ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NADBISKUP SA DVANAESTORICOM ZADARSKIH VJEROUČITELJA Osniva se Katehetsko društvo sv. Krševana u Zadarskoj nadbiskupiji
U Zadarskoj nadbiskupiji počeo je proces osnivanja ‘Katehetskog društva sv. Krševana’ – vjerničke inicijative koja će okupljati vjeroučitelje Zadarske nadbiskupije kao pokretače i organizatore određenih crkvenih, duhovnih, kulturnih, vjerničkih događaja u Zadarskoj nadbiskupiji.
Tim povodom susreli su se zadarski nadbiskup Želimir Puljić i dvanaest vjeroučitelja Zadarske nadbiskupije koji su jezgra toga vjerničkog društva, u petak 2. srpnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.
Na susretu je nadbiskup Puljić pojasnio vjeroučiteljima kontekst njihovog budućeg djelovanja koji će za njih značiti dodatnu angažiranost u njihovom laičkom zauzimanju, na što svojevoljno pristaju u ljubavi za Crkvu i želji da daju kršćansko svjedočanstvo u služenju zajednici. Da realiziraju svoje pastoralne ideje u mjesnoj Crkvi kao organizirana stvarnost dodatne vrijednosti u životu Zadarske Crkve, imaju blagoslov i povjerenje nadbiskupa Puljića.
„U Hrvatskoj ima niz katoličkih društava, pokreta i zajednica na župnoj, biskupijskoj i nacionalnoj razini. Zakonik kanonskog prava oblike organiziranog katoličkog laikata definira kao vjernička društvakoja su privatna i javna (kan. 298-329), a svrha im je „zajedničkim djelovanjem promicati bogoštovlje, crkveni nauk i djela apostolata (pobožnost, evangelizacija i dobrotvornost)“ rekao jemons. Puljić, istaknuvši da Kompendij socijalnog nauka Crkve (br. 151, 185-187, 189, 191, 231, 247, 538-539, 549, 550) „poziva vjernike laike neka se udružuju i doprinose kulturnom, gospodarskom i društvenom životu. Neka se bore za interese i položaj obitelji u društvu i upoznaju široko polje socijalnog nauka Crkve“.
„U Hrvatskoj su najbrojnija društva molitvenog, karitativnog i socijalno-humanitarnog djelovanja. Ima, međutim, još puno prostora za aktivnije uključivanje katoličkih društava na razini biskupija i domovinske Crkve. Prema istraživanjima, činjenica je kako je samo malo više od 50% članova pojedinih društava aktivno. A laikat predstavlja snažan evangelizacijsko-pastoralni potencijal u javnom životu Crkve. Stoga je potrebno njihovo umrežavanje i suradnja na zajedničkim projektima na biskupijskoj i nacionalnoj ravni (druženje, sudjelovanje na susretima duhovnog sadržaja, na kulturnim događajima, tribinama, Krševanovim danima kulture i dr.)“ potaknuo je mons. Puljić. Upravo u tom kontekstu više angažiranog laikata u društvu, u ovom slučaju vjeroučitelja, nadbiskup vidi zadaću i poslanje Katehetskog društva sv. Krševana.
„Naša je kruta realnost da se nedovoljno poznaje narav i identitet vjerničkog poslanja laika u društvu i Crkvi. Uz to, nedostaje samosvijesti („Kršćanine upoznaj svoje dostojanstvo“, Lav Veliki), smjelosti i odvažnosti. Nema ni potrebne povezanosti i koordinacije među društvima, iako organizirani katolički laikat predstavlja ‘blagoslovljeno sredstvo nove evangelizacije’“ rekao je nadbiskup Puljić, citirajući pritom dokument HBK ‘Za život svijeta’ (br. 122) o smjernicama za apostolat vjernika laika.
Svojevrsna udruga zadarskih vjeroučitelja, u crkvenom duhu pravno organizirana kao privatno vjerničko društvo, želja je, inicijativa i poticaj nadbiskupa Puljića. Na tako povezano djelovanje kateheta nadahnuo ga je primjer sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra koji je bio kateheta sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije.
Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan i Stošija razmjenjivali su pisma u kojima je Krševan vjernički i Božjom riječju tješio te hrabrio Stošiju da izdrži muke koje je podnosila zbog svoga ispovijedanja vjere u Krista u doba Dioklecijanovih progona kršćana.
