protein šiljka kao funkcijski najvažniji dio virusa. Među njima su najvažnije dvije, L452R mutacija u RBM (receptor-binding motif), koji kodira S-protein u dijelu koji se veže na stanični receptor, a koju nalazimo, primjerice, u kalifornijskom soju, te novu T478K mutaciju. Cjepiva dobro djeluju na ovu varijantu, doduše nešto slabije nego na originalnu, ali samo nakon primljene obje doze.
Naime, nakon prve doze učinkovitost sprečavanja simptomatskog COVID-19 je oko 30-35% za AZ i Pfizer cjepiva, dok je dva tjedna nakon druge doze učinak Pfizerova cjepiva oko 90%, a AZ 60%. Valja naglasiti da Pfizerovo cjepivo u obje doze smanjuje mogućnost hospitalizacije nakon infekcije delta sojem 96% (20 puta) u odnosu na necijepljene, a AZ cjepivo 92%.
Novi je problem pojava takozvanog delta plus soja koji ima novu, dodatnu mutaciju K417N. Otkriven je u Velikoj Britaniji i u uzorcima iz Indije. Čini se da ovaj soj može izbjegavati neutralizaciji protutijelima iz lijeka Casirivimab koji se kao koktel monoklonskih protutijela koristi u liječenju COVID-19 u Indiji. Sve u svemu, temeljem širenja ovih sojeva, možemo se pribojavati jeseni iako se iskreno nadam da neće doći u Hrvatsku i prije”, pojasnio je dr. Trobonjača.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega