Hrvatska
NOVE MJERE OD 1. SRPNJA Na velika okupljanja možete samo s Covid potvrdom: Skenirat će i goste na svadbi
Nove mjere se najviše tiču okupljanja i javnih događanja. Broj onih koji se žele cijepiti značajno pada pa HZJZ spominje i nagrade za cijepljenje, a premijer Andrej Plenković ne bi dao ni lipe za kampanju cijepljenja
S prvim danom srpnja na snagu stupaju nove epidemiološke mjere, koje se najviše tiču okupljanja i javnih događanja. Broj onih koji se žele cijepiti značajno pada pa HZJZ Krunoslava Capaka spominje i nagrade za cijepljenje, a premijer Andrej Plenković “uzvraća” onim što zanima već cijepljene – hoće li i oni onda biti nagrađeni?
Utakmicu protiv Španjolske je na zagrebačkom Jelačić placu pratilo 2000 ljudi, hoće li biti posljedica, tek će se vidjeti, no zato već sad bukti u Zadarskoj županiji – imaju aktivnih više od 130 slučajeva, samo 32 u posljednja 24 sata. U cijeloj je Hrvatskoj novih 70 oboljelih, troje je ljudi preminulo od COVID-a, a na respiratoru je 11 pacijenata.
I u Zadarskoj županiji pojavio se zarazniji delta soj zbog kojeg Srbija, primjerice, već najavljuje i cijepljenje trećom dozom. Kod nas je sve manje cijepljenih i prvom – dok se početkom svibnja taj broj kretao i oko 15 tisuća na dan, sad se kreće oko 4000, svi ostali koji idu na cijepljenje, cijepe se drugom dozom.
Capakov HZJZ će davati posebne nagrade i bonuse onima koji se odluče na cijepljenje, rekla je njegova zamjenica Ivana Pavić Šimetin, ne otkrivajući o čemu se radi. I dok Plenković dodaje kako on u kampanju cijepljenja ne bi uložio ni lipe, doznajemo kako se o nagradama ipak razmišlja, no još nisu dokučili kakve bi to povlastice i bonusi bili.
Možda od razmišljanja i odustanu jer broj cijepljenih ipak ulijeva nadu, doznajemo neslužbeno u HZJZ-u, a ni ministar Vili Beroš ne zna kakve bi nagrade bile. Kaže, samo se razgovaralo, ne i preciziralo. Pavić Šimetin je rekla kako bi do jeseni moralo biti 70 posto cijepljenih barem prvom dozom, u protivnom ćemo imati četvrti val s delta sojem. Onima s COVID potvrdom vrata će od 1. srpnja biti širom otvorena.
Na nekom javnom događaju i okupljanju moći će biti najviše sto ljudi, u trajanju do ponoći, a ako se događaj organizira samo za one s COVID potvrdom, može imati i preko sto prisutnih, bez vremenskog ograničenja. Na sportskim natjecanjima može biti najviše sto gledatelja ako dobiju dozvolu županijskog stožera, a preko sto ljudi, i bez odobrenja, onda kad svi gledatelji i osoblje imaju COVID potvrdu.
Bit će pojačani redari, inspektori i drugi nadležni za nadzor, kad su sva okupljanja u pitanju, no država je odgovornost provjere – taj najvrući krumpir – prebacila na organizatore. Kako znati da nitko od njih tu i tamo neće progledati kroz prste pa pustiti 110 ljudi na događaj od najviše sto, bez potvrda, ili da na događaj koji traži potvrde, puste i nekog tko ju nema?
Svadbe i sva druga okupljanja i svečanosti u ugostiteljskim i drugim objektima smiju imati do 30 ljudi, a više će svatasmjeti ući samo ako svi imaju COVID potvrdu. Organizator svadbe obavezan je provjeriti imaju li svi potvrdu. Moguće je skinuti aplikaciju koja očitava kodove s potvrde, koju je dosad preuzelo oko 250 tisuća građana.
Od 1. srpnja vrijedi u cijeloj EU, tako što će se s njom prelaziti granice svih 27 država članica EU-a te Švicarske, Islanda, Norveške i Lihtenštajna, kao i sudjelovati na domaćim događanjima. Ako neka zemlja nije spremna od 1. srpnja, ima vremena za uvođenje do 15. kolovoza. Tko ima potvrdu, u načelu bi trebao biti pošteđen testiranja ili karantene po ulasku u neku EU državu.
Aplikaciju kojom će se na domaćim događanjima provjeravati je li potvrda važeća, dosad je preuzelo oko 8500 ljudi, rekla je za Hrvatski radio direktorica prodaje AKD-a Adela Jelinek Bišćan. Kad osoba dođe na ulaz, aplikacijom se potvrda skenira, i ako je valjana, ekran se zazeleni, odnosno zacrveni ako je istekla, ili je lažna.
Ugostiteljski objekti i OPG-ovi će smjeti usluživati samo goste koji sjede, još je jedna novost od 1. srpnja. Gosti će i dalje smjeti biti samo na otvorenom, do ponoći. Dotad će smjeti raditi i pekarnice, alkohol je i dalje pak zabranjeno prodavati između ponoći i 6. Iznimno, noćni klub, noćni bar, disco-bar i disco klub mogu raditibez ograničenja radnog vremena, ali samo na otvorenom, i uz uvjet da je ulazak dopušten samo osobama koje posjeduju COVID potvrdu (gosti, osoblje, izvođači itd.).
Casina, automat klubovi, kladionice mogu raditi od 8 do 24, uz zabranu pružanja ugostiteljskih usluga. Radit će i teretane i fitnesi uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, jednako tako igraonice i radionice za djecu, zabavni obiteljski parkovi. Amaterska kulturno-umjetnička događanja u zatvorenom nisu dozvoljena, jesu profesionalna , kao i kina i predstave, izložbe, uz uvjet od četiri “kvadrata” po posjetitelju, ili bez ograničenja, ako svi imaju COVID potvrdu. Što će se organizatorima više isplatiti, teško je predvidjeti.
Na sajmovima, na otvorenom, obavezne su maske, kongresi mogu imati do sto osoba. Uz poštovanje mjera, raditi mogu škole stranih jezika, auto-škole teorijsku nastavu moraju održavati on line, a sat vožnje ne smije biti duži od 45 minuta. Za vjerske obrede se daje samo preporuka da što više budu u prijenosu, umjesto uživo.
Poslodavci su obavezni smanjiti fizički kontakt između zaposlenika, kad god je to moguće uvesti klizno radno vrijeme, organizirati rad u smjenama, odnosno skupinama, gdje je to moguće smanjiti broj fizičkih sastanaka na najmanju moguću mjeru; redovito provjetravati prostore u kojima radnici borave i zadržavaju se.
Sve mjere su na snazi od 1. do 15. srpnja, onda se očekuju nove.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…