Hrvatska
NOVE MJERE OD 1. SRPNJA Na velika okupljanja možete samo s Covid potvrdom: Skenirat će i goste na svadbi

Nove mjere se najviše tiču okupljanja i javnih događanja. Broj onih koji se žele cijepiti značajno pada pa HZJZ spominje i nagrade za cijepljenje, a premijer Andrej Plenković ne bi dao ni lipe za kampanju cijepljenja
S prvim danom srpnja na snagu stupaju nove epidemiološke mjere, koje se najviše tiču okupljanja i javnih događanja. Broj onih koji se žele cijepiti značajno pada pa HZJZ Krunoslava Capaka spominje i nagrade za cijepljenje, a premijer Andrej Plenković “uzvraća” onim što zanima već cijepljene – hoće li i oni onda biti nagrađeni?
Utakmicu protiv Španjolske je na zagrebačkom Jelačić placu pratilo 2000 ljudi, hoće li biti posljedica, tek će se vidjeti, no zato već sad bukti u Zadarskoj županiji – imaju aktivnih više od 130 slučajeva, samo 32 u posljednja 24 sata. U cijeloj je Hrvatskoj novih 70 oboljelih, troje je ljudi preminulo od COVID-a, a na respiratoru je 11 pacijenata.
I u Zadarskoj županiji pojavio se zarazniji delta soj zbog kojeg Srbija, primjerice, već najavljuje i cijepljenje trećom dozom. Kod nas je sve manje cijepljenih i prvom – dok se početkom svibnja taj broj kretao i oko 15 tisuća na dan, sad se kreće oko 4000, svi ostali koji idu na cijepljenje, cijepe se drugom dozom.
Capakov HZJZ će davati posebne nagrade i bonuse onima koji se odluče na cijepljenje, rekla je njegova zamjenica Ivana Pavić Šimetin, ne otkrivajući o čemu se radi. I dok Plenković dodaje kako on u kampanju cijepljenja ne bi uložio ni lipe, doznajemo kako se o nagradama ipak razmišlja, no još nisu dokučili kakve bi to povlastice i bonusi bili.
Možda od razmišljanja i odustanu jer broj cijepljenih ipak ulijeva nadu, doznajemo neslužbeno u HZJZ-u, a ni ministar Vili Beroš ne zna kakve bi nagrade bile. Kaže, samo se razgovaralo, ne i preciziralo. Pavić Šimetin je rekla kako bi do jeseni moralo biti 70 posto cijepljenih barem prvom dozom, u protivnom ćemo imati četvrti val s delta sojem. Onima s COVID potvrdom vrata će od 1. srpnja biti širom otvorena.
Na nekom javnom događaju i okupljanju moći će biti najviše sto ljudi, u trajanju do ponoći, a ako se događaj organizira samo za one s COVID potvrdom, može imati i preko sto prisutnih, bez vremenskog ograničenja. Na sportskim natjecanjima može biti najviše sto gledatelja ako dobiju dozvolu županijskog stožera, a preko sto ljudi, i bez odobrenja, onda kad svi gledatelji i osoblje imaju COVID potvrdu.
Bit će pojačani redari, inspektori i drugi nadležni za nadzor, kad su sva okupljanja u pitanju, no država je odgovornost provjere – taj najvrući krumpir – prebacila na organizatore. Kako znati da nitko od njih tu i tamo neće progledati kroz prste pa pustiti 110 ljudi na događaj od najviše sto, bez potvrda, ili da na događaj koji traži potvrde, puste i nekog tko ju nema?
Svadbe i sva druga okupljanja i svečanosti u ugostiteljskim i drugim objektima smiju imati do 30 ljudi, a više će svatasmjeti ući samo ako svi imaju COVID potvrdu. Organizator svadbe obavezan je provjeriti imaju li svi potvrdu. Moguće je skinuti aplikaciju koja očitava kodove s potvrde, koju je dosad preuzelo oko 250 tisuća građana.
Od 1. srpnja vrijedi u cijeloj EU, tako što će se s njom prelaziti granice svih 27 država članica EU-a te Švicarske, Islanda, Norveške i Lihtenštajna, kao i sudjelovati na domaćim događanjima. Ako neka zemlja nije spremna od 1. srpnja, ima vremena za uvođenje do 15. kolovoza. Tko ima potvrdu, u načelu bi trebao biti pošteđen testiranja ili karantene po ulasku u neku EU državu.
Aplikaciju kojom će se na domaćim događanjima provjeravati je li potvrda važeća, dosad je preuzelo oko 8500 ljudi, rekla je za Hrvatski radio direktorica prodaje AKD-a Adela Jelinek Bišćan. Kad osoba dođe na ulaz, aplikacijom se potvrda skenira, i ako je valjana, ekran se zazeleni, odnosno zacrveni ako je istekla, ili je lažna.
Ugostiteljski objekti i OPG-ovi će smjeti usluživati samo goste koji sjede, još je jedna novost od 1. srpnja. Gosti će i dalje smjeti biti samo na otvorenom, do ponoći. Dotad će smjeti raditi i pekarnice, alkohol je i dalje pak zabranjeno prodavati između ponoći i 6. Iznimno, noćni klub, noćni bar, disco-bar i disco klub mogu raditibez ograničenja radnog vremena, ali samo na otvorenom, i uz uvjet da je ulazak dopušten samo osobama koje posjeduju COVID potvrdu (gosti, osoblje, izvođači itd.).
Casina, automat klubovi, kladionice mogu raditi od 8 do 24, uz zabranu pružanja ugostiteljskih usluga. Radit će i teretane i fitnesi uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, jednako tako igraonice i radionice za djecu, zabavni obiteljski parkovi. Amaterska kulturno-umjetnička događanja u zatvorenom nisu dozvoljena, jesu profesionalna , kao i kina i predstave, izložbe, uz uvjet od četiri “kvadrata” po posjetitelju, ili bez ograničenja, ako svi imaju COVID potvrdu. Što će se organizatorima više isplatiti, teško je predvidjeti.
Na sajmovima, na otvorenom, obavezne su maske, kongresi mogu imati do sto osoba. Uz poštovanje mjera, raditi mogu škole stranih jezika, auto-škole teorijsku nastavu moraju održavati on line, a sat vožnje ne smije biti duži od 45 minuta. Za vjerske obrede se daje samo preporuka da što više budu u prijenosu, umjesto uživo.
Poslodavci su obavezni smanjiti fizički kontakt između zaposlenika, kad god je to moguće uvesti klizno radno vrijeme, organizirati rad u smjenama, odnosno skupinama, gdje je to moguće smanjiti broj fizičkih sastanaka na najmanju moguću mjeru; redovito provjetravati prostore u kojima radnici borave i zadržavaju se.
Sve mjere su na snazi od 1. do 15. srpnja, onda se očekuju nove.
Hrvatska
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
-
magazin6 dana prije
Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport6 dana prije
22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
KORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…