Hrvatska
Novi plan Stožera: U šoping centre moći će se samo s covid-potvrdama?
Kao jedna od glavnih tema kada je riječ o koronavirusu u Hrvatskoj nametnulo se pitanje kako potaknuti cijepljenje, a postalo je jasno da Vlada razrađuje plan ne samo za poticanje cijepljenja nego i za novi režim života u zemlji, u kojem će glavnu ulogu imati covid-potvrde.
Nakon što je premijer Andrej Plenković najavio da će uvjet za covid-potpore biti cijepljenje protiv koronavirusa, što su mnogi poduzetnici protumačili kao novi udar na privatni sektor, na današnjoj je presici Stožera najavljeno da će se za neke djelatnosti u javnom sektoru pokušati osigurati da se što veći broj ljudi cijepi.
Covid-potvrde za one koji su na svojim poslovima u svakodnevnom kontaktu s velikim brojem ljudi
“Sljedeći tjedan će se ići u razgovore sa sindikatima i poslodavcima. Prvenstveno idemo u smjeru da procijepimo ljude koji su u najvećem kontaktu s drugim ljudima. Radi se o vozačima u javnom prijevozu, učiteljima, profesorima, odgojiteljima, zdravstvenim radnicima, ljudima koji rade na šalterima ili su na drugi način u svakodnevnom kontaktu s većim brojem ljudi. Naš cilj je sada spriječiti širenje bolesti i stvoriti uvjete da najesen nemamo val kakav smo imali prošle godine”, rekao je Beroš te dodao da obvezno cijepljenje zasad nije izgledno, no da će on, ako bude četvrtog vala sa stotinama umrlih, biti za tu opciju.
Bolju epidemiološku situaciju od one prošle jeseni vlada će pokušati postići tako što će se postaviti uvjet da zaposleni u nekim djelatnostima, a radi se, dakle, prvenstveno o onima koji su u svakodnevnom kontaktu s drugim ljudima, moraju imati covid-potvrde. To bi značilo da se, ako nisu cijepljeni ili nisu preboljeli virus, moraju konstantno testirati. Isti plan, potvrdio nam je Beroš, planira se i za bolnice. Kako je rekao, ozbiljno se razmatra da se pacijentima uvede testiranje pri ulasku u bolnicu, ali i da zdravstveni djelatnici rade koliko im traje covid-potvrda ili da se svakih 48 sati testiraju.
Index je doznao i da Vlada ide u razgovor s ministrima o tome koje su sve djelatnosti rizične. Od ministara se očekuje da o tome konzultiraju HZJZ i moguće je da se također za neke djelatnosti uvede obveza obveznog testiranja za one koji nisu cijepljeni ili nisu preboljeli koronu u zadnjih šest mjeseci. Nije još međutim jasno tko bi plaćao ta testiranja i bi li tu obvezu morali preuzeti oni koji se nisu cijepili.
Plan je mnogo širi – covid-potvrde trebat će nam i za ulazak u šoping-centre
No kako doznaje Index, plan Vlade i Stožera još je širi od postavljanja covid-potvrda kao uvjeta za određene djelatnosti.
Covid-potvrda, planira se, trebala bi postati sredstvo za ulazak ne samo na gotovo sva događanja nego i u – šoping centre.
O toj se mogućnosti još razmišlja, no, kako se doznaje iz izvora bliskih Stožeru, to je vrlo realna opcija za jesen. Odluka o tome se planira uvesti kroz odluku Stožera, dakle, nije potrebno mijenjati nikakav zakon. Po potrebi bi se dodatno proširivala mjesta za koja je potrebna covid-potvrda.
“Mi covid-potvrde od početka vidimo kao način da kontroliramo ovu epidemiju, s time smo s razlogom krenuli prvi u Europi. Mi s jedne strane moramo potaknuti što veći broj ljudi na cijepljenje, a s druge moramo osigurati da suzbijemo širenje virusa, što možemo učiniti s covid-potvrdama. Uz ovo, cilj je i da se, što je više moguće, vratimo normalnom životu. Sva ona mjesta na kojima se moraju nositi maske su mjesta na kojima ćemo vjerojatno kao uvjet postaviti covid-potvrde. Jedno od tih mjesta su sasvim sigurno šoping-centri. Mislim da ćemo ići u smjeru da se bez covid-potvrda u šoping-centre ne može ući. Stožer covid-potvrdu može propisati kao obvezu, baš kao što su propisane i maske”, govori Indexov sugovornik blizak Stožeru. Dodaje kako smatra da je ogroman iskorak učinjen time što je aplikacija za provjeru covid-potvrde dostupna svima te time što se covid-potvrde odsad izdaju na mjestima testiranja.
Kako će sve izgledati
Pa pojašnjava kako će to izgledati. Budući da bi se u šoping-centre ulazilo isključivo s covid-potvrdama, svi će unutra moći biti bez maski. Šoping-centri će, najslikovitije rečeno, izgledati kao 2019. godine, odnosno prije epidemije. U trgovinama neće biti ograničenja broja ljudi, restorani u centrima će raditi kao prije, kao prije epidemije će raditi i igraonice. Covid-potvrde će na ulazima u šoping-centre kontrolirati redari. U Stožeru su uvjereni da će vlasnicima tih centara to biti znatno isplativije od mjera jer će se ljudi dulje zadržavati u centrima, ići će u kafiće, restorane, koristit će se dječje igraonice.
Moguće uvođenje covid-potvrda na još neka mjesta?
“Oni koji se nisu cijepili će također moći ući, no morat će se testirati onako kako je propisano za covid-potvrde. Pred nama su u ovom trenutku dva cilja – jedan je što više produžiti sezonu, a drugi je ući u jesen s novim režimom, koji će se bazirati na covid-potvrdama. Ovisno o tome kako se epidemiološka situacija bude razvijala, moguća je još šira primjena covid-potvrda, odnosno da postanu obaveza na još više mjesta”, govori sugovornik.
Kako se dozanje, jedno od tih mjesta bi mogle biti i uredske zgrade te bi se na ulasku u zgradu mogle provjeravati covid-potvrde. Što se raznih manifestacija, sportskih događanja i klubova tiče, tamo su se covid-potvrde već počele koristiti.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Sport4 dana prije
SK ZADAR U VARAŽDINU / Bronca za Josipa Šaru u streličarstvu!