Moći sv. Krševana od 7. st. borave u Zadru, a njemu u čast u 12. st. u središtu Zadra izgrađena je i romanička crkva sv. Krševana uz koju je bio srednjovjekovni benediktinski samostan sv. Krševana te vrijedni skriptorij gdje se pisalo i rodoslovlje hrvatskih vladara.
„Poput drugih gradova diljem Jadrana, i Zadar ima simpatičnog sveca zaštitnika, vrlog rimskog časnika i Božjeg viteza sv. Krševana iz druge polovice 3. stoljeća. Premda je bio vojnik i podanik cara Dioklecijana koji nije volio kršćane, Krševan je bio angažirani vjernik koji je bez straha očitovao svoj životni stav i opredjeljenje za Isusa iz Nazareta“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši na zapis Diogeneta o kršćanima iz toga vremena: „Nisu se razlikovali od ostalih ljudi, ni područjem gdje su stanovali a ni jezikom. Žive u vlastitoj domovini, ali kao došljaci. Kao građani imaju sve zajedničko, a sve trpe kao tuđinci. Provode život na zemlji, ali na nebu im je domovina. Pokoravaju se izglasanim zakonima, a načinom života ih nadvisuju. Ljube sve, a svi ih progone, preziru i osuđuju. Vrijeđaju ih, a oni blagoslivlju. Jednostavno rečeno: što je duša u tijelu to su kršćani u svijetu“.
„U sekulariziranom svijetu potrebni su svjesni i udruženi kršćani! Sveti Krševan bio je jedan od takvih. Pokoravao se svome gospodaru i poštivao zakone, ali ih je načinom života nadvisivao. Uz to, kao pravi vitez hrabrio je druge kršćane da se ne daju zavesti i neka ustraju. Među njima je bila i sv. Stošija, mlada Rimljanka koju je poučavao u kršćanstvu. Slijedilo je progonstvo i mučenička smrt u Akvileji“ rekao je mons. Puljić, naglasivši da su „kršćanski mučenici bili pravi Kristovi vitezovi koji se nisu bojali ničega, pa ni smrti“.
„Riječ vitez sadrži puno divnih kvaliteta koje pobuđuju divljenje. A tiču se vjernosti, čestitosti, odvažnosti i hrabrosti. Viteštvo uključuje i vjerske elemente i zadatke: štititi Crkvu, otklanjati nepravdu, stvarati mir u svom okruženju, boriti se protiv izdaje, poštivati vjerske službenike te dati život za braću ako ustreba. Uz viteška imena bila su vezana i odličja s popratnim objašnjenjem: za hrabrost, revnost, milosrđe, dobročinstvo, pobožnost i vjernost, za ljubav prema Crkvi i Papi“ podsjetio je mons. Puljić, poručivši: „Tu je i odgovor zašto bi katehetsko društvo nosilo ime svetoga Krševana. Birajući naslov i zaštitnika Društva, izriče se i želja da članovi toga društva, uz odano štovanje koje ide takvom vitezu i svecu, prihvate i njegove ideale te ih pokušaju ostvariti u svom životu i okruženju, u obitelji, društvu i kulturi, u javnom i privatnom radu i djelovanju“.
Nadbiskup Puljić zahvalio je vjeroučiteljima na njihovom trudu kad su prije godinu dana tijekom ljeta marljivo dovršavali rad na katehetskom priručniku za prvu godinu priprave krizmanika u izdanju Zadarske nadbiskupije, kako bi bio spreman za prošlogodišnju jesen.
U tom velikom katehetskom pothvatu koji je uključivao i provedbu opsežnog istraživanja među 750 učenika pod vodstvom dr. s. Marijane Mohorić, upravo ti vjeroučitelji koji su baza Katehetskog društva sv. Krševana pokazali su što znači žrtvovati se bez osobnog traženja naknade, davati od svoga slobodnog vremena i uslijed svojih obiteljskih i školskih obveza, i to u zahtjevno vrijeme korone, pohvalno služiti dobru duša i biti na raspolaganju Crkvi.
