ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) U BIBINJAMA OBILJEŽEN SVJETSKI DAN PLETENJA U JAVNOSTI “Bibinjski plet” vratio se na Taline
Sada već tradicionalno, svjetski dan pletenja u javnosti obilježen je u Bibinjama manifestacijom ˝Bibinjski plet˝. Na poznatoj bibinjskoj šetnici Taline, uz predivan zalazak sunca, žene okupljene u udrugu Aktivno Bibinje odlučile su pokazati svojim sumještanima i dragim gostima što su sve napravile tijekom ove duge dvije pandemijske godine. Na izloženim fotografijama koje su članice simbolično prikačile na vunu, moglo se vidjeti dio atmosfere s održanih radionica. Kako one za Božić, tako i radionice pletenja maslinovih grančica za Uskrs.
– Odlučili smo pokazati sve što smo prošlih godinu dana napravile, a to su slike pletenih kvadratića za bor, kukičano uže za zastavice koje će ukrasiti ulice za Raspivano Bibinje, kukičano uže krasit će prekrasni radovi djece iz škole Stjepana Radića i još puno toga. Bili smo aktivni i u pletenju maslinovih grančica pod stručnim vodstvom gospodina Bože Bralića, tada nam se puno mladih priključilo što nas je sve obradovalo. Sve zajedno ovo je još jedno prekrasno druženje uz mlade snage koje nam se polako pridružuju. Ustrajnošću i ljubavlju do očuvanja tradicijskih vrijednost – ispričala nam je Željka Leskovac iz Udruge aktivno Bibinje.
Cilj same manifestacije je promicanje pletenja, kukičanja, heklanja kao tradicijske vještine duboko ukorijenjene u hrvatsku kulturnu baštinu. Također, želja je razbiti predrasude o pletiljama kao isključivo starijim osobama. Ova plemenita vještina izuzetno pomaže pri rješavanju stresa, što je danas u vrijeme COVID-a, lockdowna izuzetno korisno. No, poseban cilj bibinjskog obilježavanja pletenja u javnosti je povratak jednog odjevnog predmeta, nekada nezaobilaznog komada odjeće u zimskim mjesecima.
– Naš plet su nosile starije žene, to je dio odjeće kojim bi se zaogrnule. To im je bilo umisto kapota. Pokušavamo ga vratiti heklanjem, pletenjem i ne triba biti naminjen starijim osobama, mogu ga nositi sve generacije. Večeras je baš divota, kratko je trajalo ali san posebno sritna što je naša Linda došla, iduću godinu staviti više svitla i produžiti koju uru – rekla nam je uvijek dobro raspoložena Branka Brljević, rođena Frleta, koja nije zaboravila spomenuti jednu od prvih organizatorica, Lindu Henderson White. Gospođu koja se sa suprugom prije 15 godina iz Škotske preselila u Bibinje u koje su se zaljubili.
Svjetski dan pletenja u javnosti prošle godine nije održan, dok se ove godine obilježio u 18 zemalja širom svijeta. Obično se obilježava od druge do treće subote u lipnju, tako se pretvara u proslavu svih aktivnosti vezanih uz niti i tkanine. Pletenje u javnosti u potpunosti je besplatno za sudionike, organizatori su osigurali pribor kako bi i slučajni prolaznici imali priliku okušati se u ovoj vještini. Naravno, za sve sudionike, kako bi bilo ugodnije plesti na +30, organizatori su osigurali osvježenje i okrjepu.
– Malo po malo duh naših baka i njihovih umijeća ponovno izvire kroz naša druženja i plete mrežu između starih i mladih, stvarajući nova djela na totalno nove, maštovite načine – rekla nam je za kraj Željka Leskovac u ime organizatora Udruge aktivno Bibinje.
ZADAR / ŽUPANIJA
OVE NEDJELJE: U Benkovcu duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Duhovni susret za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u nedjelju, 17. studenog, u župi Rođenja BDM u Benkovcu.
Susret počinje u 15 sati duhovnim nagovorom kojeg će održati o. Jozo Milanović, benediktinac iz samostana na Ćokovcu.
U 16 sati je euharistijsko klanjanje, a u 17 sati misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja BDM u Benkovcu.
Misu u 23,30 sati za hodočasnike koji će pješice ići od Benkovca do Škabrnje, u benkovačkoj župnoj crkvi predvodi don Duje Kurtović. Nakon mise je noćni hod sudionika prema Škabrnji, gdje će sudjelovati na obilježavanju 33. godišnjice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu.
