Hrvatska
Policajci vam više neće smjeti prometne prekršaje naplaćivati izravno u – kešu?
Građani, u kontekstu borbe protiv korupcije, najviše povjerenja imaju u organizacije civilnoga društva i medije, a najmanje u sudove, pučkog pravobranitelja i policiju
Hrvatska bi mogla napustiti praksu plaćanja novčanih kazni izravno u gotovini policijskim službenicima, najavljuje to Vlada u Strategiji sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, piše Novi list.
Tek je to jedna od brojnih mjera koje se planiraju u sljedećem desetljeću, a koja bi trebala smanjiti korupciju u policiji, ali se ne navodi kada bi do tih promjena trebalo doći. Uz to se najavljuje i preciziranje u kojim bi slučajevima moglo doći do sukoba interesa kad zdravstveni radnici rade i u javnim ustanovama, ali i privatnim klinikama.
Upravo su to često pacijenti isticali kao prikrivenu korupciju jer određenu uslugu ne mogu dobiti u javnoj ustanovi, ali mogu primjerice u privatnoj klinici kod istog liječnika.
Zdravstvo prioritet
Uz to se planira unapređenje sustava plaćanja HZZO-a bolnicama za obavljene usluge, odnosno transparentno uparivanje računa bolnica s odrađenim terapijama i zahvatima, jer kako stoji u Vladinom dokumentu, postoji opravdana sumnja da fakturiranje medicinskih postupaka nije uvijek utemeljeno na onome što je doista i odrađeno, pa bolnice koriste situaciju da HZZO-u pošalju i fakture za koje nemaju pokriće.
Kao i u svakoj višegodišnjoj strategiji sprječavanja korupcije, zdravstvo je na vrhu prioriteta kad je u pitanju sprječavanje korupcije, ali ovaj put su u ministarstvu pravosuđa i uprave koje je uputilo tu Strategiju imali i podlogu za svoje prijedloge.
Uglavnom su se antikorupcijske strategije donosile na osnovu domaćih i međunarodnih istraživanja o percepciji korupcije, ali sada se Ministarstvo poziva i na istraživanje koje je samo provelo u prošloj godini.
Tako je u online upitniku gdje su se građani izjašnjavali o tome u kojem su području primorani sudjelovati u korupciji, njih najviše, čak 33,5 posto na prvo mjesto stavilo zdravstvo, na drugom su mjestu lokalne samouprave (15,5 posto), na trećem poduzetništvo (3,4 posto), a na četvrtom pravosuđe (9,4 posto).
Često je u takvim istraživanjima pravosuđe imalo najlošiju percepciju, ali ovdje nije bilo pitanje percepcije, nego situacije u kojoj su građani zbog usluga koje su im nužne, bili prisiljeni sudjelovati u korupciji.
Građani, u kontekstu borbe protiv korupcije, najviše povjerenja imaju u organizacije civilnoga društva, odnosno civilni sektor, 38,2 posto, i medije 25, 4 posto, a najmanje u sudove 4,2 posto, pučkog pravobranitelja 7,9 posto i policiju 9 posto.
Raširenosti korupcije, uvjereni su građani Hrvatske, najviše doprinosi nekažnjavanje korupcije, loš vrijednosni sustav i neučinkovitost specijaliziranih tijela za borbu protiv korupcije. Uz to, u novom strateškom okviru, smatraju građani, prioritet treba imati pravosuđe koje tek 5,4 posto ispitanika ne smatra korumpiranim.
Pogođeni svi
“Uvažavajući činjenicu kako korupcija ipak pogađa sve građane i utječe na njihov svakodnevni život i formiranje mišljenja o stanju u društvu i politici, što je temeljni kamen svake demokracije, ne možemo zanemariti ovako visoke postotke zastupljene u svim ispitivanjima javnog mnijenja. Ovakvi brojevi nepobitno upozoravaju na nedostatak povjerenja građana u institucije i javnu vlast”, konstatira Ministarstvo pravosuđa i uprave koje najavljuje da bi se u predstojećem razdoblju sprječavanje korupcije trebalo što više koncentrirati na lokalnu samoupravu gdje je kontrola, ali i transparentnost, koja je temelj borbe protiv korupcije, slabija nego li na nacionalnoj razini.
Kad je u pitanju pravosuđe, novi strateški okvir donosi dvije prilično zanimljive novosti.
“S ciljem jačanja kapaciteta USKOK-a u planu je unapređenje odredbi Zakona o USKOK-u u smislu omogućavanja fokusiranja na kaznene postupke za kaznena djela korupcije visokog profila uz odgovarajuće procesne mogućnosti za sudove i državna odvjetništva kako bi se postupci okončali u razumnom roku”, najavljuje Vlada.
O tome kako će se zakonski osigurati da se USKOK bavi samo korupcijom visokog profila, odnosno znači li to da se neće baviti korupcijskim djelima koja su teška, primjerice, sto kuna, pet ili deset tisuća kuna, u Strategiji se ne govori. Kažu da će, s obzirom na to da je dugotrajnost kaznenih postupaka jedan od razloga loše percepcije pravosuđa, prvenstveno unaprijediti Zakon o kaznenom postupku kako bi se povećala efikasnost postupka i kako bi se oni okončali u razumnom roku.
Podizanje svijesti
Još je možda zanimljivija najava koja se tiče stečajnih upravitelja, pa se spominje da treba razmotriti profesionalizaciju obavljanja te službe kao jedinog zanimanja, te uvođenje stečajnih ureda s obzirom na potrebu da u složenijim stečajnim postupcima srednjih i velikih subjekata sudjeluje više stečajnih upravitelja različitih struka uz potrebu specijalizacije pojedinih stečajnoupraviteljskih ureda.
Posljednjih godina u javnosti je bilo nekoliko zvučnih slučajeva u kojima su se istrage vodile protiv stečajnih sudaca i upravitelja.
Posebno važnim Vlada smatra podizanje svijesti o štetnosti korupcije u trgovačkim društvima u vlasništvu države i lokalnih vlasti, pa kažu da je potreban »dodatni angažman novinara i dubinsko istraživanje tema od javnog interesa, jačanje kritičkog kapaciteta i društvenog utjecaja elektroničkih publikacija«.
U fokusu ministri i zastupnici
Najavljuje Vlada i izmjene Zakona o Vladi po kojem bi članovi Vlade trebali izgubiti imunitet za koruptivna kaznena djela za koje je zapriječena kazna zatvora do pet godina jer se za ta djela članovi Vlade ne mogu goniti bez prethodnog odobrenja Vlade. Uz to se najavljuje i izmjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, uz podsjećanje da je izmijenjen zakon o lokalnim izborima, pa da se ne mogu kandidirati oni koji su osuđeni na kaznu zatvora od šest mjeseci ili je ona zamijenjena kaznom za opće dobro ili se primjenjuje uvjetna osuda.
Sada se za mjesto u Saboru ne mogu kandidirati samo oni koji su osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci, piše Novi list.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
FOTO / Proslavljena 50. godišnjica izgradnje župne crkve sv. Josipa na Plovaniji
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja
SADA SE NE ČINI TAKO, ALI… Za vikend kreću obilne kiše, grmljavina i jak vjetar
Horoskop za 21. ožujka 2025.