Kao pozitivan i uzoran primjer suradnje između jednog biskupa i vjernika laika, mons. Puljić istaknuo je dugogodišnjeg dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića koji je, još dok je ona bila djevojčica, u bl. Mariji Petković proročki prepoznao njene sposobnosti, talente i karitativni potencijal te je podržao njenu socijalnu osjetljivost za potrebne.
Ta je suradnja urodila osnivanjem redovničke zajednice Kćeri Milosrđa čije se djelovanje iz Korčule proširilo diljem svijeta. „To je primjer divne harmonije između karizme i hijerarhije, kontemplacije i rada, javnog i privatnog“ istaknuo je mons. Puljić.
Nadbiskup je rekao da je tih 12 vjeroučitelja jezgra vjerničkog društva sv. Krševana čije je širenje dobrodošlo. Istaknuo je da su u to društvo pozvani priključiti se svi vjeroučitelji, školski i župni katehete koji žele doprinijeti, kako bi sustavnim radom putem Katehetskog društva sv. Krševana vjeroučitelji bili idejni pokretači, aktivni nositelji i organizatori događaja u pastoralu mjesne Crkve.
To je otvorenija i šira pozicija koja se razlikuje od one kada vjeroučitelji bivaju izvršitelji naputaka nadbiskupijskog Katehetskog ureda samo u domeni njihovog vjeroučiteljskog rada.
Privatno vjerničko društvo sv. Krševana vjeroučitelje potiče da budu pastoralni, crkveni subjekt i kreatori, animatori i kulturnih inicijativa, usmjereni prema široj javnosti, a ne samo prema djeci koji su u primarnom djelokrugu njihovog stručnog rada i katehetskog poslanja.
Nadbiskup je potaknuo jezgru okupljenih vjeroučitelja da zajedno razrade Statut svoga vjerničkog društva u suradnji s crkvenim pravnikom mr. don Marinom Baturom, kojeg će nakon toga dati nadbiskupu Puljiću na odobrenje. S nadbiskupovim potpisivanjem toga Statuta Katehetsko društvo sv. Krševana će biti osnovano.
Mons. Puljić je izrazio želju da svečana osnivačka skupština Katehetskog društva sv. Krševana bude za pet mjeseci, na svečev blagdan koji se slavi 24. studenoga. Na osnivačkoj skupštini će se izabrati vodstvo društva sv. Krševana, predsjednik, tajnik i ostali članovi.
Duhovni asistent Katehetskog društva sv. Krševana će biti dr. don Damir Šehić. Susret u Sjemeništu završio je molitvom sv. Josipu za Crkvu, domovinu i obitelji.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS SVEČANO U SV. ŠIME / Zadarska crkva prvotno je bila posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku
Danas, na blagdan sv. Stjepana, svečano misno slavlje u crkvi sv. Šime u Zadru u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Crkva sv. Šime prvotno je bila posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku, dok u nju bilo preneseno tijelo sv. Šime 1632. g., iz crkve Svete Marije Velike.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO) PROJEKT TEŽAK 600 TISUĆA EURA / Započela izgradnja parka uz prometnicu Kažimira Zankija od Puta Bokanjca do Žmirića
Grad Zadar započeo je s provedbom projekta ”Izgradnja parka uz prometnicu Kažimira Zankija od Puta Bokanjca do Žmirića u Zadru” za kojeg je odobreno financiranje u iznosu od 100 % opravdanih troškova odnosno 568.793,04 eura, a sukladno provedenom Pozivu na dodjelu bespovratnih sredstava ”Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama”.
Projekt provodi UO za prostorno uređenje i graditeljstvo, a financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026..
Cilj projekta je doprinos razvoju zelene infrastrukture, održivom razvoju i dekarbonizaciji te zdravlju i poboljšanju kvalitete života građana.
U okviru projekta će se trenutno zapušteni prostor s postojećom šumom urediti u gradski park koji će biti sportsko – rekreacijska zona s nizom sadržaja za aktivni boravak u prirodi, igru i rekreaciju, edukaciju, te za odmor uz meditacjiu, čitanje i slične aktivnosti.
Do sada su u okviru projekta izgrađene kružne pješačke/trim staze duž cijelog obuhvata, poprečne Fitness staze sa spravama za trim/trail vježbe, dva polja vježbališta za odrasle sa spravama za vježbanje, dječje igralište, skejt/roller rampa amfiteatralnog oblika i prostor za sjedenje i druženje različitih grupa, za što je već uplaćen odobreni iznos opravdanih troškova u iznosu od 482.477,97 eura, a u sljedećoj godini predviđena je sadnja stabala i grmova.