Događaj organizira Povjerenstvo za osobe s posebnim potrebama i njihove obitelji, obitelji branitelja i žrtava Domovinskog rata Zadarske nadbiskupije.
***
Na 33. godišnjicu stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu, u ponedjeljak, 18. studenog, misu u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji u 11 sati predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić.
Nakon mise je polazak sudionika u koloni sjećanja ‘Korak po korak’ od crkve do groblja sv. Luke, gdje će kod spomen obilježja stradalih i središnjeg križa izaslanstva položiti cvijeće i svijeće, a svećenik će izmoliti molitvu odrješenja za pokojne.
Komemorativni program u sjećanju na žrtve Škabrnje počinje u 9,45 sati na lokaciji Ambar na ulazu u mjesto Škabrnja, na početku Ulice 18. studenog 1991., gdje se i dogodio zločin nad nedužnim civilima 1991. godine.
U 10,15 sati, od Ambara kreće Kolona sjećanja sudionika, hodnja do Spomen – obilježja masovne grobnice kod OŠ Vladimira Nazora u Škabrnji. Tu će zajednički vijenac u ime svih Izaslanstava položiti izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.
ZADAR / ŽUPANIJA
KOLJNOF 2024. / Zadrani Pablo i Tomislav Marijan Bilosnić na Međunarodnim književnim susretima u Mađarskoj
U Koljnofu (Kópháza), mjestu koje se nalazi u Gradišću, u zapadnoj Mađarskoj i pripada Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga 2024. godine održani su 16. međunarodni književni susreti Koljnof 2024.
Sudionici 16. Međunarodnih književnih susreta u Koljnof bili su članovi Društva hrvatskih književnika: Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik), voditelj susreta, prof. dr. sc. Joško Božanić (Vis), Vlasta Vrandečić Lebarić (Brač, Zagreb), prof., Biserka Glasnović Goleš (Zagreb), Nada Galant, (Žminj, Istra), Tomislav Milohanić, (Poreč, Istra) Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka (Delnice, Gorski kotar) i Pablo Bilosnić (Zadar).
Prvog dana susreta, hrvatski književnici posjetili su Petrovo selo (Szentpéterfa), najjužnije gradišćanskohrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj, gdje su odali počast preminulim kolegama i prijateljima, pjesnikinji Timei Horvat i pjesniku Lajošu Škrapići, na čijim su grobovima čitali svoje pjesme. Potom su nastupili u Etno muzeju u Petrovomo selu, gdje im se pridružio i dr. sc. Robert Hasjszan Panonski, direktor Panonskog instituta, iz susjednog Pinkovca (Güttenbacha), austrijskog dijela južnoga Gradišća.
Na putu prema Koljnofu pjesnici su se kraće zadržali u Hrvatskim Šicama, te se družili i razgovarali s predstavnicima hrvatske samouprave u tome mjestu. Navečer je održana pjesničko glazbena večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu. Hrvatskim gostima pridružili su se domaći pjesnicidr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), inače domaćin i pokretač književnih susreta u Koljnofu, pjesnikinja i novinarka Ingrid Klemenčić, također iz Koljnofa, te poznati pjesnik Jurica Čenar, član DHK, iz Donje Pulje u Austriji, dok su iz Beča stigli pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.
Program je započeo odavanjem počasti i sjećanjem na netom preminulog kolegu Ernesta Fišera, koji je višekratno sudjelovao na književnim susretima u Koljnofu. Susrete je biranim riječima, uz pozdrave sudionicima i posjetiteljima, otvorio Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji voditelj književnih susreta u Koljnofu, koji ove susrete prati od njihovih početaka.
U nastavku programa Bilosnić je predstavio novotiskane zbornike 15 godina književnih susreta u Koljnofu, i Oko njegove kuće šulja se Tigar. Riječ je o zbornicima koji sadržavaju književne priloge (poeziju, prozu, putopise, kritike) dosadašnjih sudionika književnih susreta u Koljnofu. Istom prigodom, uz čitanje pjesama i glazbene točke, pjesnici su predstavili i svoje novoizišle zbirke. Pjesničko-glazbena večer uz brojnu publiku, koja je došla i iz udaljenijih mjesta, produžila se duboko u noć.
Drugog dana susreta, u subota, 9. studenoga 2024. godine na koljnofskom groblju odana je počast hrvatskim književnicima Mati Šinkoviću i Mihovilju Nakoviću, a potom su se književnici uputili u Undu, gdje ih je dočekala kolegica, pjesnikinja Marija Huljev, koja živi u ovome mjestu. U ime Hrvatske narodnosne samouprave književnike je primila Sabina Balog.
