Hrvatska
Turisti mogu ući s potvrdom o preboljenju i samo jednoj dozi, Hrvati takvu potvrdu – nemaju
Hrvatska za domaće ljude još uvijek ne namjerava izdavati Covid potvrdu koja bi trajala šest mjeseci od primljene samo jedne doze, ako je prethodno Covid i preboljen. Ali takve turiste primamo i iz ‘crvenih’ zona
Još jedan COVID apsurd, koji nam je otkrio čitatelj cijepljen prvom dozom krajem svibnja, a koji je COVID i prebolio u veljači.
Kako kaže, dobio je COVID potvrdu koja mu traje samo do 10. kolovoza, tj. šest mjeseci od preboljenja, a na račun prve doze cjepiva mu se u ovom slučaju ne daje – ništa.
Istodobno, netko tko u Hrvatsku dolazi čak iz EU zemlje koja je u “narančastoj” ili “crvenoj” COVID zoni, može ući i s potvrdom o preboljenju i primitku jedne doze cjepiva, ako je primljena prije najviše šest mjeseci od dolaska na granicu.
Turisti mogu, naši – ne
Hrvatska za svoje građane, dakle, ni dalje ne izdaje potvrde koje bi trajale barem šest mjeseci od primljene prve doze ako je osoba COVID i preboljela. Pritom, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je još prije dva mjeseca dao preporuku kako je onima koji su preboljeli COVID dovoljna i samo jedna doza cjepiva. Imunitet im je jednak kao i cijepljenima s dvije doze.
I imunolozi upozoravaju kako nije dobro bez potrebe opterećivati organizam antitijelima ako ih već ima dovoljno nakon preboljenja i, pogotovo, jedne doze. Njima druga doza, apsurd je, treba samo iz administrativnih, ne i zdravstvenih razloga.
– Ne želim primiti drugu dozu, i baš zbog te preporuke HZJZ-a ne razumijem zašto ne mogu dobiti COVID potvrdu koja će trajati dulje – pita ogorčeni čitatelj.
S druge strane, turiste prihvaćamo.
Kako već duže vrijeme upozorava imunolog prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača, besmisleno je organizam opterećivati s previše antitijela u kratkom roku, jer ih već nakon preboljenja i jedne doze cjepiva imamo savim dovoljno.
Svi građani EU koji u Hrvatsku ulaze iz “zelenih” zona, u kojima je malo zaraženih, mogu ući kao da korona ne postoji, ne trebaju nikakvu potvrdu. Ako dolaze iz rizičnijih zona, treba im neka od potvrda, bilo da se njome potvrđuje negativan PCR ili antigenski test, preboljenje, dvije doze cjepiva i tako dalje. Nedavno je na tu listu potvrda uvrštena i ona o preboljenju i jednoj dozi, pri čemu je prva doza morala biti primljena unutar šest mjeseci od početka bolesti, i ne više od šest mjeseci prije dolaska na granični prijelaz.
Na pitanje može li osoba koja je preboljela COVID, i dobila prvu dozu cjepiva, dobiti COVID potvrdu, po kojim uvjetima i na koji period, iz Stožera Civilne zaštite je odgovoreno kako EU digitalnu COVID potvrdu o cijepljenju mogu dobiti osobe cijepljene s obje doze cjepiva protiv bolesti COVID-19 (Pfizer, Moderna, AstraZeneca).
Potvrda će im biti valjana 210 dana od dana cijepljenja drugom dozom (sedam mjeseci). Osobe koje su cijepljene cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen) potvrdu mogu zatražiti 22. dan od primitka doze cjepiva. Potvrda će im biti valjana 210 dana od dana cijepljenja.
Osobe cijepljene prvom dozom cjepiva koje se prima u dvije doze (Pfizer, Moderna) mogu zatražiti potvrdu 22. dan od primitka prve doze cjepiva. Potvrda će im biti valjana 42 dana od dana primitka cjepiva.
Osobe cijepljene prvom dozom cjepiva koje se prima u dvije doze (AstraZeneca) mogu zatražiti potvrdu 22. dan od primitka prve doze cjepiva. Potvrda će im biti valjana 84 dana od dana primitka cjepiva.
EU digitalnu COVID potvrdu o preboljenju može zatražiti osoba koja je preboljela bolest COVID 11. dan od datuma prvog pozitivnog PCR testa. Potvrda je valjana 180 dana od datuma prvog pozitivnog PCR testa.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet3 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!