Nove zelene površine imat će posađene autohtone vrste, a planira se sadnja 205 novih stabala i 200 grmova.
Na mjestima koja će služiti kao dio za odmor uz meditaciju projektirani su mirisni vrtovi ukrasnog i ljekovitog mediteranskog grmovitog bilja (lavanda, lovor, mirta, buhač, smilje, kadulja, mravinac, ružmarin, menta, citrusne trave, origano….) pogodnog za oprašivače, a postavit će se i 20 kućica za ptice, sve u svrhu poboljšanja bioraznolikosti.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 604.373,16 EUR i osim navedenih aktivnosti uključuje i izradu projekta krajobraznog uređenja i sustava za navodnjavanje, upravljanje projektom i administraciju te promidžbu i vidljivost projekta, a njegov završetak je predviđen najkasnije do 30. lipnja 2026. godine.
Obuhvat zahvata uređenja parka iznosi 11.485 m2, a sveukupna površina zelenih površina u obuhvatu projekta iznosit će cca 2.000,00 m2.
Projektom je predviđena primjena više različitih mjera čiji će sinergijski učinak osigurati: smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, smanjenje rizika od klimatskih promjena, smanjenje emisija CO2, poboljšanje bioraznolikosti u urbanom području, brojne benefite za građane svih dobnih skupina koji imaju izravan utjecaj na zdravlje (rekreacija, odmor i meditacija, zabava i dr.), međugeneracijsku suradnju i druženje, s ciljem doprinosa razvoju zelene infrastrukture, održivom razvoju i dekarbonizaciji te zdravlju i poboljšanju kvalitete života građana.
Završetkom projekta građani će dobiti novi park s autohtonim zelenilom prilagođen potrebama svakog pojedinca i dobne skupine uz poštivanje prirode i životinja primjenom prirodnih rješenja (korištenje prirodnih materijala i dr.), kao i zaštitni pojas zelenila prema prometnicama koji će štititi okolna naselja od štetnog utjecaja vozila (ispušnih plinova, buke).
Grad Zadar planira i dalje provoditi projekte ozelenjavanja pa je tako u pripremi faza II. ovog projekta gdje će se susjedna površina također ozeleniti i pretvoriti u park.
Na sljedećem linku možete pogledati vizualizaciju parka odnosno skejt rampe koja je dio istog:
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić predvodio božićnu misu
Na svetkovinu Božića, u srijedu, 25. prosinca, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Propovijed nadbiskupa Zgrablića donosimo u cijelosti.
Draga braćo i sestre!
Na pragu otvaranja Jubilejske, Svete godine u našoj mjesnoj Crkvi koju ćemo, milošću Božjom, svečano započeti sljedeću nedjelju, na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, radosno slavimo veliki događaj Isusova rođenja.
Radostan vam i blagoslovljen Božić!
„K svojima dođe“ (Iv 1, 11), kaže nam sv. Ivan. „Njegov smo narod“… Mi smo njegovi, ne u tom smislu da smo njegove sluge, jer je Isus sâm rekao: „Više vas ne zovem slugama“ (Iv 15, 15). On nam svojim utjelovljenjem, rođenjem i djelom otkupljenja nudi svoje prijateljstvo. „Vas sam nazvao prijateljima, jer vam pripoćih sve što sam čuo od Oca svoga“ (Iv 15, 15). „On nam nudi uzajamno prijateljstvo,“ zapisat će papa Franjo u svojoj posljednjoj enciklici Dilexit nos – Ljubio nas je. „Došao je k nama prevladavši sve udaljenosti, postao nama blizak poput najjednostavnijih i najsvakodnevnijih stvari našeg postojanja. On se nazvao drugim imenom, zove se Emanuel – `Bog s nama` – Bog blizak našem životu, koji živi među nama. Sin Božji se utjelovio i `oplijenio` samoga sebe, `uzevši lik sluge`“ (Fil 2 , 7). (Dilexit nos, 34).
