Connect with us

Hrvatska

NOVE MJERE OD 1. SRPNJA Na velika okupljanja možete samo s Covid potvrdom: Skenirat će i goste na svadbi

Objavljeno

-

Nove mjere se najviše tiču okupljanja i javnih događanja. Broj onih koji se žele cijepiti značajno pada pa HZJZ spominje i nagrade za cijepljenje, a premijer Andrej Plenković ne bi dao ni lipe za kampanju cijepljenja

S prvim danom srpnja na snagu stupaju nove epidemiološke mjere, koje se najviše tiču okupljanja i javnih događanja. Broj onih koji se žele cijepiti značajno pada pa HZJZ Krunoslava Capaka spominje i nagrade za cijepljenje, a premijer Andrej Plenković “uzvraća” onim što zanima već cijepljene – hoće li i oni onda biti nagrađeni? 

Utakmicu protiv Španjolske je na zagrebačkom Jelačić placu pratilo 2000 ljudi, hoće li biti posljedica, tek će se vidjeti, no zato već sad bukti u Zadarskoj županiji – imaju aktivnih više od 130 slučajeva, samo 32 u posljednja 24 sata. U cijeloj je Hrvatskoj novih 70 oboljelih, troje je ljudi preminulo od COVID-a, a na respiratoru je 11 pacijenata.

I u Zadarskoj županiji pojavio se zarazniji delta soj zbog kojeg Srbija, primjerice, već najavljuje i cijepljenje trećom dozom. Kod nas je sve manje cijepljenih i prvom – dok se početkom svibnja taj broj kretao i oko 15 tisuća na dan, sad se kreće oko 4000, svi ostali koji idu na cijepljenje, cijepe se drugom dozom.

Capakov HZJZ će davati posebne nagrade i bonuse onima koji se odluče na cijepljenje, rekla je njegova zamjenica Ivana Pavić Šimetin, ne otkrivajući o čemu se radi. I dok Plenković dodaje kako on u kampanju cijepljenja ne bi uložio ni lipe, doznajemo kako se o nagradama ipak razmišlja, no još nisu dokučili kakve bi to povlastice i bonusi bili.

Možda od razmišljanja i odustanu jer broj cijepljenih ipak ulijeva nadu, doznajemo neslužbeno u HZJZ-u, a ni ministar Vili Beroš ne zna kakve bi nagrade bile. Kaže, samo se razgovaralo, ne i preciziralo. Pavić Šimetin je rekla kako bi do jeseni moralo biti 70 posto cijepljenih barem prvom dozom, u protivnom ćemo imati četvrti val s delta sojem. Onima s COVID potvrdom vrata će od 1. srpnja biti širom otvorena.

Na nekom javnom događaju i okupljanju moći će biti najviše sto ljudi, u trajanju do ponoći, a ako se događaj organizira samo za one s COVID potvrdom, može imati i preko sto prisutnih, bez vremenskog ograničenja. Na sportskim natjecanjima može biti najviše sto gledatelja ako dobiju dozvolu županijskog stožera, a preko sto ljudi, i bez odobrenja, onda kad svi gledatelji i osoblje imaju COVID potvrdu.

Bit će pojačani redari, inspektori i drugi nadležni za nadzor, kad su sva okupljanja u pitanju, no država je odgovornost provjere – taj najvrući krumpir – prebacila na organizatore. Kako znati da nitko od njih tu i tamo neće progledati kroz prste pa pustiti 110 ljudi na događaj od najviše sto, bez potvrda, ili da na događaj koji traži potvrde, puste i nekog tko ju nema?

Svadbe i sva druga okupljanja i svečanosti u ugostiteljskim i drugim objektima smiju imati do 30 ljudi, a više će svatasmjeti ući samo ako svi imaju COVID potvrdu. Organizator svadbe obavezan je provjeriti imaju li svi potvrdu. Moguće je skinuti aplikaciju koja očitava kodove s potvrde, koju je dosad preuzelo oko 250 tisuća građana.

Od 1. srpnja vrijedi u cijeloj EU, tako što će se s njom prelaziti granice svih 27 država članica EU-a te Švicarske, Islanda, Norveške i Lihtenštajna, kao i sudjelovati na domaćim događanjima. Ako neka zemlja nije spremna od 1. srpnja, ima vremena za uvođenje do 15. kolovoza. Tko ima potvrdu, u načelu bi trebao biti pošteđen testiranja ili karantene po ulasku u neku EU državu.

Aplikaciju kojom će se na domaćim događanjima provjeravati je li potvrda važeća, dosad je preuzelo oko 8500 ljudi, rekla je za Hrvatski radio direktorica prodaje AKD-a Adela Jelinek Bišćan. Kad osoba dođe na ulaz, aplikacijom se potvrda skenira, i ako je valjana, ekran se zazeleni, odnosno zacrveni ako je istekla, ili je lažna.

Ugostiteljski objekti i OPG-ovi će smjeti usluživati samo goste koji sjede, još je jedna novost od 1. srpnja. Gosti će i dalje smjeti biti samo na otvorenom, do ponoći. Dotad će smjeti raditi i pekarnice, alkohol je i dalje pak zabranjeno prodavati između ponoći i 6. Iznimno, noćni klub, noćni bar, disco-bar i disco klub mogu raditibez ograničenja radnog vremena, ali samo na otvorenom, i uz uvjet da je ulazak dopušten samo osobama koje posjeduju COVID potvrdu (gosti, osoblje, izvođači itd.).

Casina, automat klubovi, kladionice mogu raditi od 8 do 24, uz zabranu pružanja ugostiteljskih usluga. Radit će i teretane i fitnesi uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, jednako tako igraonice i radionice za djecu, zabavni obiteljski parkovi. Amaterska kulturno-umjetnička događanja u zatvorenom nisu dozvoljena, jesu profesionalna , kao i kina i predstave, izložbe, uz uvjet od četiri “kvadrata” po posjetitelju, ili bez ograničenja, ako svi imaju COVID potvrdu. Što će se organizatorima više isplatiti, teško je predvidjeti.

Na sajmovima, na otvorenom, obavezne su maske, kongresi mogu imati do sto osoba. Uz poštovanje mjera, raditi mogu škole stranih jezika, auto-škole teorijsku nastavu moraju održavati on line, a sat vožnje ne smije biti duži od 45 minuta. Za vjerske obrede se daje samo preporuka da što više budu u prijenosu, umjesto uživo.

Poslodavci su obavezni smanjiti fizički kontakt između zaposlenika, kad god je to moguće uvesti klizno radno vrijeme, organizirati rad u smjenama, odnosno skupinama, gdje je to moguće smanjiti broj fizičkih sastanaka na najmanju moguću mjeru; redovito provjetravati prostore u kojima radnici borave i zadržavaju se.

Sve mjere su na snazi od 1. do 15. srpnja, onda se očekuju nove.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu