magazin
Covid-19 uzrokuje dugotrajne promjene u krvnim stanicama
Kod nekih pacijenata koji obole od covida simptomi bolesti mogu potrajati mjesecima nakon početne infekcije. Novi dokazi sugeriraju da bi to moglo biti posljedica toga što virus čini značajne promjene u krvi ljudi, što rezultira trajnim promjenama krvnih stanica koje su još uvijek očite nekoliko mjeseci nakon dijagnoze infekcije.
“Uspjeli smo otkriti jasne i dugotrajne promjene na stanicama, i tijekom akutne infekcije, pa čak i nakon nje”, objašnjava biofizičar Jochen Guck s Instituta Max Planck u Njemačkoj.
U novoj studiji, Guck je s kolegama istraživača analizirao krv pacijenata koristeći sustav nazvan RT-DC koji može brzo analizirati stotine krvnih stanica u sekundi i pri tome detektirati postoje li neke abnormalne promjene u veličini i strukturi. Ovaj sustav pomaže otkriti kako koronavirus utječe na krv i to na razini stanice.
“Iako patologija još nije u potpunosti shvaćena, hiperupalni odgovor i poremećaji koagulacije koji dovode do zagušenja mikrožilnih krvnih žila smatraju se ključnim pokretačima još uvijek povećanog broja preminulih”, pišu u svom radu istraživači, koje je vodila autorica studije Markéta Kubánková.
“Do sada se nije smatralo da fizičke promjene krvnih stanica igraju važnu ulogu kada je riječ o vaskularnoj okluziji i oštećenjima organa koje uzrokuje covid-19”, dodaju istraživači.
Uočene promjene u veličini i strukturi krvnih stanica
Studija je obuhvatila 55 pacijenata. Njih 17 imalo je teški oblik bolesti, a polovina njih kasnije je preminulo. U studiju je bilo uključeno i 14 pacijenata koji su se oporavili od covida te 24 zdrava pojedinca. Analizirano je više od četiri milijuna krvnih stanica, a rezultati su pokazali da je veličina crvenih krvnih stanica (eritrocita) kod covid pacijenata bila znatno drugačija. Uočeni su i znakovi ukočenosti u fizičkoj strukturi stanica, pokazujući manje deformabilnosti, što bi moglo utjecati na njihovu sposobnost isporuke kisika kroz tijelo, prenosi Science alert.
“Fizička svojstva eritrocita presudna su za mikrocirkulacijski protok i kao takve, ove promjene mogu oslabiti cirkulaciju i pospješiti hipoksemiju”, objašnjavaju istraživači.
“Učinak bi se mogao zadržati kod oboljelih dugo nakon što infekcija više nije aktivna, a otkrili smo da u oporavljenih bolesnika promjene fenotipa nisu bile toliko izražene, ali su i dalje prisutne.”
Kod bijelih krvnih stanica (limfocita) uočena je manja ukočenost u covid pacijenata, dok su kod njih monociti bili znatno veći nego kod sudionika iz kontrolne grupe. U međuvremenu, neutrofili, druga vrsta bijelih krvnih stanica, pokazali su brojne promjene u bolesnika s covidom. Uočene su promjene u veličini te neke veće deformacije.
“Iako su se neke od tih promjena vratile do normalnih vrijednosti nakon hospitalizacije, druge su ustrajale mjesecima nakon otpuštanja iz bolnice, što je dokaz dugoročnog učinka covida-19 na tijelo”, pišu istraživači.
“Pretpostavljamo da bi uočene promjene mogle nastati uslijed citoskeletnih promjena imunoloških stanica. Mehanička svojstva stanica mogu biti izravno povezana s citoskeletom, važnom potpornom strukturom koja također određuje staničnu funkciju”, navode dalje.
Još uvijek nije posve jasno kako promjene u krvnim stanicama izazivaju simptome bolesti, a ponekad uzrokuju i smrt. Studija pojašnjava koliko virus napada tijelo te zašto neke osobe mogu imati simptome bolesti i mjesecima nakon dijagnoze.
“Pretpostavljamo da bi trajne promjene fizičkih fenotipa krvnih stanica mogle pridonijeti dugotrajnom oštećenju cirkulacije i isporuke kisika kod oporavljenih bolesnika”, kazali su znanstvenici.
magazin
Djed Božićnjak, Eni Jurišić, Vjeko Ključarić, Daniel Jurišević i Sabrina Hebiri – tradicionalni Badnjak u sklopu Adventa u Zadru!
Zadarski Badnjak na Poluotoku još jednom će potvrditi zašto je poseban – jer nije riječ samo o odličnoj glazbi, već o susretima, zajedništvu i atmosferi koja povezuje sve generacije.