Božić je snažno svjedočanstvo o Božjoj naklonosti prama čovjeku, o Božjoj ljubavi i zauzetosti za nas. Isusovim rođenjem započela je godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4, 19), koja se mjeri i umanjuje protekom vremena. Isusovim rođenjem „pohodilo nas je mlado sunce s visine“ (Lk 1, 78) i obasjalo sve dane našega postojanja, svanuo je novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi u našim srcima, očitovan u Jubilejskoj godini, raspiruje milošću oprosta, koja nas snažno utvrđuje u Božjoj blizini i svetosti.
Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, Bog po Duhu Svetom zahvaća u ovaj svijet, a njegovo se djelo nastavlja i u naše vrijeme i u našim životima. „Duh Sveti je, naime, taj“, podsjeća papa Franjo u Buli najave Jubilejske 2025. godine `Nada ne razočarava` „ koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našem životu (Spes non confundit, 3).
Način na koji nam Bog iskazuje svoju naklonost, blizinu i ljubav očituje se u rođenju njegovog Sina i njegovom djelu koje nije izraženo riječima.
Opisujući ljudsku i božansku ljubav Srca Isusova, srca koje simbolički označava središte i bît postojanja, papa Franjo piše: Isus „uvijek traži čovjeka, blizu mu je, uvijek je spreman za susret. Možemo ga razumjeti kada se zaustavlja na zdencu i razgovara sa Samarijankom koja dolazi zahvatiti vode (usp. Iv 4, 5 -7). Promatramo ga kako se sastaje noću s Nikodemom, koji se bojao da ga drugi ne vide kako dolazi k njemu (usp. Iv 3, 1 – 2). Divimo mu se dok mu, ne mareći što će drugi reći, javna grešnica pere noge (usp. Lk 7, 36 – 50); kada kaže ženi preljubnici oči u oči: `Ni ja te ne osuđujem` (usp. Iv 8, 11); ili kada se susreće s ravnodušnošću svojih učenika prema slijepcu na ulici i s ljubavlju mu govori: `Što hoćeš da ti učinim?` (Mk 10, 51). Krist nam pokazuje kako nam je Bog blizu, kako suosjeća s nama, kako je nježan prema nama“ (Dilext nos, 35). Isus s bolesnicima postupa s posebnom pažnjom i nježnošću: pruža ruku i dotače se gubavca (Mt 8, 3); Petrovoj punici dotiče ruku i ozdravlja je (Mt 8, 15); slijepcima prstima dodiruje oči (usp. Mt 9, 29); uzetome na nosiljci kaže: „Hrabro sinko!“ (Mt 9, 2), ženi koja dvanaest godina boluje od krvarenja kaže: „Hrabro kćeri!“ (Mt 9, 22). Petru koji nije imao povjerenja dok je dolazio k učenicima po moru, kad je počeo tonuti pruža ruku, „dohvati ga i kaže mu: … Zašto si posumnjao?“ (Mt 14, 31).
Stoga nas papa Franjo poziva, svakoga osobno: „Ne boj se. Pusti ga da ti se približi, neka sjedne pored tebe. Možemo ne imati povjerenja u mnoge osobe, ali ne i u njega. I ne prestani imati povjerenja zbog svojih grijeha. I sjeti se kako su mnogu grešnici sjeli za stol s njime (usp. Mt 9, 10) i kako se nad nikim od njih nije sablaznio. Vjerski vođe optuživali su ga da jede i pije s grešnicima (usp. Mt 11, 19). Kada su farizeji kritizirali ovu njegovu blizinu s osobama koje su smatrali nižeg reda ili grešnicima, Isus im je rekao: `Milosrđe mi je milo, a ne žrtva`“ (Mt 9, 13). (Dilexit nos, 37).
„Taj isti Isus čeka tebe“, nastavlja Papa, „kako bi prosvijetlio tvoje postojanje, kako bi te uzdigao, kako bi te ispunio svojom snagom. Rekao je svojim učenicima: `Neću vas ostaviti kao siročad; doći ću k vama. Još malo i svijet me više neće vidjeti, no vi ćete me vidjeti jer ja živim i vi ćete živjeti` (Iv 14, 18 – 19). On uvijek pronađe načina da nam se objavi u životu, kako bi ga mogao susresti“ (Dilexit nos, 38).
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga u Isusovu životu, od njegovog začeća i utjelovljenja, uskrsnuća i duhovskog događaja na Pedesetnicu, sada se nastavlja u Crkvi i po Crkvi, Isusovu mističnom Tijelu, po istom Duhu Svetom kojeg nam je On obećao i poslao.