Na seoskom trgu hrvatski su književnici čitali svoje radove, a njima su se pridružili i ovdašnji mladi literati. Za goste je priređena posebna gozba koju su priredile domaćice Unde.
U Prisiki (Peresznye), pjesnik i znanstvenik, sveučilišni profesor dr. sc. Šandor Horvat, (Narda, Mađarska), sudionike Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu,upoznao je s nedavno postavljenom izložbom „Naše Marije“ uMuzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, u rodnoj kući gradišćanskog svećenika don Štefana Dumovića. Po razgledanju muzeja, književnici su u Hrvatskom Židanu (Horvátzsidány) posjetili don Štefana Dumovića, koji ih je primio i ugostio u svome župnom dvoru. U Židanu je održan i spomen na hrvatskog umjetnika i slikara Luju Brigovića i pjesnika Ivana Horvata.
Na putu u Sambotel gdje se održavao Dan Hrvata u Mađarskoj, hrvatski književnici posjetili su grad Kiseg. U Kisegu, a potom i Sambotelu književnici su posjetili spomenike i kulturne institucije vezane za povijest i život Hrvata u ovom dijelu Gradišća. U Sambotelu su dijelom sudjelovali i u obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj, na kojemu su se okupili hrvatski predstavnici iz svih dijelova Mađarske.
Istoga dana, u večernjim satima, u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, održana je književna večer i nastavljeno predstavljanje knjiga sudionika književnih susreta. Sudionicima su se pridružili Ivan Rotter (Gerištof, Austrija), Dorotea Zeichmann – Lipković (Klimpuh, Austrija) i dr.sc. Herbert Gassner (Celindorf, Austrija).
U nedjelju, 10. studenoga, trećeg dana Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. književnici su se upoznali sa znamenitostima mjesta Koljnofa, koji je smješten na samoj granici nekadašnje Željezne zavjese. U podnevnim su satima sudjelovali u otvaranju spomenika Židovima u Gori, koji su ovdje 1944/45. godine stradali i ubijeni. U ime svih, dr. Franjo Pajrić otvarajući spomenik postavio je i pitanje: Zašto se ovo moralo dogoditi? Svjedoci ovog događaja, Marica Grubić, rođena Prešić, i Mátyás Grubić i sami su nazočili otvaranju spomenika.
Međunarodne književne susrete u Koljnofu posjetio je i veleposlanik Republike Hrvatske dr. sc. Mladen Andrlić sa svojim suradnicima. Potom je u Domu kulture u Koljnofu otpočela priredba Folklorno otpodne, na kojoj su nastupili tamburaši, folklorne grupe, plesači, muške i ženske klape iz Koljnofa, a na pozornici su im se svojim pjesmama pridružili i sudionici književnih susreta, pjesnici iz Hrvatske. Večer je nastavljena pučkim kazivanjem pjesama gradišćanskih pjesnika u interpretaciji Joška Grubić Babra.
Četvrtog, posljednjeg dana susreta, u ponedjeljak, 11. studenoga sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. posjetili su Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, gdje su se uz čitanje svojih radova družili s učenicima ove škole od petog do osmog razreda.
Potom ih je primio načelnik Općine Koljnof gospodin Matija Firtl, i upoznao s razvojem ovog mjesta, kojega su Međunarodni književni susreti, ucrtali na kulturnu kartu srednje Europe. Uslijedio je posjet gradu Šopronu, gdje su i završena ovogodišnja književna druženja u Koljnofu. Hrvatska pjesnička riječ tako se čula od, juga do sjevera Gradišća, od Petrova sela do Šoprona.
ZADAR / ŽUPANIJA
ULAZ BESPLATAN / U Kneževoj od petka izložba “Ljepota različitosti”
Iz Narodnog muzeja pozivaju na otvorenje izložbe LJEPOTA RAZLIČITOSTI – 18. INTERKULTURALNA ART – PROMOCIJA ZADAR 2024., u petak 15. studenog u 18h u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače.
Izložba će biti otvorena do 30. studenog te je ulaz besplatan.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
KAD I KAMO U SHOPPING? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
VEČERAS U BENKOVCU: “Kad udari južina” u Domu kulture
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
Hrvatska3 dana prije
Hoće li od sljedeće godine padati cijene nekretnina? Evo što kaže agentica