Svi itekako znaju da Badnjak u ovom gradu nije samo običan datum, već poseban trenutak u godini kada Poluotok postaje najživlje mjesto u zemlji. O poznatom “Badnjaku u Zadru”, jednom od najljepših spontanih okupljanja generacija, nema nekog posebno dokumentiranog podataka, no svakako je riječ o autentično zadarskom događaju koji se ne propušta!
Zato sutra, 24. prosinca s početkom u 11:00 sati, budite dio najbolje zabave u gradu: pridružite nam se na zadarskom Adventu, na Trgu Petra Zoranića kad na pozornicu stupaju genijalani mladi glazbenici: Eni Jurišić, Vjeko Ključarić, Daniel Jurišević i Sabrina Hebiri.
Ova četvorka, poznata po sudjelovanju u popularnim televizijskim emisijama poput “The Voice” i “A strana”, već je osvojila srca publike diljem regije svojim izvanrednim vokalnim sposobnostima i energičnim nastupima. Na zadarskom Adventu gotovo su već domaći: nastupaju nekoliko godina za redom i uvijek naprave vrhunsku atmosferu!
– Mislim da se ovaj naš nastup za Badnjak u Zadru pretvorio u jednu prekrasnu tradiciju koju svi željno iščekujemo svake godine. Doslovno više ne mogu zamisliti Badnjak, a da ga ne provedem u Zadru s najboljom publikom u vrhunskoj atmosferi i s dragim prijateljima s kojim dijelim pozornicu, ali i Trg! Ove godine smo vam pripremili šarolik repertoar koji se sastoji od naših autorskih pjesama, domaćih i svjetski poznatih hitova tako da će baš za svih biti ponešto. Znamo da ćemo se dobro zabaviti, kao i uvijek u ovom dragom nam gradu – izjavio je Vjeko u ime svih izvođača.
Sutra će najmlađe razveseliti i promenada Djeda Božićnjaka. Program za djecu započinje u 10:30 sati, a Djed Božićnjak će uveseljavati mališane šetnjom od Trga pet bunara, Kalelargom, preko Foruma do rive te nazad na adventski trg. Pozivamo sve roditelje da dođu sa svojim mališanima i uvesele ih povodom blagdana!
Sve su ovo događaji koji još jednom dokazuju kako Zadar živi i zimi i kako kroz bogat adventski program i raznovrsne sadržaje postaje živahan centar događanja, privlačeći i Zadrane, kao i domaće i strane posjetitelje.
magazin
PJESMOM PROTIV LOŠEG VREMENA / Zoran Jelenković večeras na zadarskom Adventu!
Večeras na zadarskom Adventu publiku očekuje topla i emotivna glazbena večer uz zadarskog kantautora Zorana Jelenkovića. Na Trgu Petra Zoranića, s početkom u 19:30 sati, strastveni Arbanas donosi prepoznatljive melodije koje su već godinama dio zadarskog identiteta.
Pjesme poput “Stara zvona” i “Sveti Donat i Kalelarga” omiljene su na feštama i utakmicama, dok njegove ljubavne balade poput “Cvit iz kamena”, “Mjesec je žut” i “Okreni se” donose posebnu jednu nježnost i emociju. Posljednji hit, “Pjesma koju pjevat neću”, objavljen prošle godine, još jednom pokazuje njegovu sposobnost da dotakne srca publike.
– Iako je najavljen vjetar, ne vjerujem da će biti prehladno. Pjevao sam ja prošlih godina i na minus šest, tako da je ovo večeras za mene ništa – govori nam uz osmijeh Zoran koji obećava da će zagrijati atmosferu svojim hitovima, ali i poznatim pjesmama dragih mu kolega.
– Pjevat ću hitove Tomislava Ivčića, ali i drugih naših poznatih domaćih glazbenika. Bit će to repertoar koji će pasati ovim adventskim prilikama. Dat ću, kao i uvijek, sve od sebe kako bi publika uživala i pjevala sa mnom u glas! Želim da se i dalje priča zašto je ovaj naš zadarski Advent najbolji u zemlji – najavljuje Zoran koji će uz svoju gitaru zabaviti sugrađane.
Zadrani i njihovi gosti zato će sigurno večeras dokazati da ni vjetar ni hladnoća ne mogu umanjiti čaroliju našeg Adventa. Uz Zorana, pjesmu i blagdansku atmosferu, Trg Petra Zoranića postat će mjesto zabave, ispunjeno toplinom i zajedništvom kakvo i priliči ovim blagdanima.
magazin
Ukusna priča o bakalaru: Kako ga pripremiti za posebne prilike
Bakalar na bijelo, poznat i kao bijeli bakalar, tradicionalno je jelo koje zauzima posebno mjesto u božićnoj kuhinji Hrvatske, posebno na obali i u Dalmaciji.
Ovo jelo simbolizira bogatstvo i obilje, a priprema se s velikom pažnjom i poštovanjem prema tradiciji koja se prenosi s generacije na generaciju, odgovorio nam je ChatGPT kada smo ga pitali o jednoj od najvažnijih tradicija u božićnim danima.
