Hrvatska
JESTE LI MEĐU NJIMA? 60 posto Hrvata planira odlazak na ljetni godišnji odmor
Za odabir destinacije je presudan omjer cijene i kvalitete, ispitanici biraju destinacije bez gužvi, a većina ih želi putovati unutar Hrvatske
Ključni rezultati:
U usporedbi s 2020. godinom, osjetno veći broj sudionika istraživanja planira putovanje tijekom ljetnog godišnjeg odmora
Privatni smještaj i dalje je najpopularnija opcija za koju se opredijelilo čak 50% ispitanika
Cijena smještaja igra znatno veću ulogu prilikom odabira destinacije putovanja nego prošle godine
U pogledu putovanja, 51% sudionika istraživanja nema bojazni zbog koronavirusa
Čak 41% bi se osjećao sigurnijim kada bi svi turisti imali potvrdu o cijepljenju ili kada bi turističke agencije i prijevozničke kompanije osigurale dovoljnu distancu između sjedala
U slučaju ukidanja epidemioloških mjera, većina ispitanih (51%) putovali bi po Hrvatskoj, dok 41% želi putovati u inozemstvo
Epidemiološke mjere, strah zbog zaraze koronavirusom te financijska neizvjesnost bili su glavni razlozi velikog pada u segmentu putovanja tijekom pandemije. No, i to se polagano mijenja. Sve veći postotak procijepljenosti stanovništva doveo je do pada broja zaraženih i do optimističnije financijske perspektive, pa se sve više ljudi odlučuje na zasluženi godišnji odmor, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve.
Ukupno 68% sudionika istraživanja planira provesti ljetni godišnji odmor u Hrvatskoj, što je znatno više u usporedbi s istraživanjem provedenom u travnju 2020. godine (54%). Preciznije, 39% ispitanih je izjavilo da će ove godine sigurno otići na ljetovanje, što je skok od 16 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije, dok 29% ispitanika da planiraju putovanje, ali još nisu sasvim sigurni. Ljetni godišnji odmor planiraju primarno visokoobrazovani ispitanici, oni s višim primanjima te oni iz Zagreba ili Sjeverne Hrvatske (78%).
Financijska neizvjesnost glavni razlog neodlaska na ljetovanje
Sudionici istraživanja koji ove godine neće otići na ljetovanje takvu su odluku objasnili različitim razlozima. Njih 28% je izjavilo da je glavni razlog financijska neizvjesnost, 21% navodi da je odustalo od ljetovanja zbog poslovnih obaveza, a 20% ispitanih kaže da je glavni razlog zbog kojeg neće otići na more zabrinutost zbog zdravstvene situacije. Zanimljivo, samu pandemiju koronavirusom ili brigu za zdravlje općenito kao razlog češće su naveli ispitanici iz Slavonije te oni muškog spola nego žene.
Najviše turista iz Hrvatske preferira privatni smještaj
Prema novom istraživanju, nema velikih razlika u pogledu izbora smještaja u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Polovica ispitanih, točno 50%, odlučuje se za boravak u privatnom smještaju tijekom ljetovanja. Na drugom mjestu, kod 37% ispitanika je boravak u vlastitoj vikendici ili kod obitelji ili prijatelja, a ta opcija smještaja najraširenija je kod ispitanika iz Zagreba (46%).
U hotelima odsjeda tek 17% ispitanih, i to su uglavnom ispitanici iz skupine s najvišim osobnim primanjima, višim od 12.000 kn (njih 34%). Kod sudionika istraživanja, kampiranje je najmanje popularna opcija (5%), za koju se najviše odlučuju ispitanici iz Istre, Primorja ili Gorskog kotara (15%).
Rast rezervacija putem specijaliziranih stranica ili turističkih agencija
U pogledu rezervacije smještaja, najraširenija metoda je korištenje specijaliziranih internetskih stranica i putničkih agencija (55%), što je porast od 7 postotnih bodova u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Slijede rezervacije putem internetskih stranica odabranog privatnog smještaja (30%) te izravni kontakt putem e-maila ili telefona (22% ispitanih).
Najpopularniji način plaćanja smještaja je gotovina, i to za 48% ispitanih sudionika. Slijedi plaćanje debitnom karticom (30%), a ovaj način plaćanja je doživio rast za 5 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.
Plaćanje debitnom karticom najčešći je izbor kod najmlađe skupine ispitanih (18-29 godina) i kod ispitanika s višim ili visokim obrazovanjem. Ljudi u dobnoj skupini od 30-39 godina najčešće plaćaju karticama na rate, a plaćanje kreditnim karticama više odabiru muškarci nego žene.
Na izbor destinacije najviše utječe omjer cijene i kvalitete
U usporedbi s rezultatima od prošle godine, cijena smještaja igra mnogo veću ulogu prilikom odabira destinacije putovanja. Istraživanje je pokazalo i da ljudi više traže lokacije na kojima nema velikih gužvi, poput manjih mjesta ili otoka. Osim toga, sudionici istraživanja znatno više računa vode o klimatskim prilikama na pojedinim lokacijama. Gastronomska ponuda, raznovrsna kulturna događanja i troškovi samog prijevoza imaju manje važnu ulogu u odabiru odredišta na kojem će ispitanici provesti godišnji odmor. Omjer cijene i kvalitete presudan je kod 64% ispitanika, a troškovi smještaja najvažniji su faktor odabira destinacije za 62%.
Očekivano, kod najmlađih sudionika istraživanja veliku ulogu prilikom izbora odredišta ima razvijena ponuda mjesta za noćne izlaske. Jednako su im važne kvalitetne opcije shoppinga, ali i ponuda specifičnih događanja.
„Sigurno je da ljudi žele putovati i nadoknaditi posljednje mjesece propuštenih putničkih iskustava, a
očekujemo pojavu trendova kao što su pojačan interes za nešto osamljenijim destinacijama, smještajem koji pruža dodatnu sigurnost poput kuća za odmor, a uz to će na dobitku biti hoteli viših kategorija i autodestinacije“, istaknuo je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj. „U oporavku i u oživljavanju turističke industrije u ovoj i idućim godinama veliku će ulogu imati i tehnološke inovacije i ponuda personaliziranih putničkih usluga.“
Kod izbora destinacije vrlo je zanimljiv osjetan pad važnosti ostalih elemenata koje podrazumijevamo pod specifičnosti pojedinih lokacija. U usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem, čak 21% manje ispitanika je navelo kako su im prilikom odabira mjesta za odmor važnu ulogu igraju različiti kulturni sadržaji, dok se u pogledu gastronomske ponude kao važnog čimbenika izjasnilo 14% manje ispitanih nego prošle godine.
Polovica ispitanika nije zabrinuta zbog putovanja tijekom pandemije
U pogledu putovanja, 51% sudionika istraživanja nema bojazni zbog koronavirusa. Od ispitanih kod kojih ipak postoji određena zabrinutost, glavni strah odnosi se na mogućnost infekcije virusom. Osim toga, ljudi se boje potencijalnog donošenja odluke o putovanju zbog 14-dnevne karantene, dok je 11% izrazilo zabrinutost da se neće moći vratiti kući na vrijeme, odnosno u terminu u kojem su se odlučili.
Samo 5% ispitanih izjavilo je da ih je strah prijenosa zaraze na druge ljude.
Čak 41% bi se osjećao sigurnijim kada bi svi turisti imali potvrdu o cijepljenju ili kada bi turističke agencije i ostale putničke kompanije osigurale dovoljnu distancu između sjedala. U pogledu sigurnijeg putovanja, 22% ispitanih opredijelilo se za zabranu ukrcaja putnicima koji nisu prošli zdravstveno testiranje.
Planovi za putovanja nakon koronakrize: gotovo polovica želi putovati u inozemstvo
U slučaju ukidanja svih epidemioloških mjera i završetka pandemije, većina ispitanih (51%) najradije bi više putovala po Hrvatskoj. Od preostalih ispitanika, 19% je izrazilo da bi voljelo putovati u susjedne države, a 18% ispitanih želi posjetiti druge države koje se nalaze na europskom kontinentu. Za putovanja van kontinenta opredijelilo se svega 4% ispitanih, dok je 8% sudionika u istraživanju reklo da nema planova za buduća putovanja.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…