Što nam je činiti, pitamo se promatrajući Božja djela? Kako odgovoriti na ovu Božju inicijativu ponude ljubavi? Kako živjeti Božić, a da to ne bude samo jedan dan, samo tradicija bogatog stola, privlačnost privremenog blještavila svjetla i ukrasa, vrijeme primanja i davanja poklona, vrijeme međusobne solidarnosti, već da to bude događaj vjere, duha i srca, bogatstvo od kojeg se trajno ispunja naša duša mirom, a srce radošću?
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Važno je pogled uzdignuti prema nebu, kako se ne bismo izgubili u samo ovozemaljskim brigama. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje, kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života. Dodir s božanskim će stvoriti u nama ljestvicu vrijednosti po kojoj ćemo se sve više uzdizati do konačnog smisla i cilja našega života; ljestvicu vrijednosti po kojoj ćemo uspostavljati moralni red koji je duboko urezan u našu narav; ljestvicu vrijednosti koja će nas činiti istinskom djecom Božjom.
Dio smo mentaliteta svijeta koji snažno utječe na ljestvicu ljudskih vrijednosti i vrlina. Ovaj mentalitet svijeta koji se nameće, papa Benedikt XVI. naziva „diktaturom relativizma“ ili, kako je još možemo nazvati, „diktatura tolerancije“. Nitko ne želi osporiti činjenicu da je tolerancija vrlina i nitko ne želi podržati netoleranciju. Međutim, postoji snažna potreba za redom vrlina. Tolerancija se prečesto pogrešno zamjenjuje s ljubavlju prema drugome bez obzira na istinu, a ljubavi nema bez istine, pa tako ni tolerancije. Istina nije relativna, nego Utjelovljena Riječ Božja, Isus – Sin Božji.
„Imati jasnu vjeru, prema Vjerovanju Crkve, često se označava kao fundamentalizam. Dok se relativizam, odnosno prepustiti se `svakom vjetru doktrine amo – tamo`, čini jedinim stavom aktualnim u današnjem vremenu. Uspostavlja se diktatura relativizma koja ništa ne priznaje kao konačno i koja kao krajnje mjerilo ostavlja samo sebe i svoje želje”. (Benedikt XVI., Homilija, 18. travnja 2005.). Relativizam tako postavlja sebe kao posljednju mjeru svoga ega, svojih želja, svoga mišljenja i takvim stavom osoba sebi gradi zatvor unutar vlastitog postojanja. Stavimo li našim životom Boga na početak naših vrijednosti i vrlina, prihvatimo li Isusa kao Put, Istinu i Život, kao Vrata kroz koja prolazimo do Istine, bit ćemo dionici Istine koja oslobađa, dio slave Božje i mira kojeg Isus donosi svojim rođenjem, kako pjevaju anđeli u noći Isusova rođenja.
Papa Franjo će kao problem mentaliteta naših dana dodati i „diktaturu ravnodušnosti“. “Pazite, pazite, bolest ravnodušnosti opasnija je od raka”, upozorit će papa Franjo mlade. „Ako se preispitamo – svi smo mi pod utjecajem te sebične kulture. Dakle, potrebno je djelovati, pa i vi možete početi radeći na svojoj izgradnji… Bratstvo se ne može improvizirati, niti graditi samo na emocijama, sloganima i događajima… Ne, bratstvo je djelo koje svaka osoba čini na sebi zajedno s Gospodinom, s Duhom Svetim, koji stvara sklad između različitosti.“ (Papa Franjo, 29. 10. 2022.).
Braćo i sestre!
Ponuda zajedništva prijateljstva i ljubavi koju Bog pred nas stavlja Isusovim rođenjem snažan je izazov i poziv svakome od nas da budemo odgovorni Isusovi učenici i vjerodostojni svjedoci njegove blizine.
Jubilejska 2025. godina koje je pred nama neka nam pomogne ostvariti ovu blizinu zajedništva s Bogom i međusobno.
Zagovor Blažene Djevice Marije i naših zaštitnika neka nam u tome pomogne.
Još jednom svima, od srca, sretan i blagoslovljen Božić!
mons. Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
Foto: I. Grbić