Povijest i značaj
Bakalar na bijelo ima duboke korijene u hrvatskoj kulinarskoj povijesti, a njegova popularnost posebno je izražena tijekom božićnih dana.
Smatra se da je bakalar stigao na hrvatske obale tijekom trgovinskih razmjena s mediteranskim zemljama u srednjem vijeku. S obzirom na to da je svježa riba bila teško dostupna tijekom zime, sušeni bakalar postao je popularna alternativa koja se mogla čuvati duže vrijeme.
Kulturni značaj
Bakalar na bijelo više je od običnog jela. To je kulinarski izraz hrvatskog gostoprimstva i obiteljskog zajedništva.
Priprema bakalara za božićnu večeru prilika je za okupljanje obitelji, gdje članovi zajedno čiste, namaču i pripremaju ribu, dijeleći priče i uspomene.
Ovaj obred naglašava važnost obiteljskih veza i zajedničkog obilježavanja važnih trenutaka.
Priprema jela
Priprema bakalara na bijelo zahtijeva vještinu i strpljenje. Bakalar se prvo mora namakati nekoliko dana kako bi se oslobodio soli i postao dovoljno mekan za daljnju obradu. Nakon toga, riba se kuha u vodi s malo soli dok potpuno ne omekša.
Ključ uspjeha jela je u umaku, koji se tradicionalno pravi od maslinova ulja, češnjaka, peršina i ponekad krumpira koji se skuha zajedno s ribom. Ovaj jednostavan, ali bogat umak ističe prirodne okuse bakalara i pruža kremastu teksturu koja je prepoznatljiva za ovo jelo.
Nutritivna vrijednost
Bakalar je izvrstan izvor visokokvalitetnih proteina i omega-3 masnih kiselina, koje su važne za zdravlje srca i mozga. Također je bogat vitaminima B kompleksa, posebno vitaminom B12 te mineralima kao što su fosfor i selen.
S obzirom na to da se priprema s malo dodatnih masnoća, bakalar na bijelo je nutritivno vrijedno jelo koje se lako može uključiti u zdrave prehrambene navike.
Suština tradicije
Danas, unatoč modernim promjenama u prehrambenim navikama, bakalar na bijelo ostaje neizostavni dio božićne trpeze u mnogim hrvatskim domovima. Njegova prisutnost na stolu tijekom blagdana podsjetnik je na bogatu povijest i kulinarsku baštinu Hrvatske, a njegova priprema i konzumacija simboliziraju povratak korijenima i poštovanje obiteljskih i nacionalnih tradicija.
Ukratko, bakalar na bijelo nije samo jelo, već način na koji Hrvati tijekom blagdana izražavaju svoju kulturu, povijest i zajedništvo. Ovo jelo predstavlja spoj tradicije, nutricionističke vrijednosti i kulinarskog umijeća, čineći ga ne samo ukusnim obrokom, već i važnim dijelom hrvatske kulturne baštine, zaključuje ChatGPT.
Kako najbolje pripremiti bakalar na bijelo?
Sastojci
- 500 g sušenog bakalara
- 500 ml mlijeka (za namakanje)
- 4-5 češnja češnjaka, sitno nasjeckanog
- 100 ml maslinovog ulja
- Sol i papar po želji
- 1 lovorov list
- 1 mala žlica bijelog octa (po želji)
- Peršin, svježi, sitno nasjeckan (za dekoraciju)
Priprema
Namakanje bakalara: Prvi korak u pripremi bakalara na bijelo jest namakanje sušenog bakalara. Najbolje je namakati bakalar 24-48 sati prije kuhanja, mijenjajući vodu svakih osam sati. To će pomoći ukloniti višak soli i omekšati ribu.
Kuhanje bakalara: Nakon što ste namočili bakalar, isperite ga i stavite kuhati u veliki lonac s mlijekom ili vodom. Dodajte lovorov list i malo bijelog octa. Kuhajte na laganoj vatri dok riba potpuno ne omekša, otprilike 20-30 minuta.
Priprema umaka: Dok se bakalar kuha, u tavi zagrijte maslinovo ulje i dodajte sitno nasjeckani češnjak. Pržite na laganoj vatri dok češnjak ne postane zlatno-žut, pazite da ne zagori.
Završna obrada: Kada je bakalar skuhan, pažljivo ga izvadite iz lonca, očistite od kože i kostiju te ga natrgajte na manje komade. Dodajte pripremljeni češnjak s maslinovim uljem bakalaru, promiješajte sve skupa i začinite po želji solju i paprom.
Posluživanje: Poslužite bakalar na bijelo dok je još topal, pospite svježe nasjeckanim peršinom. Kao prilog možete poslužiti kuhani krumpir ili domaći kruh.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Sport4 dana prije
SK ZADAR U VARAŽDINU / Bronca za Josipa Šaru u streličarstvu!
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa